Ubistvo bivšeg zastupnika pred kamerama i sumnje u krivicu države

Piše: Saurav Das

Bivšeg indijskog parlamentarca Atiqa Ahmeda i njegovog brata Ashrafa Ahmeda nedavno su ustrijelila tri napadača, a napad je snimljen na televiziji uživo.

Njih dvoje su u pratnji policije u sjevernom gradu Prayagraju u državi Uttar Pradesh išli na “rutinski ljekarski pregled” u subotu kasno naveče, kada ih je zaustavila grupa novinara.

Čim su braća počela razgovor s novinarima, trojica osumnjičenih napadača, koji su se navodno predstavljali kao novinari, ispalili su više hitaca i na mjestu ubili gangstera-političara i njegovog brata.

Napadači su se predali policiji, uzvikujući “Jai Shri Ram” (Pozdrav Lordu Ramu), što je vjerski slogan koji je postao ratni poklič za hinduističke grupe u njihovoj kampanji protiv muslimanske manjine u Indiji.

Policija tvrdi da su trojica napadača – identificirani kao Mohit, alias Sunny Puraney (23 godine), Lavlesh Tiwari (22) i Arun Kumar Maurya (18) – „željela dokrajčiti bandu Atiqa i Ashrafa i postati slavni”.

Mohit, koji je napustio koledž iz Hamirpura, navodno ima desetak krivičnih predmeta protiv sebe i proglašen je “stalnim prestupnikom”. Policija tvrdi da je on bio centralna osoba koja je planirala operaciju, a ranije je bio zatvaran u više slučajeva, uključujući pokušaj ubistva i pljačku.

Facebook stranica drugog napadača, Tiwarija, sugeriše da je član krajnje desne hinduističke organizacije Bajrang Dal. Stanovnici njegova sela rekli su da je “imao velike ambicije u svijetu kriminala”. I on se suočava s četiri optužbe za napad, uznemiravanje žena i krijumčarenje nedopuštenih pića.

Maurya, najmlađeg od njih troje, Mohit je navodno uveo u svijet kriminala kada su se upoznali u Panipatu, gradu u državi Haryana. Siroče je i o njemu se malo zna i izvještava.

Ko je bio Atiq Ahmed?

Atiq, kojem je bilo 60 godina, bio je zastupnik u šest mandata, uključujući jedan u nacionalnom parlamentu.

Uspješno se natjecao na pet izbora za državnu skupštinu iz zapadnog izbornog okruga Allahabad (sada se zove Prayagraj) – tri puta kao nezavisni kandidat, jednom kao vođa stranke Samajwadi i jednom kao kandidat sopstvene stranke Apna Dal.

Šesti put, Atiq se natjecao na općim izborima 2004. na listi stranke Samajwadi i postao član parlamenta.

Bio je i kriminalac, sa više od 100 slučajeva protiv sebe, uključujući ubistva, otmice i iznude. Osuđen je i zatvoren 2019. zbog otmice advokata Umesha Pala, koji je svjedočio protiv njega u slučaju ubistva lokalnog zastupnika Rajua Pala 2005. godine.

Umesh Pal je ubijen u februaru ove godine. Policija je sumnjala na ulogu Atiqovog 19-godišnjeg sina Asada Ahmeda u ubistvu. Inače, Asada je, zajedno sa njegovim pomoćnikom Ghulamom Hussainom, ustrijelila policija Uttar Pradesha u još jednom okršaju, samo dva dana prije Atiqovog ubistva.

To je, zajedno s Atiqovim ubistvom, izazvalo zabrinutost za ljudska prava, zbog rastućeg trenda vansudskih ubistava kao strategije upravljanja u Uttar Pradeshu.

Od 2017, kada je radikalni hinduistički monah Yogi Adityanath iz Bharatiya Janata stranke (BJP) postao glavni ministar, u toj državi bilo 10.900 policijskih okršaja, u kojima su najmanje 183 osobe poginule, a blizu 5.000 ih je povrijeđeno, prema policijskim podacima.

Političke stranke koje se protive BJP-u optužile su Adityanath za podrivanje vladavine prava i ciljanje manjinskih zajednica korištenjem policije.

