Korać: Milatović priznao genocid u Srebrenici pod pritiskom Zapada
Zašto bih imao povjerenja u čovjeka koji je bio dio manastirske vlade i koja je poslije litija došla na vlast, dakle litija koje je vodila SPC, kaže Žarko Korać.
Nakon pobjede Jakova Milatovića na netom održanim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori otvorena su mnogobrojna pitanja, a većina njih bavi se političkom budućnošću Mila Đukanovića i nagađanjima oko toga kakav će politički kurs zauzeti novoizabrani predsjednik.
Milo Đukanović bio je duže od tri decenije ključna politička figura u Crnoj Gori, a njegov poraz na predsjedničkim izborima, iako su ga mnogi predviđali i priželjkivali, djelovao je pomalo iznenađujuće. U predsjedničku stolicu sjeo je čovjek koji je po izvanjskim karakteristikama jedno novo lice Crne Gore, ali i čovjek, isto tako, čija je politička karijera pomalo i kontroverzna, reći će politički analitičari.
Iako je u prvim javnim istupima djelovao elokventno, prozapadno nastrojen i otvoren za saradnju, Jakov Milatović, ne smije se to zaboraviti, ponikao je u miljeu koji nije bio samo politički protivan Milu Đukanoviću i njegovoj Demokratskoj partiji socijalista, nego je došao sa politički i ideološki sasvim suprotnog društvenog spektra.
Uslijedi li junski poraz Đukanovićevog DPS-a to bi, po mišljenju mnogih analitičara, moglo značiti i kraj političke karijere donedavnog crnogorskog predsjednika. Podatak da je sam podnio ostavku na mjestu predsjednika DPS-a govori u prilog činjenici da je Đukanović spreman povući se iz aktivnog bavljenja politikom.
Đukanovićev poraz
Ipak, takva predviđanja su, u pravilu, samo predviđanja, a kakav će biti daljnji politički put Mila Đukanovića, vjerovatno zna samo donedavni lider DPS-a, kaže iskusni politički znalac Žarko Korać, podsjećajući da je Đukanović i ranije najavljivao svoje političko povlačenje, ali je „prst sudbine“ odredio drugačije. Sada ga na mjestu predsjednika stranke, kao vršilac dužnosti, zamjenjuje mlad i perspektivan čovjek – Danijel Živković.
„Na poslednjim predsedničkim izborima Milo Đukanović je izgubio izbore i izabran je njegov protivkandidat Jakov Milatović, i on je ranije već najavio povlačenje iz političke karijere. I dao je ostavku, i održan je sastanak DPS-a gde je izabran vršilac dužnosti, inače mlad čovek, predsednik parlamentarne grupe u Parlamentu Crne Gore Danijel Živković. To je mlad čovek bez ikakvih mrlja u karijeri, koji je bio, po mome mišljenju, dobar predsednik parlamentarne grupe DPS-a“, kaže Korać.
Bez obzira na sve kritike, koje su godinama upućivane na račun Mila Đukanovića, i bez obzira bile istinite ili ne, jedno je sigurno, kaže Korać, to je čovjek koji je suštinski poštovao procese demokratskih izbora.
„Milo Đukanović je i ranije najavljivao, dva puta, povlačenje iz politike i ja lično mislim da je njemu laknulo što više nije u politici jer je to predugo za svakog čoveka. Priče da je on diktator su komične i uvredljive, jer je njegova partija priznala poraz pre dve godine, a imala je samo jednog poslanika manje od tadašnje opozicije, a sada je rekao da prihvata odluku građana Crne Gore i čestitao je svom protivkandidatu. On se povlači lično iz politike i da li će on i u kojoj meri kasnije zauzeti neku aktivniju ulogu ostaje da se vidi, ali ne više na poziciji predsednika DPS-a“, kaže Korać.
Teret dva uzastopna poraza
DPS u predstojeće parlamentarne izbore ulazi sa teretom dva uzastopna poraza, što su, kako vidi Korać, bili veliki i teški udarci. Ali, bez obzira na političke rezultate socijalista ne smije se zaboraviti da su upravo oni bili „kičma puta nezavisnosti Crne Gore“.
„Ono što je ključno jeste da dolaze izbori u junu na kojima će svakako Demokratska partija socijalista uložiti prilično napora da ostvari što bolji rezultat jer ova dva poraza, parlamentarni i predsjednički, su udarac za tu partiju. Ta je partija, uz neke manje partije, bila kičma puta nezavisnosti Crne Gore, koja je na referendumu 2006. postignuta, a onda i političke nezavisnosti. Crna Gora je priznala Kosovo, uvela je sankcije Rusiji, Crna Gora u svemu sledi politiku Evropske unije iako ona nije u EU, Crna Gora je za razliku od svih nas u regionu otvorila sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, dakle sva je otvorila i četiri privremeno zatvorila“, pojašnjava Korać.
Taj crnogorski put prema Evropi je u posljednje dvije godine zaustavljen, kaže Korać i dodaje:
„Nažalost, dve posljednje vlade od 2020, od kada DPS nije na vlasti, ništa nisu uradile i nikakvog progresa nije imalo u tim integracijama. Kakvu će politiku voditi Crna Gora zavisi od parlamentarnih izbora i od toga u kojima će koalicijama učestvovati partija novoizabranog predsednika Crne Gore i šta će biti njena politika. To ćemo tek videti. U ovom trenutku se mogu otvarati razna pitanja, a znamo da se Jakov Milatović pojavljuje u politici u vladi koja je formirana u manastiru Ostrog i koju je formirao mitropolit Amfilohije Radović, koji je u međuvremenu preminuo. Ne može se smatrati ni građanskom ni evropskom vlada u kojoj je on bio jedan od ministara i koja je znana kao apostolska. Imam velike skepse u odnosu na Milatovića iako je on do sada rekao nekoliko bitnih stvari. Recimo da se neće zalagati za otpriznavanje Kosova, da je u Srebrenici bio genocid, iako je stavio malu oblandu, jer je rekao da je bilo drugih genocida, ali je ipak rekao da je bio genocid“, kaže Korać.
Sumnja u Milatovićeve političke namjere
Korać decidno izražava sumnju u Milatovićeve političke namjere podsjećajući da je Milatović bio dio vlade koja je na vlast u Crnoj Gori došla nakon litija koje je predvodila Srpska pravoslavna crkva.
„Ja imam sumnju u predsednika Milatovića, jer sam obrazložio da je on bio ministar u vladi koja je formirana u manastiru u Ostrogu, što je jedinstveno u Evropi. Zašto bih imao poverenja u čoveka koji je bio dio manastirske vlade i koja je posle litija došla na vlast, dakle litija koje je vodila SPC. I ima još jedna vrlo bitna stvar da se kaže. Srpska pravoslavna crkva ne priznaje crnogorsku naciju i kaže da ne postoji ta nacija i tako da ja ne mogu imati naročito poverenja u novog predsednika Jakova Milatovića ali ostaje da se vidi. Za sada je pod pritiskom Zapada rekao da neće biti za otpriznavanje Kosova i rekao je da je u Srebrenici bio genocid“, naglašava Korać.