Odlazak avanturista na strana ratišta je sigurnosni izazov za BiH

Prvo rat u Siriji, a sada i ruska agresija na Ukrajinu. Premda na dva kontinenta, ratovi iz te dvije zemlje podjednako privlače desetke borca iz Bosne i Hercegovine, koji odlaskom na strana ratišta riskiraju da budu uhapšeni i osuđeni po povratku u matičnu državu.

Motivi državljana Bosne i Hercegovine koji se ilegalno pridružuju stranim vojskama, prema dostupnim svjedočenjima, najčešće su vjersko-ideološki. Bosanskohercegovači muslimani su odlazili u rat u Siriju podržati prava tamošnjih muslimana, dok bosanski pravoslavci s jednakom strašću danas govore o važnosti podrške „braći Rusima“.

Svjedočenja Srba iz Ukrajine

Na društvenim mrežama posljednjih dana se pojavio snimak dvojice muškaraca među ruskom vojskom na ratištu na istoku Ukrajine, koji tvrde da su iz Bosne i Hercegovine, odnosno jednog od njena dva entiteta, Republike Srpske.

Na pitanje odakle je iz Republike Srpske, jedan muškarac odgovara: „Iz Banja Luke“. O tome kada je stigao i kakva su njegova dosadašnja iskustva, odgovorio je: „U decemubru [2022.]“.

„Uslovi su ekstra, dobre su akcije, pobjeđujemo“, rekao je pred kamerom.

Još se pohvalio da su njegova porodica i prijatelji sretni zbog njegovog dolaska na ukrajinsko ratište, bodreći ga da podrži rusku vojsku.

„Kažu: ‘Čuvaj ih, to su naša braća. Važno je istoriju sačuvati, oni su nama pomagali, mi njima pomažemo'“.

„Mi nismo došli zbog para“, nastavio je. „Zbog srca smo došli, što znamo šta ovi na drugoj strani rade našim ljudima“.

Prema vlastitom svjedočenju, ranije nije imao vojno iskustvo, ali je potrebno znanje dobio od ruskih instruktora.

‘Rat nije igra’

Drugi muškarac sa snimka na društvenim mrežama tvrdi da je iz Trebinja, i da je najmlađi među ruskim borcima. Na pitanje šta čovjeka sa 21 godinu navede da dođe na ratište, rekao je: „Patriotizam i državljanstvo. Volio bih da ostanem ovdje u specijalnim jedinicama [ruske vojske]“.

Naveo je i kako je „upao u dobru jedinicu, u kojoj je Srbin komandant“.

„Učestvovao sam u [borbama] u Lisičansku […] Poslije toga sam došao u Donjeck […]  Držimo se zajedno mi Srbi“.

Prema njegovom svjedočenju, otac i majka nisu bili za to da dođe boriti se u Ukrajini. Rekli su mu da to nije njegov rat.

„Mnogi hoće da dođu, ali rat nije igra kako misle“, priznao je.

Odlazak na strana ratišta u BiH krivično djelo

Prema zakonima Bosne i Hercegovine, odlazak na strana ratišta krivično je djelo, ali to ne sprječava pojedinice i grupe da rizikuju. Državne vlasti donijele su 2014. godine zakon o zabrani odlaska na stranim ratištima, nakon vala bh. državljanja koji su otišli na sirijsko ratište. Od tada do 2020. godine u zemlji je zbog boravka na sirijskom ratištu osuđeno ukupno 25 osoba na 47 godina zatvora, u 16 predmeta koji su vođeni pred bosanskohercegovačkim pravosuđem. Pojedinačne kazne koje su im izrečene kreću se u rasponu od jedne do sedam godina, prema istraživanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine rekli su Al Jazeeri da zajedno sa drugim agencije za provedbu zakona intenzivno prate informacije o prisutnosti građana Bosne i Hercegovine na stranim ratištima, uključujući i aktuelno ukrajinsko ratište.

Wagner iscrpio ruski bazen, regrute traži na Balkanu

Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja, rekao je Al Jazeeri da je privatna vojna kompanija Wagner, koja provodi regrutovanje plaćenih dobrovoljaca, gotovo iscrpila ruski „bazen“ za dobrovoljno prijavljivanje novih članova.

Ukrajinsko ratište, prema njegovim riječima, smrtonosnije je nego bilo koje gdje ratuju Wagnerovi plaćenici, poput Centralnoafričke Republike, Libije, Sirije ili Malija, zbog čega je grupa dijelom okrenula i Balkanu.

„Zbog svih specifičnosti našeg regiona [višeetničko stanovništvo], kao i u ranijim slučajevima regrutovanja stranih boraca, i ovaj put je Bosna i Hercegovina izložena ovom fenomenu i to na način da osim što je moguće da se dobrovoljci priključe Wagner grupi. Postoji i djelovanje desničarskih grupa i pojedinaca koje podržavaju rusku agresiju te posreduju u upućivanju dobrovoljaca u rat u Ukrajini“, rekao je Mušić.

No, Bosna i Hercegovina je, dodaje, na ranijim slučajevima odlaska svojih državljana na ratišta u Irak i Siriju pokazala da ima potrebne obavještajno-sigurnosne i zakonodavne kapacitete da se uspješno nosi sa ovim problemom, pa bi tako trebala postupiti i sada.

„Ranije su objavljeni podaci za 300-ak državljana Srbije koji ratuju u Ukrajini, ali neki od njih imaju dvojno državljanstvo, te su time i državljani Bosne i Hercegovine. U krajnosti, broj nije toliko ni važan. Važnija je činjenica da je to pojava koja je evidentirana i koja traje te je neophodno reagovanje nadležnih institucija“.

Odlazak na strana ratišta bosanskohercegovačkih državljana za Mušića je, bez dileme, sigurnosni izazov za Bosnu i Hercegovinu.