Reforma obrazovanja u Bosni i Hercegovini na čekanju

Obrazovanje je u velikoj mjeri ispolitizirano što je vidljivo kroz konkurse u okviru kojih svake godine hiljade nastavnika čekaju da ih prime na posao u školama, upozoravaju stručnjaci.

Obrazovanje je u velikoj mjeri ispolitizirano (Fahrudin Vojić)

Stručnjaci godinama upozoravaju da je vrijeme za promjene u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine. Pored zastarjelih kurikuluma koje treba mijenjati, nastavnog kadra koji nema adekvatnu motivaciju, te prevelike ispolitiziranosti, jedan od ključnih problema predstavlja i složen administrativni sistem koji ovu djelatnost dijeli na više različitih nivoa. Nadležni ističu kako se proces reforme ipak odvija, ali jako sporo i tromo.

Prema mišljenju prof. dr. Dženana Kulovića nema jasne strategije obrazovne politike u Bosni i Hercegovini, a jedan od ključnih razloga leži u činjenici da svaki entitet i kanton donosi vlastiti zakon o obrazovanju, a većina kantonalnih zakona nije usklađena sa okvirnim zakonom što bi trebalo nužno da bude.

„Ako želimo postići da se obrazovanje, odnosno razvoj obrazovanja, podigne na viši nivo, država bi to trebala nominovati kao svoj strateški prioritet. Poznato je da ako odgojimo jednu generaciju ili obrazujemo lošu generaciju, prema nekim standardima i prognozama u narednih 40 godina, odnosno četiri generacije bi mogle osjetiti loše posljedice tog sistema“, ističe Kulović.

Nedovoljno praktične edukacije

Ne smatra da je domaći obrazovni sistem nekvalitetan, čemu u prilog govori i činjenica koliko su kadrovi odškolovani u Bosni i Hercegovini konkuretni na evropskom i svjetskom tržištu rada i kompetencija, ali nedostaje više praktične edukacije i generalno brige o kadrovima nakon završetka školovanja.

„Jedan od ključnih razloga je to što nakon što odškolujemo kadrove, visokoškolske ustanove, srednje i osnovne škole prestanu brinuti o tim kadrovima u smislu da ih u potpunosti prepuste tržištu rada i samima sebi. Ono što je još važno, trebalo bi posvetiti mnogo više pažnje praktičnom aspektu rada jer mislim da u obrazovnim sistemima, ako kritički pogledamo, postoji jako puno zastarjeli stvari koje studenti i učenici uče, i jako puno stvari koje im apsolutno u životu neće trebati“, smatra Kulović.

Stiče se dojam, ističe, da su upravo te trome promjene dovele do toga da ne možemo hvatati korak sa onim što bi trebalo biti obrazovanje danas.

„Tu prije svega mislim da bi ono trebalo biti jedan od ključnih generatora razvoja nacionalne konkurentnosti jedne zemlje.

Dr. sc. Damir Bećirović, profesor na Visokoj školi Internacionalna poslovno-informaciona akademija Tuzla, ne misli da je problem obrazovanja to što je nadležnost u Federaciji BiH spuštena na nivo kantona.

Prema njegovom mišljenju, problem obrazovanja je prije svega u stručnom kadru, odnosno u motivisanosti tog kadra s obzirom na nivo njihovih ličnih primanja, te s druge strane u apsolutnom nedostatku kriterija u cjelokupnom društvu što se neminovno održava i na obrazovanje.

„Kurikulumi su staromodni i vrlo teško se vrši modernizacija pravila i programa zbog regulatornog okvira jer je regulacija tako stroga da sve to predstavlja jedan mukotrpan proces koji povlači niz stvari za sobom. Generalno mislim da je obrazovanje na dosta niskom nivou i to je jedan u budućnosti od ključnih problema, prvenstveno kada se radi o radnoj snazi jer prošlo je vrijeme kada smo dobivali izvanredne kadrove. Sve će se to drastično odraziti na ekonomiju naše zemlje“, kaže Bećirović.

Neophodna depolitizacija sistema

Prema njegovim riječima, obrazovanje je u velikoj mjeri ispolitizirano što je vidljivo kroz proces javnih konkursa u okviru kojih svake godine na hiljade nastavnika čeka da bude primljeno na posao u osnovne i srednje škole ili da im ugovori budu produženi.

„Te osobe su direktno ili indirektno moraju na neki način osluškivati politiku i biti ovisni o politici. U takvim uvjetima je iluzurno očekivati da neko bude ultra motivisan za svoj posao i rad. Po meni je konkurencija – da li kroz privatizaciju ili kroz konkurenciju javnih obrazovnih ustanova – ključna za unapređenje kvalitete bilo kojeg segmenta društva pa tako i obrazovanja. Dakle, motivisati da u sistem uđu oni koji su zainteresovani da grade kvalitetnije i bolje obrazovanje, bilo da je ono javno ili privatno“, ističe Bećirović.

Federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke, kako navode iz tog resora, podržava i daje aktivan doprinos u svim reformskim procesima u oblastima obrazovanja i nauke koji se provode u Bosni i Hercegovini. One su se u obrazovanju najčešće pokretale na način da su se na nivou države donosili okvirni zakoni za različite nivoe obrazovanja, zatim dokumenti strateškog tipa, ali i druge vrste dokumenata kao što su preporuke, prioriteti, smjernice, mape puta, akcioni planovi i drugi dokumenti.

