Vasilenko: Nije vrijeme za rješavanje sporova ratom

Piše: Anealla Safdar

Tokom rata u Ukrajini, Kazahstan je išao osjetljivim putem. Azijska država i bivša članica SSSR-a nije otvoreno kritizirala Rusiju, tradicionalnog saveznika, i stalno je pozivala na mir. Na glasanjima u UN-u, većinom je bila „suzdržana“ umjesto da bude na strani Moskve.

Predsjednik Kasim-Džomart Tokajev održava kontakte i sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i sa ukrajinskim i zapadnjačkim kolegama. Osigurao je sklonište Rusima koji bježe od mobilizacije u domovini i odbio priznati okupirane ukrajinske teritorije kao dijelove Rusije. U nekoliko ukrajinskih gradova Kazahstanci su postavili šatore (jurte) „nepobjedljivosti“, jake znakove humanitarne pomoći, gdje se besplatno nude kazahstanska hrana, čaj i mogućnost punjenja elektroničnih uređaja.

Dok rat i dalje traje, zvaničnici ove države navode kako su spremni biti posrednici, a u Astani će biti održan junski Međunarodni forum gdje će biti govora o globalnoj sigurnosti.

Istovremeno, Rusija je i dalje najveći trgovinski partner Kazahstana i dvije države dijele jednu od najvećih kopnenih granica svijeta. Također, ova azijska država se tereti da pomaže Rusiji u zaobilaženju sankcija Zapada, uslijed čega su napravljene nove mjere za transparentnost djelovanja.

Za Al Jazeeru je govorio zamjenik ministra vanjskih poslova Kazahstana Roman Vasilenko.

• Ruski rat u Ukrajini traje više od godine dana. Hiljade su ubijene, ove sedmice je Save the Children objavio turoban podatak, poginulo je više od 500 djece. Kako gledate na trenutni tok ruske invazije?

– Jako smo zabrinuti zbog ovog rata. Ovo je sukob dvije države koje su blizu Kazahstana, koji održava veze i sa Rusijom i Ukrajinom, a s Rusijom dijeli 7.500 km granice. No, Kazahstan održava i veoma bliske ekonomske veze sa Ukrajinom.

Postoje i milioni ličnih veza jer od 20 miliona stanovnika u Kazahstanu imamo 3,5 miliona etničkih Rusa, kao i 250.000 Ukrajinaca – svi su oni državljani Kazahstana. Sa druge strane, blizu milion etničkih Kazahstanaca su državljani Rusije.

Za nas ovo nije neki daleki rat. Ovo je jako tragično i zabrinjavajuće i zato se Kazahstan, od prvih dana, nudi kao posrednik. Zalažemo se za teritorijalni integritet svih država, uključujući Ukrajinu, na osnovu Povelje UN-a. Nismo priznali referendume [o aneksiji koje je septembra 2022. organizirala Rusija] na četiri teritorije Ukrajine niti smo priznali njihovo dodavanje Ruskoj Federaciji. Mi ih priznajemo kao ukrajinske.

• Imate dugu historiju, dugu granicu i jake ekonomske i kulturne veze s Rusijom. Možete li više utjecati kako bi rat bio okončan?

– Mi možemo koristiti samo diplomatske metode i snagu uvjeravanja. Kao susjed Rusije i država koja ima veze s Rusijom stalno, naravno, ponavljamo te stavove i nadamo se kako će ih neko čuti i prihvatiti.

• Da li ova invazija ima ikakvo opravdanje?

– Nismo javno iznosili stavove o pravednosti rata. Ono što smo javno kazali je to da želimo da se on okonča čim prije. Kazahstan pruža humanitarnu pomoć Ukrajini, naši ljudi daju humanitarnu pomoć ukrajinskom narodu. Jurte nepobjedljivosti postavio je Kazahstan u raznim gradovima.

To vam dovoljno govori o stavu društva prema ovog sukobu. Želimo učiniti što možemo, želimo da se okonča što je prije moguće. Jako, je jako bolno ovo gledati.

• Da li kazahstanska demografska raznolikost predstavlja izazove, u smislu kako se gleda na rat?

– Imamo više od 120 etničkih grupa. Mnogi u Kazahstanu shvatili su koliko su vrijedni mir i harmonija koje imamo u našem društvu i koliko se moramo truditi da to sačuvamo i spriječimo moguće sukobe zbog etničke ili vjerske pripadnosti.

