Erdogan je Tursku pozicionirao kao velesilu, može li mu to pomoći da osvoji treći mandat?

Recep Tayyip Erdogan je Tursku dobro pozicionirao na međunarodnoj sceni, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu od kraja februara prošle godine, dodjeljujući joj ulogu ne samo regionalne sile, već mnogo više od toga.

Turski dronovi Bayraktar pomogli su Kijevu da zaustavi silovit napad ruske vojske u pravim sedmicama invazije, dok će se važna uloga Ankare pokazati kasnije i tokom pregovora o izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskih luka, što je pomoglo da se amortizuje glad u svijetu.

Ankara, kao članica NATO-a, odlučivala ja i o proširenju Alijanse sa dvije nove članice, Finskom i Švedskom. Dok je Helsinki dobio zeleno svjetlo turskog parlamenta, dovodeći NATO na samu granicu sa Rusijom, Stockholom će, zbog Ankare, morati čekati još neko vrijeme, uprkos snažnom pritiscima saveznika na Tursku.

Pa, može li taj vanjskopolitički utjecaj Erodoganu i njegovoj Stranci pravde i razvoja (AKP)  donijetii treću pobjedu na izborima 14. maj?

Ankete: Erdogan zaostaje za Kilicdarogluom

Nove predizborne ankete, koje je objavio Aksoy Research, pokazuju da turski opozicijski kandidat za predsjednika Kemal Kilicdaroglu vodi za deset procenata ispred predsjednika Erdogana. Ankete daju prednost i opozicijskom bloku sastavljen od šest stranaka, poznat kao Nacionalna alijansa, koji trenutno vodi u utrci za Parlament za najmanje šest procentnih poena ispred Erdoganove AKP.

Ali, dok Jamie Dettmer, urednik u magazinu Politico vjeruje da će Erdogan bez obzira na trenutne razlike zadržati vlast, Dragan Đukanović, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu kaže da su za glasače bitniji odnosi unutar zemlje, te da Erdoganovi uspjesi u međunarodnoj politici neće dominantno utjecati na predsjedničke i parlamentarne izbore sljedećeg mjeseca.

„Erdogan je uspeo da Tursku kao regionalnu silu i njenu poziciju ojača proteklu deceniju, što je van svake sumnje. Uspeo je da repoziconira Tursku u međunarodnim odnosima“, rekao je Đukanović Al Jazeeri. „Ali, nije vanjska politika ta koja odlučuje izbore u Turskoj. Mislim da će na izbore prije svega uticati porast inflacije, kao i posljedice užasnog zemljotresa koji je pogodio istok Turske“.

Kao usporedba, makedonski premjer Zoran Zaev izgubio je izbore 2021. godine nakon što je tu siromašnu balkansku zemlju uveo u NATO savez i osigurao joj mir u uvijek nesigurnoj regiji.

Sanna Marin izgubila je izbore u Finskoj proteklog vikenda od stranke desnog centra Nacionalne koalicije, također nakon što je zemlju uvela u NATO, a kao najmlađa premijerka u svijetu mjesecima prije bila je miljenica svjetskih medija.

Inflacija i zemljotres problem za predsjedika

Erdogan se suočava s do sada najtežim izazovom tokom 20-godišnje vladavine: ekonomija je nekad bila jedan od Erdoganovih glavnih aduta, ali ona posljednjih godina stagnira. Nekonvencionalna ekonomska politika turskog čelnika, uključujući smanjivanje kamatnih stopa kada je inflacija skočila iznad 85 posto prošle godine, izazvala je krizu u domaćinstvima i srozala tursku liru. Iako je sada inflacija pala na 55 posto, ona i dalje predstavlja problem za veliki broj domaćinstava – siromašne gura u dublji očaj, srednjoj klasi ne nudi uslove života koji očekuju.

Također, postavlja se pitanje kako će glasati preživjeli u zemljotresima koji su pogodili pokrajine lojalne Erdoganu. Više od 45 hiljada ljudi poginulo je pod ruševinama usljed snažnog zemljotresa koji je jugoistok zemlje pogodio u februaru. Pojedini stručnjaci i inženjeri upiru prstom baš u politiku aktuelnih turskih vlasti. Hasan Aksungur, predsjednik Komore građevinskih inženjera u gradu Adana u blizini zone zemljotresa, tvrdi da su poštivane barem ključne tačke prilikom izgradnje zgrada, bili bi spašeni mnogo životi. Kada je 1999. godine snažan zemljotres pogodio regiju Izmit u blizini Istanbula, tadašnji premijer Bulent Ecevit bio je kritikovan jer se nije dovoljno brzo angažirao da ublaži posljedice zemljotresa. Oko 18.000 ljudi poginulo je u toj katastrofi. Uravo te kritike su pomogle utrti put uvjerljivoj pobjedi AKP-a na izborima koji su uslijedili.

Kako onda, s takvim teretom pred njim, Erdogan uopće može računati na pobjedu? Dettmer u autorskom tekstu za Politico kaže da se možda na prvi pogled čini da je Erdogan u velikim problemima, suočavajući se s najtežim izborima s kojima se susreo tokom svojih 20 godina na vlasti. Ipak, podsjeća da je turski predsjednik iskoristio neuspjeli vojni udar iz 2016. godine kako bi osnažio vlastiti sistem. Po dolasku na istanbulski aerodorm Ataturk nakon osujećenog državnog udara, Erdogan se zakleo na osvetu protivnicima. “Platit će visoku cijenu za ovo”, rekao je. “Ovaj ustanak nam je Božji dar.” Erdogan, kaže Dettmer, nikada nije oklijevao u povlačenju poluga moći koje su mu bile na raspolaganju, a oni koji su ga godinama promatrali ne sumnjaju da će ih povlačiti i ovog puta.