Kako će se iransko-izraelski sukob odvijati u Siriji?

Piše: Maziar Motamedi

Izrael je pojačao vojne udare u Siriji, ali Iran bi mogao čekati s odgovorom i odlučiti se za proračunatiju strategiju koja se uklapa u njegove veće regionalne ciljeve, kažu analitičari.

Izrael sve više cilja navodne vojne lokacije kojima upravljaju Iran i njegovi saveznici u Siriji. Izrael je izveo devet takvih napada do sada ove godine, prema Sirijskom opservatoriju za ljudska prava, organizaciji sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

Posljednji zračni napad bio je u nedjelju u pokrajini Homs i u njemu je ranjeno najmanje pet vojnika, prema podacima sirijske vlade. Nešto kasnije, Izrael je objavio da je oborio dron koji je u zemlju doletio iz Sirije.

Sirija je demantirala da je Teheran, koji vojno podržava predsjednika Bashara al-Assada, u velikoj mjeri prisutan u toj zemlji.

‘Mučenici’ poginuli u borbi protiv ‘terorizma’

U drugom napadu u petak ubijena su dva pripadnika iranske Revolucionarne garde, koje su iranski mediji i dužnosnici prozvali “mučenicima” koji su poginuli u borbi protiv “terorizma”. Prošlog mjeseca je aerodrom u Halepu “izbačen iz upotrebe” nakon izraelskog napada.

Iransko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da Teheran zadržava pravo na odgovor u vrijeme i na mjestu koje odabere, dok je glasnogovornik Vlade Ali Bahadori Jahromi tvitao da “terorističke akcije neće ostati bez odgovora”.

U isto vrijeme Iran i Sirija poduzimaju korake za poboljšanje odnosa s arapskim susjedima, a budući da je Teheran signalizirao da je još uvijek zainteresiran za razgovore sa Zapadom, njegov odgovor Izraelu mogao bi se ostvariti tokom narednog perioda, kažu stručnjaci.

Iako su najnoviji napadi dio obrasca eskalacije, direktna i veća eskalacija neće biti vjerovatna, prema Abdolrasoolu Divsallaru, nerezidentnom naučniku u think tanku Middle East Institute sa sjedištem u Washingtonu.

“Mislim da će Iran, znajući da je Izraelcima zadao udarac sa političke strane, pokušati uložiti više s te strane, što je u osnovi normalizacija Irana i Saudijske Arabije”, rekao je on za Al Jazeeru, govoreći o diplomatskom približavanju između dvije regionalne sile prošlog mjeseca.

“Moje razumijevanje iznošenja vijesti o dvojici mučenika u javnost je da se to također odnosi na činjenicu da su oni zainteresirani za izgradnju antiizraelskih osjećaja u arapskom svijetu i ostatku regije i govoreći o ovim ubistvima odgovorit će se u budućnosti”, kazao je.

Kineski udio u saudijsko-iranskom odnosu

Trita Parsi, izvršni potpredsjednik Quincy instituta sa sjedištem u Washingtonu, vjeruje da će pregovori o obnovi nuklearnog sporazuma Irana iz 2015. godine sa svjetskim silama igrati ulogu jer Iran ne želi sukob sa Zapadom.

“Iran je proteklih godinu dana podnio mnogo gubitaka bez proporcionalne odmazde, računajući da su izraelski udari zamka koja dovodi do velikog vojnog sukoba kako bi se eliminirala svaka šansa za nuklearni sporazum i dogovor sa Zapadom”, rekao je za Al Jazeeru.

“S obzirom na normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom i pritisak pod kojim je Kina da smanji napetosti s Rijadom, bit će fascinantno vidjeti kako će se to pretočiti u iranski izraelski dosje”, kazao je Parsi.

Kina je prošlog mjeseca posredovala u sporazumu koji je regionalne rivale Iran i Saudijsku Arabiju obavezao na okončanje sedmogodišnjeg diplomatskog raskola i ponovno otvaranje svojih diplomatskih misija u roku od dva mjeseca.

Ministri vanjskih poslova dviju zemalja složili su se u pozivu u nedjelju da će se sastati u roku od nekoliko dana kako bi počeli provedbu sporazuma, prema iranskom Ministarstvu vanjskih poslova.

Iran, također, teži bližim vezama s drugim arapskim državama u regiji, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Jordan i Egipat.

Očekuje se nastavak eskalacije Irana i Izraela

U međuvremenu, Saudijska Arabija navodno planira pozvati Assada na samit Arapske lige, čiji je Rijad domaćin u maju, politički prihvatajući Siriju dok Zapad i Izrael nastavljaju osuđivati sirijskog predsjednika.

U međuvremenu, prema analitičarima, znakovi upućuju na vjerovatno nastavak eskalacije između Irana i Izraela.

Divsallar je kazao da Teheran shvata da bi izraelski udari mogli biti povezani s “izraelskim neuspjehom da dovede Iran u središte percepcije regionalne prijetnje”, budući da su se diplomatski napori između njega i njegovih arapskih susjeda poboljšali. Rekao je da će Iran stoga nastojati zadržati svoje akcije u “sivoj zoni” asimetričnih, indirektnih odgovora.

“Jedna od glavnih opcija za Iran je da će povećati svoju protuzračnu odbranu u Siriji kako bi poboljšali odbranu”, kazao je, dodajući da bi to moglo uključivati mogućnost udara izraelskih aviona u budućnosti, uz trenutne sisteme ranog upozoravanja, za koje se smatra da će se odigrati u Siriji.

Proiranske snage u Siriji i proiranske libanonske grupe također bi mogle biti uključene, rekao je Divsallar, ali je istaknuo da je malo vjerovatno da će se ključni saveznik Izraela, Sjedinjene Američke Države, dalje uplitati osim ako njegove baze ili osoblje unutar Sirije ne budu napadnuti i ne pretrpe žrtve.

“Ne očekujem previše porasta napetosti, jer mislim da su Iranci pomalo uvjereni da ovdje imaju političku pobjedu, pa na ove izraelske akcije gledaju kao na pokazivanje slabosti i neuspjeh u problemima koje imaju kod kuće”, kazao je Divsallar.

Washington nema interesa za sukob s Teheranom

Parsi je rekao da bi pojačane napetosti s Iranom mogle poslužiti kratkoročnim interesima vlade izraelskog premijera Benjamina Netanyahua dok se nosi s protestima protiv njegovih reformi pravosuđa i dok Teheran nastoji ponovno uključiti SAD u nuklearni dosje.

“Washington nema interesa niti želje za sukobom s Iranom, ali njegov nedostatak spremnosti da se dovoljno suprotstavi izraelskoj eskalaciji i neprovociranim napadima milicija koje podržava Iran može ipak uvući SAD u takav sukob”, kazao je.

“S obzirom na nedostatak jasnoće misije Washingtona u Siriji i nedostatak ovlasti Kongresa, rizici američke vojne prisutnosti u Siriji očito nadmašuju benefite”, dodao je Parsi.