Zenički rudari – borba za ćumur u utrobi zemlje, borba za platu na ulici

Rudari su se, nakon 13 dana radničkog neposluha i prekida proizvodnje, vratili na posao: želja im je da više ne moraju strepiti za zarađene plate i topli obrok.

Sa jednog od okupljanja ispred Doma rudara u Zenici (Ustupljeno Al Jazeeri)

Zenički rudari nakon 13 dana radničkog neposluha vratili su se na posao i započeli proizvodnju u oba jamska pogona, Stara jama i Raspotočje. Oko 900 uposlenih u Rudniku mrkog uglja Zenica dobili su zarađenu februarsku platu i topli obrok za januar. Osim krampama i lopatama, kopajući „crno zlato” na nekoliko stotina metara dubine u utrobi zemlje, morali su se boriti i drugim načinima za to.

Nakon što je sredinom marta Grad Zenica ponovo blokirao račun RMU Zenica zbog duga od oko tri miliona konvertibilnih maraka po osnovu zateznih kamata za raniji dug za naknadu za komunalno građevinsko zemljište (KGZ), postalo je izvjesno da ovaj ugljenokop koji je u sastavu JP Elektroprivreda BiH neće moći isplatiti plate i topli obrok svojim zaposlenima. Tako su 24. marta radnici prekinuli proizvodnju i započeli borbu za zarađeno.

Štrajk glađu, blokada ulaza u grad

Sindikalci su četiri dana štrajkovali glađu (koji su prekinuli na nagovor članova svojih porodica), nekoliko stotina rudara je provelo noć ispred sjedišta Gradske uprave, dan kasnije na nekoliko sati blokiralo kružnu raskrsnicu na južnom ulazu u Zenicu na magistralnom putu M-17, u blizini porodične kuće gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića, koji je bio na godišnjem odmoru tih dana i ignorisao rudare.

Ali, ni oni koji vode Koncern nisu marili za ljude koji jedu kruh sa sedam kora.

Protest ispred Gradske uprave Zenica gdje su proveli noć (Ustupljeno Al Jazeeri)

Gradsko vijeće je tih dana donijelo jednoglasno odluku da ovlasti gradonačelnika da krene što hitnije u deblokadu računa Rudnika te pozvalo Rudnik i Elektroprivredu da sa Gradskom upravom Zenica potpišu sporazum o načinu izmirenja duga.

Za to vrijeme su komorati iz šest ostalih rudnika u sastavu JP EPBiH održavali proteste upozorenja, sve vrijeme davali podršku zeničkim kolegama.

Pronađeno je privremeno rješenje. Kasumović se ukazao na poslu i dao nalog Gradskom pravobranilaštvu da Općinskom sudu u Zenici uputi podnesak za deblokadu računa Rudnika, ali i dao rok JP Elektroprivreda BiH i RMU Zenica da sa Gradskom upravom do 10. maja potpišu sporazum o načinu izmirenja obaveza Rudnika prema Gradu.

Pokušali skrenuti pažnju i blokadom ceste (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Ja ću ispoštovati zahtjev Sindikata i Gradskog vijeća. Dajem rok Elektroprivredi, Rudniku i Gradskoj upravi da potpišu sporazum o izmirenju ovog duga do 10. maja. Ako do tada to ne učine, dan kasnije ću ponovo blokirati račune”, poručio je  Kasumović.

Kasumović je prozvao ljude koji vode Koncern da cijenom kojom plaćaju ugalj RMU Zenica koji se isporučuje Termoelektrani Kakanj, a to je veli 55 konvertibilnih maraka po toni čija je proizvodnja barem 30 konvertibilnih maraka skuplja, a u slobodnoj proizvodnji i četiri puta skuplja od toga – 204 do 210 konvertibilnih maraka, da „svjesno uništavaju rudnik”.

„Sindikatima rudara u svim rudnicima Koncerna poručujem da se trebaju izboriti da ih ne pljačkaju više. Trebaju vidjeti po kojoj cijeni od nekih privatnih firmi i rudnika koji nisu u Koncernu kupuju ugalj, a po kojoj cijeni plaćaju njima”, rekao je Kasumović.

Zuhdija Tokić, Sinan Husić i Elvedin Avdić na jednom od razgovora sa rudarima (Ustupljeno Al Jazeeri)

Predstavnici Elektroprivrede BiH, federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije i Rudnika mrkog uglja Zenica koji su bili na sastanku sa Kasumovićem nisu davali izjave tako da je javnost uskraćena za njihov komentar o ovome.

Jedino je Mensur Hukić, direktor zeničkog ugljenokopa, dan ranije rekao kako su bili diskriminirani na javnom pozivu za uplatu samo glavnice duga te otpisa kamata, koji je Grad Zenica raspisao 2019. te pozvao „Kasumovića da otpiše dug”. Na pitanje da li je tačno gradonačelnik Zenice je odgovorio da nije, da je Rudnik glavnicu duga isplatiio nakon isteka roka.

