Simbolična važnost dronova iznad Kremlja: Rusija postala poprište rata

Kada se na društvenim mrežama pojavio snimak u kojem ruska protuvazdušna odbrana uništava dva drona tik iznad Kremlja i onima koji površnije prate zbivanja povezana sa ruskom agresijom na Ukrajinu jedna stvar je postala jasna – ni glavni grad Rusije više nije sigurna pozadina.

Iako veliki zapadni mediji nisu odmah htjeli verificirati o čemu je riječ, a ukrajinski predsjednik Volodimr Zelenski odbacio optužbe da iza napada dronovima stoji njegova zemlja, kancelarija ruskog predsjednika objavila je kako je upravo Vladimir Putin bio meta napada.

Ozlijeđenih u napadu nije bilo, nije pretrpljena ni materijalna šteta, ali nakon „bizarnog“ događaja svjetski mediji počeli su analizirati tvrdnje koje su došle iz Kremlja. Kako piše BBC, ako je zaista istina da su dronovi bili upućeni da bi se usmrtio ruski predsjednik, onda je njihovo obaranje, tik iznad kupole Kremlja, veliko poniženje za Rusiju.

Ipak, ko god da je stojao iza osujećenog napada dronovima činjenica je da je Rusija u posljendjim mjesecima, ruski teritorij da budemo precizniji, sve češće izložen ozbiljnim ukrajinskim borbenim napadima. Broj „incidenata“ koji se dešavaju na ruskom tlu sve je duži, a posljedice koje ostavljaju na psihologiju “običnog Rusa” sve su dublje.

Ko želi Putina ukloniti sa vlasti?

Napad dronovima na luku u Sevastopolju, eksplozija automobila u kojoj je povrijeđen ruski nacionalistički pisac i zagovornik rata u Ukrajini Zahar Prilepin samo su neki od pokušaja da se destabilizira monolitnost ruske borbene mašinerije.

Bivši hrvatski ambasador u Rusiji Božo Kovačević ne isključuje mogućnost da je meta napada dronovima bio upravo ruski predasjenik Vladimir Putin ali naglašava, nakon pomne analize snimaka, da mu letjelice ne izgledaju kao „posebno smrtonosne“ i ističe da je cilj bio vjerovatno pokazati simboličku snagu napadača.

„Ta dva drona koji su oboreni iznad Kremlja meni nisu izgledali kao opasno oružje, kao oružje koje bi moglo razoriti tu zgradu i ubiti one koji se tamo zateknu. Meni se čini da je važnost pojave tih dronova više simbolična. Poslana je poruka možemo i mi doći do vas kao što ste vi nastojali doći do Zelenskog“, kaže Kovačević.

Informacija, koja je prvobitno došla iz Rusije, kako je cilj napada dronovima bio ubistvo Vladimira Putina stoji kao mogućnost, pojašnjava Kovačević. Ko bi mogao stajati iza pokušaja atentata drugo je pitanje, a mogućih nalogodavaca, sagledavajući stanje u ruskom režimu, vjerovatno je mnogo. Iza mogućeg pokušaja „uklanjanja“ Putina mogle bi stojati grupe nezadovoljne načinom na koji se vodi rat u Ukrajini, kaže Kovačević:

„Da li je cilj Putinovo ukljanjanje, to bi u prvom redu mogao biti cilj nezadovoljnika unutar ruske vlasti. Ako osobni interesi ili predodžbe o tome kako Rusija treba funkcionirati u očima pripadnika te elite se pokažu drastično različitima od onoga kako Putin vodi Rusiju tada bi se moglo dogooditi da dođe do pokušaja državnog udara.

Zapravo, prvotno su ekonomske sankcije protiv Rusije već nakon aneksije Krima bile usmjerene na to da u krugu ljudi oko Putina izazovu neraspoloženje i da ih se motivira na promjenu vlasti. Za sada se pokazalo da su ruski oligarsi u većoj mjeri ovisni o Putinu nego Putin o njima. Ali, kako stoje stvari unutar vojnog i obavještajnog establištmenta to ne možemo sa sigurnošću reći. Ako u autokratskom sustavu lider nije doživotno na vlasti, on sa vlasti odlazi državnim udarom“, kaže.

Potencijalnih nalogodavaca mnogo

U daljim razmišljanjima o mogućem „pokretaču“ napada Kovačević kaže da je potencijalnih nalogodavaca mnogo, a jedan od njih je, pored logički najočiglednijeg – ukrajinskih vlasti – i neki, za sada nepoznat, protivnik Putinovog režima.

„Treba se sjetiti da se na teritoriju Rusije dogodio već niz različitih diverzija. Sjetimo se miniranja Krimskog mosta, sjetimo se učestalih požara u različitim ruskim gradovima, uglavnom požara skladišta goriva, sjetimo se diverzije u Sankt Peterburgu, gdje je poginuo jedan od najistaknutijih propagatora ruskog rata u Ukrajini. Tako da nije isključena mogućnost da je neki od protivnika Putinovog režima možda čak u suradnji sa ukrajinskim službama lansirao i te dronove koji su oboreni iznad Kremlja.“

Taj napad dronovima sugerira još jednu stvar, kaže Kovačević:

„Općenito, činjenica da Rusija specijalnu vojnu operaciju, kako ih oni zovu, ne uspijeva locirati samo na Ukrajinu i ne uspijeva je provoditi bez mobilizacije ukazuje na neuspjeh ruskih planova.“

Napadi na ruskim teritorijama

Incident sa dronovima koji su oboreni iznad Kremlja signalizira jednu drugu stvar. Naime, ako je prije godinu dana bilo nezamislivo da se borbena dejstva vode na ruskom teritoriju danas to više nije slučaj. A ako ruski teritorij shvatimo onako kako ga definira ruska država onda se rat djelomično „preselio“ u Rusiju, kaže Kovačević.

„Zapravo, već je poprište rata ako kao teritorij Ruske Federacije razumijemo ono što službena Rusija tvrdi da je njezin teritorij. Krim i ove četiri anketirane ukrajinske teritorije nisu pod punom kontrolom ruske vlasti. Rusija ne kontrolira cijeli svoj nacionalni teritorij, kako ga ona definira. I drugo, vode se ratne operacije na tim teritorijima i na teritoriju priznate međunarodne ruske države, na teritoriju Rusije vode se uglavnom razne vrste diverzija, od kojih se Rusija ne uspijeva uspješno obraniti. To su sve znakovi neuspjeha Putinove politike.“

I pored toga, zaključuje Kovačević, Putin neuspjehe svoje agresije na Ukrajinu uspijeva prikazati u drugačijem svjetlu.

„Putin, za sada, uspjeva sve ruske neuspjehe prikazati kao uspješnu obranu Rusije od zapadne agresije. Kako ni Putin ni ruska političkla elita ne priznaju nikakav drugi rezultat na međunarodnom planu osim rezultat rata jasno je da Zapad i Ukrajina trebaju postići takvu pobjedu nad ruskom vojskom, koju Putinova propaganda neće moći prikazati kao pobjedu. Sve ovo što se događa upućuje na to da su Ukrajinci osposobljeni izvesti takvu akciju“, zaključuje Kovačević.