Grčki ‘uzorni’ izbjeglički kampovi: Nasilje, vandalizam i zaraze

Interni dokumenti EU-a pokazuju da se grčka ‘nova generacija’ izbjegličkih kampova bori da osigura smještaj u skladu sa standardima azila.

Predstavnici EU-a koji nadziru operacije u najnovijim postrojenjima na otocima Samos, Leros i Kos objavili su o gotovo svakodnevnim nevoljama (Al Jazeera)

Pišu: Lydia Emmanouilidou, Ludek Stavinoha i Apostolis Fotiadis

Tri nedavno izgrađena izbjeglička kampa na grčkim egejskim otocima, finansirana sredstvima Evropske unije, koje su dužnosnici EU-a najavljivali kao „novu generaciju” objekata s „poboljšanim” životnim uslovima i procedurama za azil, jedva pružaju i osnovne usluge i zaštitu čak i najugroženijima tražitelja azila, otkrivaju dokumenti EU-a.

U internoj korespondenciji koju je Al Jazeera dobila putem zahtjeva za slobodom informacija, predstavnici EU-a koji nadziru poslove u objektima na otocima Samos, Leros i Kos objavili su izvještaje o gotovo svakodnevnim borbama koje se kreću od nedostatka osoblja koji odgađa procedure azila do navoda o seksualnom i drugom nasilju koje pogađa djecu.

“Zatvoreni centri s kontroliranim pristupom” stvoreni su kako bi zamijenili loše šatorske gradove koji su se pojavili nakon što je veliki broj tražitelja azila stigao u Evropu preko grčkih otoka početkom 2015. godine.

Nakon što je požar uništio pretrpani kamp Moria na Lezbosu 2020, Atina i Brisel obećali su reformu sistema upravljanja azilom i migracijama te su uložili 276 miliona eura iz blagajne EU-a u pet novih kampova.

Do sada otvoreni objekti reklamirani su kao “uzorni kampovi” za druge vlade.

Kamp Samos privukao je uglednike, uključujući britanske i američke dužnosnike, te marokansku delegaciju koja je ove godine bila u “studijskoj posjeti”.

‘Zatvoreni centri s kontroliranim pristupom’ stvoreni su na tri grčka otoka kako bi zamijenili loše šatorske gradove koji su se pojavili nakon što je veliki broj tražitelja azila stigao u Evropu početkom 2015. (Al Jazeera)

U saradnji s grčkom istraživačkom redakcijom Solomon, Al Jazeera je pregledala desetke sedmičnih izvještaja o kampovima koje su napisali otočki predstavnici Evropske komisije, grčkog partnera i ključnog finansijera u eksperimentu usklađivanja prethodno paklenih kampova u zemlji sa standardima EU-a za azil.

Dokumenti, koji pokrivaju period od marta 2022. do februara ove godine, nude rijedak uvid u to kako su zaposlenici EU-a interno raspravljali o hroničnim problemima u kampovima dok su dužnosnici u Briselu i Atini hvalili objekte.

“Jeste li posjetili nove kampove na našim otocima? Jeste li bili na Samosu”, upitao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis holandskog novinara tokom sada već zloglasne razmjene riječi na konferenciji za medije u novembru 2021.

“Ako odete na Samos, naći ćete besprijekoran kamp s besprijekornim uvjetima, bez usporedbe s onim što smo imali u prošlosti”, rekao je Mitsotakis.

Sada, dok se suočava s teškom borbom za reizbor na općim izborima u Grčkoj 21. maja, Mitsotakis, čija je stranka desnog centra Nova demokratija razbijanje ilegalnih imigracija učinila stupom svoje izborne kampanje, istakao je kamp na Samosu kao primjer uspjeha njegove administracije u “upravljanju migracijama”.

“Imamo moderan i human objekat koji je, prije svega, siguran”, rekao je Mitsotakis na događaju u okviru kampanje dok su iza njega projicirane slike starog i novog kampa na Samosu jedna uz drugu.

Kamp na Samosu okupio je uglednike, uključujući britanske i američke dužnosnike, te marokansku delegaciju u ‘studijskoj posjeti’ ove godine (Al Jazeera)

Ipak, u elektronskim porukama Briselu, predstavnici Evropske komisije detaljno su opisali niz sigurnosnih izazova uprkos velikim ulaganjima u visokotehnološku opremu za nadzor i sigurnosno osoblje.

U kampu Samos, gdje je sigurnosno osoblje na nekim mjestima nadmašilo broj stanovnika, osoblje komisije mjesecima je upozoravalo na manjak specijaliziranih socijalnih radnika za maloljetnike bez pratnje, koji su smješteni u određenim “sigurnim zonama” u kampovima.