• No, navodno su neki državljani Kazahstana otišli u borbu u Ukrajinu…

– Čuo sam te neke priče, ono što vam mogu reći je to da je učešće u stranim ratovima protiv zakona. Ovi ljudi, ako se odluče na taj potez, bit će krivično gonjeni i kazne su jako visoke – tako obeshrabrujemo plaćenike.

• Neki posmatrači, od početka rata, smatraju kako se Kazahstan pokušava ukloniti iz ruske sfere utjecaja, možda iz straha da bi se jednog dana mogao naći na mjestu Ukrajine…

– Kazahstan se nalazi u srcu Euroazije, a pošto je najveća država bez izlaza na more, vodi multivektorsku vanjsku politiku što znači da gradimo dobre odnose sa Rusijom, Kinom i sa Zapadom. Ti odnosi su pravljeni na osnovu obostranog odnosa.

Prošle godine smo možda najbolje doznali kako je to najbolja vanjska politika za Kazahstan jer, iako je deveta država po veličini na svijetu, graniči sa najvećom državom svijeta Rusijom i najmnogoljudnijom Kinom.

Kazahstan želi graditi dobre odnose sa svim susjedima. U našoj je DNK da tražimo miroljubiva rješenja sukoba. Razmontirali smo četvrti najveći nuklearni arsenal svijeta koji smo naslijedili po raspadu SSSR-a. Razumijemo kako je diplomatija najbolji način zaštite nacionalnih interesa i nastavit ćemo sa tim principom koji ćemo prikazivati jako Rusiji, Kini, Zapadu. Kazahstan ne želi velike igre u 21. stoljeću.

• No, postoji zabrinutost da Kazahstan pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije Zapada. Na primjer, primjetan je porast kazahstanskog izvoza u Rusiju tokom prošle godine…

– Kazahstan je dio Euroazijske ekonomske unije sa Rusijom, nema granične kontrole na našoj granici – gdje je 51 granični prijelaz. Možete onda zamisliti iznos svakodnevnog prekograničnog protoka. No, od prvog dana sukoba govorimo kako, iako nećemo nametnuti sankcije Rusiji, nećemo dozvoliti da nas neko koristi za zaobilaženje sankcija.

Poput Europe, mnogi proizvodi dolaze nama, poput mašina za pranje veša, frižidera, iPhonea iz država koje nisu nametnule sankcije Rusiji kao što su Kina, Indija, Vijetnam. A ti proizvodi pronalaze put do Rusije jer poslovni ljudi Kazahstana ne vide nikakav problem u takvom poslovanju. Ipak, od 1. aprila smo uveli elektronički sistem praćenja izvoza u Euroazijskoj ekonomskoj uniji kako bi pratili takve proizvode.

• Šta želite postići praćenjem izvoza?

– Imamo jasne upute za kompanije u smislu šta se može izvoziti Rusiji, a što se ne savjetuje da se izvozi obzirom na okolnosti.

• Govorili ste o vezama Kazahstana i Zapada. Da li mislite da Zapad ima neke pogrešne stavove o regiji Centralne Azije?

– Ne, mislim da Zapad jako dobro razumije Centralnu Aziju i mislim da jako dobro razumiju situaciju u Rusiji i Ukrajini. Mi im poručujemo, uz molbu, da i dalje razumiju delikatnu prirodu naše pozicije jer se nalazimo u ovom susjedstvu. Ova regija je okružena sa najviše država pod sankcijama na svijetu – što je problem za nas i našu ekonomiju.

Nije nam lako ovdje. Trebamo i podršku za ekonomski razvoj, posvećeni smo izgradnji demokratije. Demokratija se ne dobija tako što se pucne prstima. Moramo biti strpljivi. Idemo ka veoma visokim idealima demokratije – participativne demokratije i trebamo podršku na tom putu.

• Kada se završi rat u Ukrajini, koje će lekcije svijet dobiti?

– Trebali bi, ako ne ponovo napraviti UN, nekako ojačati UN i ojačati međunarodni sistem. Ovaj rat je očito ukazao kako svijet nema Plan B. Ovo je naša planeta. Moramo zaista raditi na najbitnijim problemima sa kojima se suočava naš svijet. Nije vrijeme da se sporovi i razlike rješavaju ratovima.