Uskoro konferencija u Sarajevu: Hidžama sve popularnija kod vrhunskih sportista

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je hidžamu uvrstila na listu zvaničnih medicinskih metoda.

Sarajevo će krajem maja biti domaćin treće evropske konferencije o hidžami (Anadolija)

Vrhunski svjetski sportisti iz dana u dan sve više se okreću tradicionalnim medicinskim metodama. Tako je hidžama danas postala neizostavan oblik liječenja i rehabilitacije zvijezda, pogotovo nogometaša, koji su izloženi velikim fizičkim naporima.

Profesori medicine i ljekari u svojim istraživanjima dokazali su da je hidžama vrlo efikasna u procesu rehabilitacije i oporavka. Ona je postala predmet istraživanja na vodećim svjetskim medicinskim institutima. To je u konačnici nagnalo i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da hidžamu uvrsti na listu zvaničnih medicinskih metoda.

Treća evropska konferencija pod nazivom „Hidžama u sportu i rehabilitaciji“ održat će se u Sarajevu 27. maja u organizaciji IGSH-a, Međunarodne grupe za studije o hidža­mi (International Group for Hijama Study).

Popularnost hidžame u sportu

Doktor neurohirurg Merim Omerhodžić, jedan od osnivača ove organizacije i predsjednik Organizacionog odbora te jedan od najvećih svjetskih stručnjaka u oblasti ove medicinske metode, u razgovoru za Al Jazeeru pojasnio je šta je hidžama i šta je tajna njenog sve većeg prisustva u svijetu vrhunskog sporta.

„Hidžama je tradicionalna medicinska metoda, ali je ujedno i savremena metoda. Krajem prošle godine WHO je dao standarde hidžame i prihvatio je kao medicinsku metodu sa svojim standardima prema kojima se mora raditi. Ove godine ponovno održavamo skup u Sarajevu, treći po redu, jer je Sarajevo prvi grad na zapadu koji je organizirao naučne skupove, ujedno i jedini grad u kojem se održavaju ovakvi skupovi“, kaže doktor Omerhodžić.

Međunarodna grupa za proučavanje hidžame (IGSH) osnovana je prije dvije, a doktor Omerhodžić se hidžamom bavi 18 godina. Organizator je prvog evropskog kongresa o hidžami u maju 2006. godine, a od tada je ova grupa objedinjavala profesore medicinskih fakulteta iz Turske, Egipta te doktore iz Kanade, Velike Britanije. Prošle godine je u Sarajevu održana druga evropska konferencija o hidžami. Bila je tema standardizacija hidžame.

Doktor Merim Omerhodžić jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka iz oblasti hidžame (Anadolija)

„Ove godine je tema ‘Hidžama u sportu i rehabilitaciji’. Obzirom da su brojni poznati sportisti, koji su putem medija donijeli i najveću popularizaciju ove metode, radili hidžamu i skrenuli pažnju na nju, svi mediji su objavljivali te vijesti. Kada je Michael Phelps na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine izašao na plivalište i osvojio pet olimpijskih medalja sa tragovima hidžame na tijelu, svi su mediji pisali o tome, i prvi put su pisali o tome da je hidžama medicina poslanika Muhameda i dio tradicionalne arapske medicine koji se vremenom proširio u Evropu gdje danas predstavlja tradicionalnu medicinsku metodu“, napominje doktor.

Ističe kako će na konferenciji neki od vrhunskih domaćih sportista govoriti o prakticiranju hidžame, koju su oni iskusili mnogo prije Phelpsa. Navodi i primjer reprezentativca Hrvatske Luke Modrića koji je prošle godine radio hidžamu, vjerovatno na nagovor klupskog kolege iz Real Madrida Karima Benzeme. Tu je i primjer Cristiana Ronalda koji, također, prakticira hidžamu, pogotovo nakon odlaska u Saudijsku Arabiju, gdje danas igra.

„Hidžama ima velikog utjecaja i na zdrave ljude, i na one koji imaju neka oboljenja. Dakle, ona se radi i preventivno i kurativno“, pojašnjava doktor Omerhodžić tajnu popularnosti hidžame.

Medicina u zakonskim okvirima

Popularizacijom ove vrste medicine pojavio se i određen broj osoba koje su se počele bavile hidžamom. Doktor Omerhodžić pojašnjava ko se može i smije baviti ovom vrstom medicine.

„Prema preuzetim zakonima iz bivše Jugoslavije, liječenjem se smije baviti doktor medicine ili doktor stomatologije. Postoji i zakon za akupunkturu, koju ja praktikujem kao kinesku tradicionalnu medicinu preko 33 godine. Po zakonu, akupunkturom se smije baviti doktor medicine ili stomatologije sa dodatnom edukacijom iz akupunkture.

Obzirom da je hidžama tek sada od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) standardizirana, taj zakon bi trebao još više vrijediti za hidžamu, obzirom da se njome narušava integritet kože, treba biti pažljiv i raditi po svim uzusima male hirurgije. Mi smo prošle godine organizirali kurs za doktore, i tri doktora iz Bosne i Hercegovine te jedan iz Srbije su završili kurs i dobili validan certifikat. Ovo što se sada radi je jako opasno i izlazi iz zakonskih okvira. Nažalost, to nije moj posao da se time bavim, nego samo da upozorim“, ističe doktor Omerhodžić.

