Rusija zauzima Bahmut dok Ukrajina gomila snage

Piše: John Psaropoulos

Ukrajinske trupe polako su počele napuštati svoje nesigurne odbrambene položaje u Bahmutu tokom posljednje sedmice februara i prve sedmice u martu, ali nisu prepustile taj istočni grad ruskim snagama.

Ukrajinska taktika je vjerovatno da ograniči svoje gubitke dok nastavlja uvlačiti ruske snage u ono što se sada smatra najdužom i najtežom bitkom u ratu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kao jedan od svojih ciljeva postavio osvajanje istočnih pokrajina Luganjsk i Donjeck, poznatih pod zajedničkim nazivom regija Donbasa – a za to je ključan Bahmut u Donjecku.

“Razumijemo da bi nakon Bahmuta mogli ići dalje”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za CNN. “Mogli bi otići u Kramatorsk. Mogli bi ići u Slovjansk. To bi bio otvoren put za Ruse nakon Bahmuta do drugih gradova u Ukrajini u smjeru Donjecka.”

Ukrajina je donijela stratešku odluku zadržati Bahmut što je duže moguće, ojačavši ga u nedjelju elitnim jedinicama dok su ruske snage iz plaćeničke grupe Wagner ušle u njegova sjeverna predgrađa.

Zelenski je rekao da su njegovi najviši zapovjednici za “nastavak odbrambene operacije i daljnje jačanje naših položaja u Bahmutu”, gradu u kojem je prije rata živjelo gotovo 70.000 ljudi.

Nije obrazložio te razloge, ali Institut za proučavanje rata sugerira da je Bahmut bio svojevrsna “mašina za mljevenje mesa” za ruske snage, odvraćajući ih od drugih dijelova fronta dugog 800 kilometara.

“Ukrajinska odbrana Bahmuta ostaje strateški dobra odluka jer nastavlja trošiti rusko ljudstvo i opremu sve dok ukrajinske snage ne pretrpe pretjerane gubitke”, rekao je američki centar za strateško promišljanje u ratnoj procjeni.

Veliki gubici

“Malo je vjerovatno da će ruske snage brzo osigurati značajne teritorijalne dobitke tokom vođenja urbanog ratovanja, koje obično favorizira branitelja i može omogućiti ukrajinskim snagama da nanesu velike gubitke ruskim jedinicama koje napreduju – čak i dok se ukrajinske snage aktivno povlače”, dodaje se u procjeni.

Oleksij Danilov, sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, iznio je brojku koja potkrepljuje tu logiku, rekavši da su ukrajinske snage u Bahmutu izgubile jednog vojnika na svakih sedam Rusa.

Dužnosnici Bijele kuće objavili su 17. februara da je samo grupa Wagner, koja se uglavnom borila u području Bahmuta, pretrpjela 30.000 žrtava, uključujući gotovo 9.000 smrtnih slučajeva, u jednoj godini rata.

Rusija je angažirala gotovo 190.000 vojnika u invaziji koju je pokrenula 24. februara 2022, a od tada je dodala još 316.000 vojnika. Ukrajina procjenjuje da je više od 150.000 ruskih vojnika ubijeno.

Al Jazeera nije mogla nezavisno provjeriti te brojke.

Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov rekao je za USA Today da Rusija zbog gubitaka nije u mogućnosti pokrenuti veliku ofanzivu nakon ovog proljeća.

“Rusija je uzalud potrošila ogromne količine ljudskih resursa, naoružanja i materijala”, rekao je tim novinama. “Njena ekonomija i proizvodnja nisu u stanju pokriti te gubitke. … Ako ruska vojska ovog proljeća ne postigne svoje ciljeve, ostat će bez vojnih alata.”

Kontrolirano povlačenje

Ukrajina je počela pokazivati znakove laganog povlačenja iz Bahmuta 28. februara kada je predsjednički savjetnik Aleksander Rodnjanski rekao da taktičko povlačenje iz dijelova grada nije isključeno.

“Do sada su [naše trupe] držale grad, ali ako bude potrebno, strateški će se povući jer nećemo žrtvovati sve svoje ljude tek tako”, rekao je Rodnjanski.

“Vjerujem da ćemo prije ili kasnije vjerovatno morati napustiti Bahmut”, rekao je ukrajinski parlamentarac Sergej Rahmanin na ukrajinskom radiju NV narednog dana. “Nema smisla držati ga pod svaku cijenu.”

“Ali zasad će se Bahmut braniti s nekoliko ciljeva: Prvo, nanijeti što više gubitaka Rusiji i natjerati Rusiju da upotrijebi svoju municiju i resurse”, rekao je on.

Dizanje mostova u zrak

Prvog marta ukrajinski glavni štab je rekao da ruske trupe pokušavaju napredovati prema Bahmutu “bez prekida”, iako je Zelenski rekao da njegove snage “drže svaki sektor fronta pod kontrolom”.

Ta se slika promijenila dva dana kasnije kada su ukrajinske snage počele dizati u zrak mostove u i oko Bahmuta, što je pokazatelj da su razmišljali o ograničenom povlačenju.

