Međunarodno istraživanje podmorja Jadrana otkriva drevne tajne prošlosti

Međunarodni tim stručnjaka u Hrvatskoj istražuje i mapira drevne krajolike izgubljene ispod površine Jadranskog mora, što bi trebalo dati uvid o životu lokalnog stanovništva prije više hiljada godina, te dati nam više saznanja ko smo i odakle dolazimo kao vrsta, ali i potencijalno donijeti nova otkrića koja bi nam pomogla sa izazovima koje nosi budućnost.

U splitskom akvatoriju se ovih dana provodi naučno istraživanje u sklopu projekta Life on the Edge, voditelja Simona Fitcha sa Univerziteta Bradford iz Velike Britanije, koji sa milion funti finansira Fond Ujedinjenog Kraljevstva za istraživanje i inovacije (UKRI).

U provedbi istraživačkih aktivnosti, u sklopu kojih će se u periodu od 28. marta do 4. aprila provesti pregled podmorja korištenjem klasičnog sonara i visokopreciznog seizmičkog instrumenta, parametarskog eho-sondera, pored voditelja Fitcha učestvuje i profesor Richard Bates sa britanskog Univerziteta St. Andrews, dok kao lokalni koordinator na projektu sudjeluje Vedran Barbarić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Fitch navodi da je cilj istražiti potopljene krajolike Hrvatske i otkriti njihovu povezanu arheologiju.

“Nekad su to bila obalna, suha područja, ali su izgubljena zbog podizanja mora na kraju posljednjeg ledenog doba kao rezultat otapanja ledenih ploča. Nadamo se da ćemo mapirati krajolike i na kraju otkriti arheološke dokaze koji će nam reći više o narodima koji su živjeli na tim područjima i njihovom načinu života”, kaže Fitch.

S obzirom da su ljudi tradicionalno voljeli živjeti uz obale mora, istraživanje daje priliku da se više otkrije o drevnim narodima i njihovoj svakodnevnici.

Kako Fitch dodaje, ovo je prvi put da će se opsežne seizmičke tehnologije koristiti za traženje potopljenih arheoloških krajolika u Hrvatskoj.

S obzirom da je voditelj projekta Britanac i da istraživanje finansira Ujedinjeno Kraljevstvo, neobično je da istraživanje kreće s područja Hrvatske i Jadrana.

Prema Fitchu, Hrvatska je odabrana jer su ti drevni krajolici pod morem vjerovatno dosta dobro sačuvani, a postojeća kopnena arheologija im pokazuje da su ljudi živjeli na tom području. Kako imaju odličnu saradnju sa Sveučilištem u Splitu, činilo se logičnim krenuti od tamo, kaže stručnjak Univerziteta Bradford.

Lokalni koordinator, Barbarić navodi da će se projekt Life on the Edge provoditi na prostoru Sjevernog mora i na Srednjem Jadranu u periodu od 2023. do 2027. godine, a ima za cilj rekonstruirati arheološki krajolik iz razdoblja prije posljednjeg ledenog doba, to jest približno perioda od 24.000 do 10.000 godina prije Nove ere.

“Tada je podmorje splitskog akvatorija, Bračkog i Hvarskog kanala bilo kopno kojim su, svojim tadašnjim koritima, tekle rijeka Cetina i Jadro te njihovi manji pritoci, dok je Jadran bio približno u polovici svojeg današnjeg opsega. Sigurno je kako su u takvom krajoliku postojala i naselja populacija iz vremena gornjeg paleolitika, a projekt će, između ostalog, nastojati utvrditi i njihove moguće lokacije”, pojašnjava Barbarić.

Pored arheoloških, konačni rezultati projekta sadržavat će i izuzetno značajne podatke i znanja o paleookolišu, promjenama klime, biljnom i životinjskom svijetu, dodaje.

“U današnjem vremenu, kada je promjena klime, a posljedično i podizanja morske razine realnost koju živimo, znanja o dinamici i intenzitetu takvih promjena mogu imati veoma široku primjenu i pomoći pri planiranju našeg odgovora na nadolazeće promjene.”

Metodologija rada planirana projektom kombinira nedestruktivne terenske preglede s računarskim simulacijama u okviru velikih baza arheoloških i okolišnih podataka te uzimanjem uzoraka na odabranim lokacijama.

Barbarić navodi da je ta metoda uspješno, prvi put u svjetskim okvirima, primijenjena u okviru projekta Europe’s Lost Frontiers, kojeg su na prostoru Sjevernog mora proveli istraživači sa Univerziteta Bradford pod vodstvom profesora Vincenta Gaffneya, a u saradnji s Flanders Marine Institututom, također partnerom na aktuelnom projektu, te pritom postigli rezultate koji su snažno odjeknuli u naučnoj ali i široj javnosti.

Ističe da će aktuelna saradnja, pored postizanja naučnih rezultata koji će nam po prvi puta omogućiti sveobuhvatniji uvid u tako daleku prošlost potopljenog krajolika i čovjekovog boravka u današnjem priobalnom dijelu Srednje Dalmacije, poboljšati znanja, vještine i kapacitete naučnika s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dijelom i kroz radno mjesto mlađeg istraživača pri Centru Studia Mediterranea Filozofskog fakulteta u Splitu, što je u potpunosti finansirano iz projekta.

“Time se u budućnosti otvara mogućnost neovisne provedbe sličnih projekata, a sve na osnovi novih ali i postojećih znanja te kapaciteta znanstvenih institucija u Splitu, gdje istraživanje podmorja iz pozicije različitih disciplina ima dugu tradiciju i značajne rezultate koji će tijekom provedbe aktualnog projekta kontinuirano biti konzultirani, sve sa ciljem postizanja što boljih rezultata.”

Stručnjak Sveučilišta u Splitu navodi da se očekuje kako će rezultati provedbe projekta mapiranja podmorja Jadrana ispisati potpuno nove, nepoznate stranice historije ovog prostora te otvoriti prostor nadogradnji dosadašnjih rezultata hrvatskih istraživača zainteresiranih za navedeno razdoblje u području prirodnih i humanističkih nauka.