Na Lerosu je komisija dokumentirala “gotovo svakodnevne probleme” s “nasiljem” i “vandalizmom” u smještaju za maloljetnike dok su se vlasti trudile zaštititi 40-ak djece koja su ostala bez socijalnih radnika nakon što je prije godinu dana istekao ugovor jednoj nevladinoj organizaciji.

Očigledna epidemija šuge među djecom spriječila je planirani transfer nekih na grčko kopno, što je dovelo do toga da je neobično velika grupa živjela u određenom području.

Mjesecima kasnije, komisija je nastavila bilježiti “rastući broj” maloljetnika bez pratnje, “ali bez dodatnog osoblja koje bi se brinulo o njima”.

Drugi izvještaj komisije sa Samosa u junu uključivao je navode da je sedmogodišnji stanovnik kampa bio seksualno napadnut i da je grčka policija istraživala slučaj.

Grčka policija nije odgovorila na upit Al Jazeere.

U elektronskoj pošti Komisije također je izražena zabrinutost zbog “velike praznine” u uslugama prevoditelja koja odgađa “sve postupke” od početnih registracija do intervjua za azil i često označenih problema uzrokovanih ozbiljno ograničenim pristupom zdravstvenoj pomoći u kampovima.

Nedostatak stalnih liječnika u kampovima opisan je u e-porukama kao “veliki problem” koji dovodi do nedostataka u medicinskoj podršci za stanovnike i kašnjenja u medicinskim pregledima potrebnim za utvrđivanje dobi i statusa ranjivosti novopridošlih osoba koji bi se mogli kvalificirati za posebnu zaštitu i postupke.

Nedostatak tekuće vode

Dokumenti spominju neuspješne pokušaje zapošljavanja stalnih liječnika u kampovima na otocima, gdje su se čak i opće bolnice koje su davno uspostavljene borile da zadrže osoblje.

Neki problemi s infrastrukturom i održavanjem prijavljeni u e-porukama nisu se rješavali sedmicama ili mjesecima.

Kada je neispravna pumpa za vodu ostavila stanovnike kampa Samos vrijednog 43 miliona eura gotovo bez tekuće vode više od dvije sedmice prošle godine, predstavnik komisije je objavio: “Do sada su ljudi bili vrlo mirni i nisu se baš previše žalili, ali sada više nisu toliko strpljivi i počinju se žaliti.”

Česta isključenja vode nastavila su se i u aprilu kada je Al Jazeera izvještavala sa Samosa.

Organizacije civilnog društva temeljito su dokumentirale loše uslove i nedostatne usluge u kampovima. Povremeno su grčke vlasti odbacivale njihove pritužbe kao politički motivirane ili bi ih nazivale lažnim vijestima.

Iako priznaju da novi objekti nude poboljšane uslove stanovanja u usporedbi s prethodnima, neke su organizacije kritizirale udaljene lokacije objekata “nalik na zatvore”, prakse pritvora i “nesrazmjerne” mjere nadzora i sigurnosti.

U pismu objavljenom ovog mjeseca, nekoliko nevladinih organizacija pozvalo je vlasti da zatvore kamp Samos, navodeći “nedostojanstven tretman” maloljetnika bez pratnje i “daljnje pogoršanje uslova” u ustanovi.

“Postoji oštra suprotnost između načina na koji su ovi centri javno predstavljeni i stvarnosti s kojom se ljudi koji žive u njima suočavaju u praksi”, napisali su Grčko vijeće za izbjeglice i Oxfam u nedavnom dokumentu upućenom evropskom ombudsmanu, zaključujući kako izgleda da su objekti “prije pogoršali nego ublažili” zabrinutost u vezi s temeljnim ljudskim pravima.

Ombudsman istražuje kako Komisija osigurava poštovanje temeljnih prava u grčkim centrima za azil i migrante koje finansira EU u sklopu istrage pokrenute u julu.

U kontaktu s Al Jazeerom, Komisija je napisala da “kontinuirano prati razvoj događaja putem svog osoblja raspoređenog na otocima kako bi osigurala da centri koje finansira EU ispunjavaju standarde prihvata”.

“U konačnici je odgovornost grčkih vlasti da osiguraju ispunjavanje tih standarda”, dodaje se.

Grčko ministarstvo migracija nije odgovorilo na Al Jazeerin zahtjev za komentar.

Objavu ove priču podržao je Pulitzerov centar za izvještavanje o kriznim situacijama.

Izvor: Al Jazeera