Jedan most je bio preko rijeke Bahmutke, koja dijeli grad na istočnu i zapadnu polovinu. Drugi most je bio zapadno od Bahmuta na putu za Kromove. Ovi potezi upućuju na to da ukrajinske snage pokušavaju usporiti napredovanje Rusije kroz grad i spriječiti njihovo brzo raspoređivanje dalje na zapad ako Bahmut padne.

“Jedinice privatne vojne kompanije Wagner praktički su opkolile Bahmut”, rekao je šef Wagnera Jevgenij Prigožin u videu objavljenom na Telegramu.

“Samo je jedan put [izlaska] ostao”, rekao je. “Kliješta se zatvaraju.”

Međutim, Prigožin se suočio sa svojim problemima, žaleći se na društvenim mrežama da mu rusko Ministarstvo odbrane ne osigurava dovoljno municije da dovrši posao.

Prigožin je rekao da je napisao pismo zapovjedniku ruske vojne kampanje u Ukrajini, vjerovatno načelniku Glavnog štaba Valeriju Gerasimovu, “o hitnoj potrebi za dodjelom municije. Šestog marta, u osam sati ujutro, mom predstavniku u sjedištu štaba poništena je propusnica i zabranjen mu je pristup sjedištu grupe.”

Rusko ministarstvo odbrane bilo je nepovjerljivo prema Prigožinu, koji se hvalio spretnošću svoje grupe i implicirao da su ruski redovni vojnici bili loše obučeni ili nekompetentni.

U srijedu je Prigožin rekao da Wagner kontrolira pola Bahmuta. Geolocirani snimci podržali su njegovu tvrdnju da su ukrajinski branitelji protjerani na zapadnu stranu rijeke Bahmutke.

Ali ako Ukrajina smatra da joj ruski fokus na Bahmut daje prednost, zašto Rusija insistira na ovoj strategiji?

“Putin najvjerovatnije računa da vrijeme radi u njegovu korist i da bi produženje rata… moglo biti njegov najbolji preostali put da konačno osigura ruske strateške interese u Ukrajini, čak i ako za to budu potrebne godine”, rekla je Avril Haines, američka direktorica Nacionalne obavještajne službe, Obavještajnom odbor Senata u srijedu tokom godišnjeg saslušanja o globalnim prijetnjama.

Ali Haines, kao i drugi zapadni promatrači, vjeruje da Putin nema resurse da provede ovu strategiju.

“Ako Rusija ne uvede obaveznu mobilizaciju i ne identificira značajne zalihe municije trećih strana, biće joj sve veći izazov održati čak i sadašnji nivo ofanzivnih operacija”, rekla je Haines. “Ne vidimo da se ruska vojska dovoljno oporavila ove godine da bi ostvarila veće teritorijalne dobitke. … Mogli bi se u potpunosti prebaciti na držanje i odbranu teritorija koji trenutno zauzimaju.”

Budanov se složio s takvom procjenom u intervjuu za Glas Amerike.

“Rusija nije spremna za dugotrajne sukobe”, rekao je, odbacujući ideju o višegodišnjem ratu. “Oni na sve moguće načine pokazuju da su tamo spremni [na] ‘rat desetljeća’. Ali u stvarnosti su njihovi resursi prilično ograničeni, kako vremenski tako i obimom. I oni to jako dobro znaju.”

Ukrajina se sprema na napad

Ukrajina, u međuvremenu, nastavlja obogaćivati svoj arsenal opremom koju je donirao Zapad u pripremi za veliku proljetnu protuofanzivu.

Njemačka i Poljska rekle su da će ovog mjeseca isporučiti 28 tenkova Leopard, dok je Kanada udvostručila svoju početnu donaciju od četiri. Time je broj savezničkih borbenih tenkova na putu za Ukrajinu porastao na 227.

SAD je također najavio novi paket vojne pomoći od dvije milijarde dolara koji prvi put uključuje taktičke mostove. Oni se postavljaju na položaj i rasklapaju kako bi premostili rijeke u ofanzivama koje uključuju borbene tenkove i oklopna borbena vozila.

Ukrajina je aktivno tražila navođenu artiljeriju i rakete, a Pentagon je morao improvizirati pronalaženjem jeftinih i obilnih komponenti. Jedan odgovor došao je u obliku bombi malog promjera koje se lansiraju sa zemlje, a koje kombiniraju artiljerijske granate i raketne motore.

U istom tonu, čelnik NATO-ovog savezničkog zračnog zapovjedništva rekao je u ponedjeljak da su Sjedinjene Američke Države opskrbile Ukrajinu kompletima koji pretvaraju nenavođene artiljerijske granate u precizno navođenu municiju sa dometom od 72 kilometra.

Strateški cilj bit će pokušaj “zabijanja klina u ruski front na jugu – između Krima i ruskog kopna”, rekao je Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, njemačkoj medijskoj grupi Funke.

Budanov, Skibickijev šef, za kojeg se kaže da je jedini visoki ukrajinski dužnosnik koji je predvidio rusku invaziju prošle godine, rekao je da će Ukrajina voditi “odlučujuću bitku ovog proljeća, a ta će bitka biti posljednja prije nego što ovaj rat završi”.