Iz tog ministarstva kažu i da je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje zadužena za izradu Zajedničke jezgre definisane na ishodima učenja u Bosni i Hercegovini koja obuhvata zajedničku jezgru cjelovitih razvojnih programa za predškolski odgoj i obrazovanje i zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama.

„Okvirni zakoni u obrazovanju na nivou Bosne i Hercegovini su imali zadatak da usklade zakone o obrazovanju u BiH sa zakonima država, prvenstveno Evropske unije, odnosno da olakšaju praćenje reformskih procesa u EU i drugim demokratskim obrazovnim sistemima, i to po nivoima, od predškolskog do visokog obrazovanja, kao i da osiguraju harmonizaciju zakona o obrazovanju unutar države“, pojasnili su iz Federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke.

Dodaju, kako su dokumenti strateškog tipa i drugi dokumenti o obrazovanju koji su doneseni na nivou Bosne i Hercegovine, imali za cilj poticanje reformskih procesa, odnosno poticanje razvoja određenog nivoa obrazovanja, ili određenog segmenta obrazovanja kao naprimjer poduzetničkog učenja i poduzetničke ključne kompetencije u okviru formalnog obrazovanja.

Izostaje finansijska podrška

Kada je reforma kurikuluma u pitanju, osnova za istu je zajednička jezgra definisana na ishodima učenja u Bosni i Hercegovini.

„Na osnovu Zajedničke jezgre, mnogi kantoni u Federaciji BiH su pristupili izradi, ili su u finalnoj fazi izrade i početka primjene, novog kurikuluma za osnovno obrazovanje. Federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke, u svim tekućim reformskim procesima u obrazovanju, u skladu sa svojom zakonskom ulogom, daje savjetodavnu i stručnu podršku kantonima u Federaciji BiH, te koristi i stavlja na raspolaganje svoju koordinirajuću ulogu u reformskim procesima u Federaciji BiH“.

Iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH ističu kako izradu strateških i akcijskih planova mora pratiti kontinuirana stručna podrška i razvoj kompetencija nastavnika, kao i financijska podrška, koja redovito izostaje.

„Zajednička jezgra definirana na ishodima učenja temeljni je dokument kojim se određuje pravac razvoja odgojno-obrazovnih sustava u Bosni i Hercegovini, od predškolskoga pa do kraja srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Cjelokupni proces izrade spomenutog dokumenta Agencija je provela u suradnji s nadležnim ministarstvima obrazovanja i pedagoškim zavodima, a u radu su sveukupno sudjelovala 343 člana radnih skupina te 18 eksperata iz BiH, regije i EU zemalja“, dodaju.

Osim ovog cjelovitog dokumenta Agencija je izradila i više dokumenata, smjernica za implementaciju koje  trebaju pomoći mjerodavnim obrazovnim vlastima i formiranim stručnim timovima u razvoju i usklađivanju postojećeg kurikuluma sa zajedničkom jezgrom definiranom na ishodima učenja, kao i u unaprjeđivanju ostalih elemenata kurikulumske reforme.

Pored toga Agencija je 2020. godine završila i standarde učeničkih postignuća za 3, 6. i 9. razred osnovne škole i kraj srednjoškolskog obrazovanja za sve predmete na koje je stavljen naglasak u međunarodnim istraživanjima, kao i za sve ostale nastavne predmete.

Sve spremno čekaju se prvi koraci

Sada čekaju da nadležna ministarstva obrazovanja načine potrebne korake u cilju poboljšanja kvalitete obrazovanja u području svoje nadležnosti kako bi došlo do konkretne, vidljive promjene.

“Moramo naglasiti kako su ministarstva većinom svjesna svoje odgovornosti i potrebe za promjenom te kako su već počela raditi na unapređenju nastavnih planova i programa. Reformu su proveli Kanton Sarajevo i Zeničko-dobojski kanton. Unsko-sanski kanton i Koordinacija ministara županija u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, pokrenuli su proces reforme obrazovanja i izradu predmetnih kurikula”, pojašnjava Adrijana Novak-Juka, stručna savjetnica za praćenje i koordinaciju aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu i za odnose sa javnošću.

Rezultati i preporuke međunarodnih istraživanja koje je provela Agencija, jasno su pokazali u kojem smjeru treba realizirati reformu obrazovanja, te šta sve jedna temeljita reforma mora sadržavati. Međutim, potrebno je neko vrijeme kako bi se ti pozitivni pomaci vidjeli i na državnoj razini, ističu u Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.

Uloga Agencije koju ona svesrdno obavlja je provedba istraživanja, praćenje trendova u obrazovanju, pružanje pomoći obrazovnim vlastima u izgradnji konkurentnih obrazovnih sistema ali Agencija ne može i ne smije ulaziti u nadležnosti obrazovnih vlasti.

“U našoj državi više nitko ne može reći kako nije svjestan potrebe za promjenom. Jednostavno, ukoliko želimo držati korak s vremenom u kojem živimo i radimo mi moramo početi prilagođavati i unapređivati svoje obrazovne sustave kako bi odgovorili zahtjevima ovog vremena. Budimo iskreni, neke promjene su se počele događati, samo još nisu na onoj razini koju priželjkujemo”, kaže Novak-Juka.

Pomaci ipak postoje, dodaje, a ohrabruje i činjenica da vladin sektor ima snažnog partnera u međunarodnim organizacijama, ali i u domaćim nevladinim organizacijama, koje često sinergijski djeluju kako bi razvoj odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini pratilo reformske procese savremenih evropskih obrazovnih sistema.

Izvor: Al Jazeera