Izbori na sjeveru Kosova: Iz krize u krizu
Izabrani predstavnici vlasti vjerovatno će imati legalitet, ali njihova suštinska moć da provode svoje nadležnosti će biti vrlo ograničena ili čak prekinuta, smatraju analitičari.

Malo je vjerovatno da će vanredni izbori u opštinama na sjeveru Kosova u nedjelju pomaknuti stvari sa mrtve tačke u vrijeme kada i sveobuhvatna normalizacija između Kosova i Srbije ide dosta teško, uprkos snažnom pritisku Zapada.
Vanredni izbori za načelnike općina Sjeverne Mitrovice, Zubinog Potoka, Leposavića i Zvečana te za skupštine Zvečana i Leposavića održavaju se jer su predstavnici Srba 5. novembra prošle godine napustili institucije Kosova, uključujući i institucije lokalne uprave. Bila je to reakcija na potez vlade Albina Kurtija u Prištini, koja je naložila preregistraciju vozila sa tablicama koje za gradove na Kosovu izdaje Srbija. Radi se uglavnom o KM (Kosovska Mitrovica) tablicama i plan je da se one prebace na RKS (Republika Kosovo).
Predstavnici Srpske liste, vodeće političke partije Srba na Kosovu, saopćili su ranije da neće učestvovati na vanrednim izborima u nedjelju, jer nisu ispunjeni zahtjevi zbog kojih su napustili institucije. Osim povlačenja odluke o preregistraciji vozila sa srpskim tablicama, Srpska lista traži formiranje zajednice srpskih opština (ZSO) na sjeveru. Vlada u Prištini odbija ZSO, bojeći se da bi takva zajednica mogla prouzrokovati blokade poput onih koje entitet Republika Srpska izaziva u Bosni i Hercegovini.
‘Izbori će biti legitimni’
Premda i Srpska lista i službeni Beograd koji podržava tu političku partiju Srba na Kosovu dovode u pitanje legitimitet nedjeljnih izbora – predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da vlast koja bude formirana na sjeveru Kosova poslije izbora neće imati legitimitet – novinarka Milica Andrić Rakić kaže da će izabrani načelnici, vjerovano Albanci, imati legalitet, jer ne postoji donja granica za izlaznost u okviru koje bi se izbori smatrali nelegitimnim. Međutim, vjeruje da će suštinska moć izabranih načelnika da provode svoje nadležnosti biti vrlo ograničena ili čak prekinuta. Prema zakonu o lokalnoj samoupravi Kosova, moguće je pokrenuti referendume za smjenu gradonačelnika i načelnika.
“Prikupljanje potpisa za tako nešto, ukoliko bude potrebno, neće biti previše komplikovano za Srpsku listu“, rekla je Andrić Rakić Al Jazeeri. „U Leposaviću, jednoj od četiri opštine, moguć je izbor srpskih predstavnika, dok su u Zvečanu vrlo ograničene mogućnosti da srpska kandidatkinja pobedi albanske kandidate“.
Dok profesor Fakulteta političkih nauka u Prištini Nexhmedin Spahiu očekuje da će izbori na sjeveru dodatno narušiti odnose Srbije i Kosova, a u slučaju veće izlaznosti Srba na izbore pribojava se i nasilja, Andrić Rakić misli drugačije.
“Ohrabruje to što izbore podržavaju Sjedinjene Američke Države”, rekao je Spahiu Al Jazeeri.
Andrić Rakić kaže da se „uprkos optimizmu posrednika“ u pogledu pregovora Srbije i Kosova trenutno ne dešava ništa, pa izbori za nove načelnike ne mogu ni imati negativan utjecaj na odnose dvije strane.
„Jedino što [izbori] mogu izmeniti je ishod sastanka zakazanog za 2. maj kada se očekuje razgovor o statusu zajednice srpskih opština“, smatra Andrić Rakić. Ukoliko početkom maja ipak bude napravljen korak koji vodi ka normalizaciji i ostvare se uslovi srpskih partija za učešće na izborima, prije svega formiranje zajednice srpskih opština, vjeruje da će se organizirati novi izbori.
Evropski plan za Srbiju i Kosovo
Srbija i Kosovo su pristali u Briselu, 27. februara, na evropski prijedlog o normalizaciji odnosa, a potom to potvrdili 18. marta u Ohridu. Od realizacije tog dogovora, koji podrazumijeva međusobno priznavanje dokumenata i nacionalne simbole, uključujući pasoše, diplome, registarske tablice i carinske pečate, ali i zajednicu srpskih opština na Kosovu, zavise i pregovori dvije strane o pridruživanju Evropskoj uniji.
Službeni Brisel, uz podršku SAD-a, naglašava da ponuđeni plan treba postati pravno obavezujući za Srbiju i Kosovo, ali dvije strane različito tumače preuzete obaveze.
Posljednji u nizu sastanaka bio je tehnički dijalog 4. aprila u Briselu, gdje je postignut skroman napredak u pogledu usaglašavanja potrage za nestalima.