Rikard Larma, fotograf koji je ovjekovječio potresne trenutke Sarajeva pod opsadom
Izložba ‘Sarajevo, vječita Vijećnica’ Rikarda Larme prikazuje Vijećnicu – simbol hrabrosti, ljepote i jedan od najznačajnijih kulturnih spomenika – u svoj svojoj ljepoti, čak i u radikalnim okolnostima.
“Iskonska fotografija je kad nešto zaustaviš u vremenu, kad školjcneš bez mogućnosti da to ponoviš. A ako škljocneš u pravom trenutku, rezultat je vječna fotografija historijske vrijednosti”, kaže Rikard Larma u razgovoru za Al Jazeeru.
Svjestan je toga bio i devedesetih godina prošlog stoljeća kada je, svakodnevno bilježeći fotoaparatom život svojih sugrađana pod opsadom ovjekovječio neke od najtežih i najpotresnijih trenutaka u historiji Sarajeva.
Jedan od najznačajnijih ratnih bosanskohercegovačkih fotografa, tada fotoreporter Associated Pressa, u svijet je slao fotografije koje su svjedočile o užasima Sarajeva pod opsadom. Među najpoznatijim je čuvena fotografija sarajevske Vijećnice u plamenu koja će u sklopu izložbe Sarajevo, vječita Vijećnica, kojom će 5. aprila u 17:30 u Vijećnici biti otvoren 28. Modul Memorije, na svojevrstan način biti vraćena na mjesto na kojem je nastala prije više od tri decenije.
“Veoma sam uzbuđen i svaki put kada ih ponovo gledam oči mi zasuze”, kaže Larma ne krijući emocije i dodajući: “Sretan sam da mogu te fotografije pokazati novim generacijama, mladim ljudima Sarajeva.”
Moć fotografije
Otkriva nam da će na ovoj izložbi, koja prikazuje Vijećnicu – simbol hrabrosti, ljepote i jedan od najznačajnijih kulturnih spomenika – u svoj svojoj ljepoti, čak i u radikalnim i brutalnim okolnostima, prikazati i druge fotografije koje su nastale u tom periodu, a koje do sada nisu prikazane.
“Želim da pokažem više nego što je ranije prikazivano, želim prikazati svoj rad koji je nepoznat vis a vis novinarstva i djelovanja koje je moj rad imao u to vrijeme. Fotografije koje sam pravio su nekim slučajevima isti dan, a najčešće dan poslije bile objavljivane u svijetu”, kaže Larma.
Neupitna je dokumentarna i historijska vrijednost Larminih fotografija koje danas svjedoče o životu građana pod najdužom opsadom jednog glavnog grada u modernoj historiji ratovanja.
“Ogromna je moć fotografije, svi su toga svjesni”, ističe Larma.
“I ja sam toga bio svjestan od samog početka, zbog toga sam se i žrtvovao za sve to”, dodaje.
Stotine hiljada negativa u arhivi
Fotografije koje će prikazati u sklopu izložbe Sarajevo, vječita Vijećnica skenirane su opremom iz ranih dana digitalne fotografije, pojašnjava Larma, ističući kako u svojoj arhivi ima stotine hiljada fotografskih negativa koji nisu skenirani, a koji dokumentiraju rat, te period od 1992. sve do 1997. godine.
Upravo je zbog toga pokrenuo kampanju za prikupljanje sredstava za opremu kako bi se izvršila obrada još negativa iz tog vremena za šta mu je potrebno 20.000 dolara.
“Meni je san da od toga napravim nešto više, da napravim dokumentarni film, ali za sada je to samo maštanje. Ali, ako čovjek ne pokaže i ne zainteresuje one koji mogu to da produciraju, onda će zauvijek i ostati u mašti”, kaže, pojašnjavajući zbog čega je pokrenuo fundraising kampanju.
“Drago mi je da ljudi nalaze razumijevanja za to što želim da uradim. Često me ljudi pitaju imam li njihove fotografije, jer znaju da sam ih fotografisao, i ja znam da jesam, ali ne mogu da ih uradim i teško je objasniti koliko vremena i truda treba za to, koliko to skeniranje košta”, dodaje.
Impresivna biografija
Jedan kratki pogled na biografiju Rikarda Larme dovoljan je da se stekne utisak da je rođen s ljubavlju prema fotografiji. Prvi učitelj bio mu je otac Leopold, a zatim se kao fotoamater usavršavao na kursevima fotografije u višim razredima osnovne škole u Sarajevu, potom u Foto-kino klubu 26. novembar, a kasnije u Foto-savezu BiH i Foto-savezu Jugoslavije.
Osim toga, završio je Srednju školu fotografskog smjera. Kao početnik fotoamater proslavio se life i portretnom fotografijom, ali se bavio mnogim oblastima i žanrovima fotografije.
S nepunih 20 godina postao je najmlađi fotoamater prve klase u Bosni i Herdegovini i tadašnjoj Jugoslaviji. Od 1974. godine je radio u različitim izdanjima novinske kuće Oslobođenje iz Sarajeva i brojne druge sarajevske i jugoslovenske časopise. Bio je među najboljim fotoamaterima u BiH i učestvovao je na brojnim izložbama fotografije u zemlji i u svijetu. Po izbijanju agresije na BiH postao je fotoreporter, a njegove fotografije obišle su svijet.