Podaci policije Uttar Pradesha pokazuju da takvi okršaji neproporcionalno utiču na muslimane i druge marginalizirane zajednice. Između 2017. i 2020. godine, 37 posto ubijenih u takvim incidentima bili su muslimani, što je gotovo dvostruko više od postotka njihove populacije u državi.

Indijski Vrhovni sud u ponedjeljak je odgodio za 28. april raspravu o priznanju krivice kojom se traži nezavisna istraga tijela na čelu sa penzionisanim sudijom najvišeg suda o ubistvima Atiqa i njegovog brata pred televizijskim kamerama.

Glavni ministar Adityanath također je najavio formiranje tročlane pravosudne komisije koja će istražiti ubistva.

Nacionalna komisija za ljudska prava (NHRC), nezavisno tijelo za zaštitu ljudskih prava u Indiji, također se upoznala s incidentom i zatražila izvještaj od državne vlade u roku od četiri sedmice.

‘Državna mašinerija će se pobrinuti za vas’

Atiqova smrt, kao i mnoga druga vansudska ubistva, izazvala je sumnje u krivicu države.

Njegovo ubistvo dogodilo se samo dvije sedmice nakon što je Vrhovni sud odbio njegovu molbu u kojoj je izrazio bojazan za svoju sigurnost.

Atiq je bio smješten u zatvoru u Uttar Pradeshu do 2019. kada je Vrhovni sud naredio njegovo prebacivanje u zapadnu državu Gujarat zbog optužbi da je orkestrirao zločine iz zatvora.

Pošto se 28. marta na sudu u Prayagraju trebao suočiti s presudom u slučaju otmice, patrola policije Uttar Pradesha preuzeo ga je u Gujaratu i odvezao u Prayagraj.

Plašeći se za svoju sigurnost, Atiq je podnio zahtjev Vrhovnom sudu, rekavši da “iskreno vjeruje” da bi “mogao biti ubijen pod jednim ili drugim izgovorom” od strane policije.

“Državna mašinerija će se pobrinuti za vas”, rekle su sudije najvišeg suda i odbacili njegovu molbu.

Istog dana, Atiqov brat Ashraf rekao je novinarima da mu je viši policijski oficir u Uttar Pradeshu zaprijetio da će ga ubiti u roku od dvije sedmice. Na kraju, ubijen je za nekoliko dana.

Al Jazeera je razgovarala s jednim od Atiqovih advokata, Vijayem Mishrom, koji je njegovu smrt nazvao “političkim ubistvom”.

“Nije se žalio ni na kakve zdravstvene probleme. Nije bilo svrhe za kasnonoćnu posjetu bolnici. Ljekari su dostupni unutar zatvora”, rekao je Mishra.

Na pitanje o lokalnim svjedocima koji navodno tvrde da su napadači viđeni kako izlaze iz policijskog kombija nekoliko trenutaka prije nego što su braća stigla na mjesto ubistva, Mishra se “složio” s tvrdnjama.

“Bilo je nekih ljudi koji su policijskim kombijem dovezeni na mjesto ubistva prije Atiqa i njegovog brata. Ali ne mogu reći ko su oni bili”, rekao je za Al Jazeeru.

Advokat je također postavio pitanja o sigurnosti pruženoj Atiqu i njegovom bratu tokom navodne posjete bolnice.

“Čuvalo ga je samo pet do šest zaštitara. Ovo je neobično. Kad god je izveden iz zatvora, na sud ili na neki drugi način, čuvao ga je veliki kontingent državnih policajaca i službenika savezne sigurnosti”, rekao je.

Mishra razmišlja o pravnom postupku protiv policije Uttar Pradesha zbog ubistava.

‘Namješteni susreti ili vansudska ubistva’

Indijski krivični zakon predviđa pravo građana, uključujući službenike za provođenje zakona, na privatnu odbranu, proširujući ga na izazivanje smrti osobe pod uslovom da su ispunjeni određeni uslovi.

Ali policija je često koristila to pravo kao izgovor za insceniranje sukoba, koji, prema zakonu, mogu biti dvije vrste – ozlijediti i osigurati hapšenje optuženika ili pucati da ubije u ličnoj odbrani.