Mnogi ljudi imaju strah od hidžame, jer na slikama putem kojih se ona reklamira, često se mogu vidjeti tragovi krvi, što kod ljudi izaziva strah. Doktor Omerhodžić ističe kako sam proces obavljanja hidžame nije tako strašan kao što izgleda.

„Koža se nakon vakumsukcije zagrebe 0,2 milimetra, odnosno petina debljine kože i ispod kože se izvuče supstanca koja liči na krv, ali nije krv. Na ovaj način, ako uradimo pravilno hidžamu, grebući samo petinu debljine kože, ne povređujemo krvni sud i ne dobijamo krv. Dakle, hidžama se ne radi bockanjem nego grebanjem i samim tim ta masa koja izađe je jedna želatina masa u kojoj se nalazi biološki i hemijski otpad koji naš organizam proizvede.

Profesor iz Turske Suleyman Ersoy je u svom jednom radu dokazao da se u toj masi nalazi pet puta više soli i teških metala nego u perifernoj krvi. Otpad koji se skuplja na određenim dijelovima tijela se eliminiše. To je između ostalog i jedan od mehanizama djelovanja hidžame. Ona aktivira naš regulatorni sistem koji održava balans, ili laički rečeno zdravlje“, pojašnjava.

Brzo, efikasno i bezbolno

Jedna od prednosti ove medicinske metode je i ta što se rezultati mogu osjetiti odmah, a ne postoji posttretmanski period.

„Nakon obavljene hidžame samo taj dan ne treba se izlagati velikim fizičkim naporima i ne preporučuje se konzumacija bjelančevima. Efekat odrađene hidžame se može osjetiti odmah. Vrhunski sportisti koji su radili hidžamu kažu da duplo lakše odrade meč i da se dvostruko brže oporave nakon tog meča. To sportisti rade i iz razloga jer se njihov oporavak forsira obzirom na intenzitet njihovih takmičenja, pogotovo kod fudbalera koji danas imaju izuzetne zahtjeve“, kaže.

Ističe kako se u budućnosti očekuje veća zastupljenost hidžame jer, ako su je radili vrhunski sportisti, to je domah najbolja preporuka i drugima, jer se iskustva najbolje prenose s jednog na drugog.

„WHO je još 1979. godine pozvala vlade država članica da posebnu pažnju obrate na tradicionalne medicinske sisteme i vrijednosti načina rada, da ih provjere koliko su efikasne putem savremenih studija i da se obrati pažnja na one koje se pokažu efikasnim. Otvaraju se i regionalni centri za istraživanja, prošle godine je otvoren regionalni centar za Aziju. WHO to podstiče, jer je ovo prirodan način liječenja, a s druge strane je i najjeftiniji način liječenja.

Prevencija je glavna stvar u medicini i liječenje prirodnim stvarima je korisno, jer svi lijekovi u medicini imaju, nažalost, i neke kontraefekte. U Evropi se vlade nažalost nisu odazvale na poziv WHO-a, mislim da u Holandiji i Mađarskoj postoje centri za tradicionalnu i komplementarnu medicinu te u Turskoj. Slogan Svjetske zdravstvene organizacije je ‘Zdravlje za sve’. Planira se da se kroz tradicionalne i komplementarne metode, i naravno uz klasične, osigura zdravlje za sve“, istakao je doktor Merim Omerhodžić.

Profesor Suleyman Ersoy iz Turske objavio je brojne naučne radove o hidžami (Anadolija)

Vodeći svjetski stručnjaci u Sarajevu

Na ovogodišnjoj konferenciji učešće je potvrdilo nekoliko vodećih svjetskih stručnjaka iz ove oblasti.

Prof. dr. Ifet Mahmutović, dekan Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja na Univerzitetu u Sarajevu, jedan je od predavača. On je prošle godine proglašen za trenera godine kao selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci i ima dosta iskustva sa sportskim timovima i pojedincima koji su prakticirali hidžamu.

Profesor Suleyman Ersoy, s Medicinskog fakulteta u Istanbulu, također će biti među predavačima. Turska je od 2016. godine u okviru studija na medicinskom fakultetu uvela predmet Komplementarna medicina gdje se uči fitoterapija, terapija biljkama te hidžama.

Profesor Mohamed Reda Awad, doktor reumatologije i fizikalne medicine i rehabilitacije na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu i doktor na Vojno-medicinskoj akademiji u Kairu, također je jedan od predavača. Ujedno je i direktor Armijskog rehabilitacijskog centra u Egiptu.

Na konferenciju dolaze i anesteziolog Hussein Nagi iz Birmnghama iz Velike Britanije, Mohamed Youssef Seleem, professor hirurgije sa Kairo Univerziteta, koji je na svom fakultetu zadužen za edukaciju mladih kadrova (on je praktično i okupio ovu grupu), doktorica Nivin Sharaf Eldin iz Otawe iz Kanade, dok će online predavanje održati prof. dr. Kamel Hamouda, profesor neurologije na Univerzitetu Kasr Al-Any u Egiptu, koji će predavati o djelovanju hidžame na teška autoimuna oboljenja čiji se pravi uzrok ne zna.

Izvor: Al Jazeera