Rok za sporazum do 10. maja

Sinan Husić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH, izjavio je da su se borili za uvjete u kojima je moguće isplatiti plaću i pokrenuti proizvodnju u RMU Zenica, da imaju ono što su podržavali – realizaciju zaključaka Gradskog vijeća te da je u ovom trenutku to „minimum koji nam je bio potreban i maksimum koji smo mogli imati”.

„Vlada, Elektroprivreda, Rudnik i Gradska uprava valjda imaju toliko pameti da do 10. maja kreiraju prihvatljivo rješenje po pitanju dugovanja Rudnika na ime zateznih kamata koje Rudnik ima kao obavezu prema Gradu Zenici”, istakao je Sinan Husić.

Zuhdija Tokić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika Kreka iz Tuzle, rekao je da u svojih 39 godina staža „ovakvo nešto kao što je u Zenici nisam doživio”.

„Podrška svih rudnika je neupitna Zenici. Moglo bi 900 rudara i njihovih porodica u Zenici ostati bez primanja. Znamo da Elektroprivreda puštanjem probnih balona o mogućem proglašenju stečaja i zatvaranju rudnika Kreka i Zenica pokušava postići određeni efekat, gdje ljudi iz straha napuštaju svoja radna mjesta i traže drugi posao, najčešće u inostranstvu. Drugačiji je mentalitet stanovništva Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Sigurno bi u Tuzli bilo desetine hiljada ljudi koji bi izašlo na ulice i ne bi dozvolili to. U ZDK-u vlada nekakva letargija ili neka skrivena šutnja postoji. Jednostavno se prepušta slučaju”,, kazao je Zuhdija Tokić, uz objašnjenje da u Rudniku Kreka u Tuzli kada su ušli u Koncern bilo 4.014 a danas je manje od 1.800 radnika.

Podsjetimo, radi se o dugu (po sudskim presudama iz perioda 2005. do 2007. godine) za kamate za KGZ koja je 2018. godine ukinuta odlukom Ustavnog suda FBiH, a glavnica u visini od četiri miliona maraka je u potpunosti isplaćena prije dvije godine. Grad je do sada blokirao više puta račun Rudnika zbog toga a kasnije privremeno odgađali to, od čega je u posljednjih šest godina kako je Kasumović na čelu grada, to bilo deset puta. Prema tvrdnjama gradonačelnika Zenice bilo je više potpisanih sporazuma sa Rudnikom o izmirenju duga a niti jedan od njih nisu ispoštovali.

Zbog obustave proizvodnje u Rudniku mrkog uglja Zenica, prema tvrdnjama direktora Mensura Hukića, napravljena je šteta veća od milion konvertibilnih maraka.

Rudari primorani boriti se za zarađeni novac i na ulici (Ustupljeno Al Jazeeri)

Sinan Husić je objasnio da su im nedavno na sastanku u Sarajevu iz Elektroprivrede poručili da će „rado potpisati izlazak rudnika iz Koncerna, a da će rudnicima halaliti sve što su investirali i davali u kao pozajmice rudnicima”, što govori o tome „koliko smo im se isplatili od 2009. godine do danas na jeftinom plaćanju uglja”.

Izlazak iz Koncerna?

Prenio im je poruku svih radnika iz sedam rudnika u sastavu JP Elektroprivreda BiH da su i rudari za izlazak iz Koncerna ali pod nekim uslovima „koji su bili kreirani, utvrđeni i implementirani u neka normalna vremena, kada mi iz rudnika nismo ni pomišljali da nam treba negdje drugo posao, a iz Elektroprivrede govorili o puno boljim platama u rudnicima nego što je bila kod njih plata”.

Naveo je primjer Rudnika Gračanica u Gornjem Vakufu koji izrazito dobro posluje dobrim dijelom što samo petinu godišnje proizvodnje plasira prema Elektroprivredi i po uslovima koje utvrđuje Vlada a ostatak plasira na povoljnije tržište gdje se taj ugalj puno bolje plaća. U ostalih šest rudnika više od 90 posto proizvedenog se plasira u Koncern. Priznao je da ima i propusta u rudnicima.

U sadašnje vrijeme kada se svi u Evropi bore da obezbijede električnu energiju, rudnici u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH i Termoelektrane Tuzla i Kakanj spasili su naš elektroenergetski sistem i obezbjedili domaćim preduzećima i građanstvu u Federaciji BiH da imaju koliko-toliko jeftinu struju. Ali, treba povesti računa da se u ovom lancu zaštitite oni koji rade u teškim uslovima, komornom metodom, kopajući taj „crni ugalj”, koji i omogućava tu jeftinu struju.

Izvor: Al Jazeera