Putinova najava raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji kao blef
Od prvih dana ruske agresije na Ukrajinu Vladimir Putin prijeti upotrebom taktičkog nuklearnog oružja, a posljednja, o raspoređivanju u Bjelorusiji, doživljava se kao blef i političko taktiziranje.
Vijest da je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio rasporediti taktičko nuklearno oružje u susjednu Bjelorusiju doživljeno je kao nova sigurnosna prijetnja i podizanje uloga u ratu, koji Rusija vodi u Ukrajini.
U jednoj od izjava, kojima je obrazlagao odluku da donese takav političko-vojni potez, Putin je rekao da je neposredni okidač za raspoređivanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji odluka britanske vlade da Ukrajinu naoruža granatama koje sadrže osiromašeni uranij.
Bjelorusija nije slučajno izabrana kao zemlja u koju će biti raspoređeno nuklearno oružje, jer je to jedna od rijetkih država saveznica, koje Rusija danas ima.
„Ni tu nema ničeg neobičnog, jer SAD to radi desetljećima. Oni su svoje taktičko nuklearno oružje odavno rasporedili na teritoriju svojih zemalja saveznica“, rekao je ruski predsjednik. „Složili smo se da ćemo učiniti isto, ne kršeći naše obaveze, ne kršeći naše međunarodne obaveze o neširenju nuklearnog oružja.“
Gradnja skladišta
Rusija će završiti izgradnju skladišta za taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji do 1. jula, rekao je Putin, dodajući da Moskva zapravo neće prenijeti kontrolu nad oružjem na Minsk.
Rusija je prethodno u Bjelorusiji rasporedila 10 aviona sposobnih za nošenje taktičkog nuklearnog oružja, objavio je Putin, dodajući da je Moskva već prebacila u Bjelorusiju određeni broj taktičkih raketnih sistema Iskander koji se mogu koristiti za lansiranje nuklearnog oružja.
Na reakciju NATO-a nije se dugo čekalo. Iz Alijanse su promptno poručili kako je „ruska nuklearna retorika opasna i neodgovorna“, što su bile riječi kojima je potez Rusije prokomentarisala glasnogovornica saveza Oana Lungescu.
„NATO je na oprezu i pomno pratimo situaciju. Nismo vidjeli nikakve promjene u nuklearnom stavu Rusije koje bi nas navele da prilagodimo svoje“, rekla je.
Prijetnja upotrebom taktičkog nuklearnog oružja nije prva koja je od početka ruske agresije na Ukrajinu došla iz Putinovog kabineta.
Od izbijanja rata režim u Kremlju ponavlja prijetnju o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja. Posljednja dolazi u jeku ruskih nastojanja da zauzmu Bahmut, grad na istoku Ukrajine, koji ima više simboličku nego stvarnu vojno-stratešku važnost.
Među reakcijama na novu Putinovu najavu izdvajaju se dvije i obje kritički gledaju na snagu te prijetnje.
Putinova najava je samo blef
Britanski list Indenpendent nedavno je analizirao stvarnu snagu Putinove prijetnje i ustvrdio je da su „nuklearne prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovo saopćenje da namjerava prebaciti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiju samo pokušaj da se oslabi odlučnost Zapada i Ukrajine, što dokazuje da se rat u Ukrajini ne odvija u pravcu u kojem želi te kako je to samo blef”.
U pomalo ismijavaućem tonu, list navodi kako da je Putin odlučan poslati još jednu prijeteću poruku o opasnosti eskalacije.
The Independent navodi da je, s obzirom na veličinu ruskog nuklearnog arsenala i niz sistema za lansiranje koji su lako dostupni Kremlju, teško shvatiti kako postavljanje 10 taktičkih bojevih glava manjeg dometa u Bjelorusiji predstavlja odlučujući korak u ukrajinskom ratu.
Britanski list je komentirao da, iako je Putinova posljednja prijetnja značajnija od prijašnjih nejasnih prijetnji o upotrebi oružja za masovno uništenje, nema nužno razloga da se vjeruje kako ovo potencijalno raspoređivanje nosi više opasnosti nego što je to ranije postojalo.
List dodaje da Putin, ako želi upotrijebiti nuklearnu bombu da mu pomogne u pobjedi na ratištima u Donjecku, onda to može učiniti i s ruskog tla.
Nerealni vremenski okviri
Zanimljivo, još jedan britanski list iznosi slično mišljenje. Naime, u autorskom komentaru Juliana Borgera objavljenom u The Guardianu autor objašnjava da je „najslabija“ karika u Putinovom planu upravo zacrtani timeline.
„Ono što Putin ovoga puta prijeti jest da će poduzeti još nekoliko koraka na tom putu, započeti obuku bjeloruskih avioposada početkom aprila za upravljanje letjelicama koje nose nuklearne bombe i završiti skladišta za taktičko nuklearno oružje do 1. jula. Nuklearni stručnjaci skeptični su prema tako ambicioznim rokovima te ističu kako Rusija već najmanje sedam godina radi na skladištu nuklearnog oružja u Kalinjingradu i još uvijek nije jasno jesu li bombe tamo doista i stigle“, piše Borger.
Do sada se nisu pojavile satelitske snimke koje bi mogle sugerirati da se nešto slično gradi u Bjelorusiji dalje se navodi u tekstu.
U najnovijem izvještaju programa za nadzor nuklearnog oružja Nuclear Weapons Ban Monitor Norveške narodne pomoći navodi se da je strah od nuklearnog rata 2022. godine porastao na najviše nivoe od hladnog rata, a da se globalni arsenal nuklearnog oružja, koji je dostupan za upotrebu oružanim snagama devet nuklearnih sila, alarmantno povećao.
U izvještaju, objavljenom 29. marta, ukazuje se da je početkom 2023. godine devet nuklearnih zemalja imalo zajedničku zalihu od najmanje 12.512 nuklearnih bojevih glava, od kojih je 2.936 povučeno iz upotrebe i čeka da bude razmontirano.
Nuklearno oružje ne stvara mir i stabilnost
Preostalih 9.576 nuklearnih bojevih glava su na raspolaganju za upotrebu u vojsci i imaju zajedničku razornu snagu veću od 135.000 bombi bačenih na Hirošimu.
U izvještaju se citira Hans M. Kristensen, direktor Projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih naučnika i saradnik Nuclear Weapons Ban Monitora, koji je rekao da se svake godine globalne zalihe nuklearnih bojevih glava blago smanjuju.
Tako je 2022. došlo do smanjenja sa 12.705 bojevih glava na početku godine na procijenjenih 12.512 bojevih glava u januaru 2023. godine, jer Rusija i Sjedinjene Američke Države demontiraju određeni broj starijih nuklearnih bojevih glava koje se povlače iz upotrebe svake godine.
Ipak, na kraju izvještaja se zaključuje da je, kao posljedica redovnih nagovještaja Ukrajine i Rusije o mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja, sistem praćenja zabrane važniji nego ikad.
Ukrajinska kriza je pokazala da nuklearno oružje ne stvara mir i stabilnost, niti odvraća od agresije, već pojačava konvencionalne ratove i potiče preuzimanje rizika koji bi mogli dovesti do nuklearnog rata.