Ako optuženi nije uspješno uhapšen tokom sukoba i ako umre, kritičari ističu da je policijska priča nakon incidenta obično ista – dok su jurili ili prevozili optuženog, pokušali su ili mogu oteti policiji oružje, pucati ili pokušati bježati. Ili već imaju oružje i otvaraju vatru na policiju s “namjerom da ubiju”, što rezultira unakrsnom paljbom koja ubija optuženog.

To su, kažu kritičari, obično “namješteni susreti” ili vansudska ubistva.

Smjernice i postupci koje su izdali Vrhovni sud i NHRC zahtijevaju da policijski službenici koriste silu samo kada je to apsolutno neophodno i da takva sila bude srazmjerna prijetnji koju predstavlja osumnjičenik.

Oni također navode posebne proceduralne i suštinske mjere zaštite kojih se policijski službenici moraju pridržavati tokom takvih “susreta”, uključujući provođenje nezavisne istrage o okolnostima incidenta.

Međutim, stručnjaci kažu da su smjernice malo učinile na provjeri policijskih prekršaja i osigurale učinkovit sistem pravnog rješavanja.

“Komisija za ljudska prava u Uttar Pradeshu praktično ne postoji”, rekao je za Al Jazeeru Mohammed Shoib, branitelj prava i krivični advokat u Uttar Pradeshu.

“Komisija je naklonjena Adityanathovoj vladi. Smjernice se ne provode jer se većina institucija plaši ove vlade. Kao rezultat toga, vansudska ubojstva su višestruko porasla. Gnusni zločini se, međutim, u državi nisu smanjili”, rekao je.

Izvještaj savezne vlade o zločinima u Indiji iz 2021. zabilježio je porast slučajeva silovanja i otmica u Uttar Pradeshu. Država je također na vrhu spiska zločini protiv marginaliziranih grupa, poput muslimana i dalita, koji spadaju na dno indijskog složenog sistema kasti.

Iako smjernice zahtijevaju sudsku istragu o smrti usljed susreta, aktivista za ljudska prava i bivši najviši policijski oficir iz Uttar Pradesha, SR Darapuri, rekao je za Al Jazeeru da takve istrage nisu od pomoći.

“Sudije očito ne bi išle protiv policije jer sarađuju s njima. Zato većina policajaca prolazi nekažnjeno”, rekao je.

‘Kriminalci i mafija cvjetaju’

Mehmood Pracha, krivični advokat iz Delhija, krivi pravosuđe za nezakonite radnje policije.

“Sudije su se potpuno predale, i to u cijeloj zemlji, djelima ili nedjelima policije, koje očito proizlaze iz političkih pravaca, bilo legalnih ili ilegalnih”, rekao je za Al Jazeeru.

Stručnjaci također kažu da je pravni okvir žrtva ili njihove porodice slab.

“Budući da je većina žrtava iz marginaliziranih slojeva, odlazak na viši državni sud za njih je skup. Čak i ako netko uspije, ne čuje se kako treba. Umjesto toga, podvrgnuti su daljnjem maltretiranju od strane policijskih službenika koji vrše pritisak ili im prijete strašnim posljedicama ili lažnim slučajevima”, rekao je Darapuri.

Glasnogovornica BJP-a Anila Singh nije se složila s optužbama, rekavši da “opozicione stranke i aktivisti stvaraju lažnu priču” protiv vlade Uttar Pradesha.

“Policijski obračuni nisu namješteni, kao da su filmovi”, rekla je.

Singh tvrdi da je veliki broj policajaca poginuo ili ozlijeđen u tim sukobima.

“Svaki put kada dođe do sukoba, postoji i istraga. Dakle, mi smo jedini ljudi koji vjeruju u ustav i zakon zemlje. Ali opozicione stranke prave selektivni bijes”, rekla je za Al Jazeeru.

No, advokar Pracha kaže da BJP i njegov ideološki mentor, krajnje desničarski Rashtriya Swayamsevak Sangh (RSS) pokušava prenijeti poruku kroz takva ubistva.

“Poruka koju žele dati je da je naš sistem, uspostavljen zakonom i ustavom, nedovoljan ili nesposoban pružiti sigurnost i pravdu običnim masama”, rekao je za Al Jazeeru.

“Stoga smo mi [misleći na čelnike BJP-a] kao pojedinci bolji od cijelog sistema, toliko smo pošteni da su te provjere i cijeli sistem formulisani demokratskim procesom, počevši od formulacije ustava, beskoristan.”