‘Istraga i osveta Kijevu’: Ruski stručnjaci traže odgovor na operaciju u Brjansku

Piše: Fahim Sourani

Ruski vojni i politički analitičari imaju različita mišljenja u pogledu incidenta u oblasti Brjanska, poput toga da je neophodno provesti detaljnu i preciznu istragu ili pozivaju na hitnu osvetu. Također, postoje očekivanja da situacija nakon incidenta u svakom slučaju više neće biti kao prije.

Prije nekoliko dana Aleksandr Bogomaz, guverner regije Brjansk, saopćio je da se ukrajinska grupa infiltrirala u oblast Klimovsk u regiji Brjansk (na rusko-ukrajinskoj granici) te kako je izvela “kriminalne i terorističke operacije na tom području”. U tom napadu je jedna osoba poginula, druga je ranjena, a oko 100 mještana grada je lišeno slobode.

Prema posmatračima, bitnija stvar od brojki su implikacije ove operacije koja predstavlja izazov sličan eksploziji na Krimskom mostu u oktobru prošle godine, koju je Moskva tretirala više kao udar na svoju reputaciju nego prouzrokovanje materijalne štete.

Uslijedile su prve ruske reakcije na incident, pa je tako predsjednik Vladimir Putin sazvao hitan sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojem bi se raspravljalo o incidentu, a iznenada je otkazana posjeta Kavkazu planirana za petak.

Ruski dobrovoljački korpus

Iako je Kijev odbacio odgovornost za incident, a takozvani “Ruski dobrovoljački korpus” preuzeo odgovornost za napad u videu koji kruži, Moskva naglašava da iza ove operacije stoji ”regularna ukrajinska izviđačko-diverzantska grupa”.

Ovaj Korpus opisuju kao antiruski nacionalistički pokret koji je zvanično formiran u augustu 2022. godine. Postao je dio Oružanih snaga Ukrajine, te poziva ruski narod da uzme oružje u ruke i suprotstavi se Putinovoj vladi.

U pitanju je brojčano mala grupa i okuplja uglavnom ruske imigrante koji već duže vrijeme žive na ukrajinskom tlu. Ruski izvori, također, navode da Korpus regrutira borce iz drugih zemalja.

Korpus je ranije preuzeo odgovornost za nekoliko diverzantskih operacija unutar Rusije, kao i za ubistvo Darije Dugine, kćerke ruskog ideologa Aleksandara Dugina, koji je opisan kao “Putinov um”.

Odvraćanje pažnje

Prema mišljenju političkog analitičara Aleksandera Vasilieva, cilj operacije je odvratiti pažnju od “neuspjeha ukrajinskih snaga, koji su sve učestaliji u posljednje vrijeme, posebno na frontu u Artemivsk (Bahmut), osim zastrašivanja stanovnika na granici regije i ljuljanja njihovog povjerenja u učinak i misiju ruskih snaga”.

Vasiliev je izjavio da je ova operacija u osnovi ”teroristički čin”, koja je, prema njegovom mišljenju, provedena profesionalno u smislu da su otkrivene slabosti u zaštiti graničnih područja. Dobro su proučili situaciju i uništili nadzorne kamere prije nego što su se povukli, kazao je.

Pozvao je da se poduzmu hitne mjere za dodatno jačanje granice te uspostavi sigurnosna linija s druge strane, kao što je to bio slučaj u Afganistanu.

Kada je riječ o zvaničnom demantiranju Ukrajine da je bilo kako povezana s incidentom, Vasiliev smatra da je to bio očekivan stav. To je način da se ostave bez argumenta oni koji se protive zapadnoj podršci i zahtijevaju da se zaustavi finansijska i vojna pomoć Kijevu, ako se ustanovi da su ukrajinske oružane snage ušle u granična područja Rusije.

Smatra da je “Kijev ponovno koristio Ruski dobrovoljački korpus kako bi se oslobodio optužbi za terorizam i promovirao borbenu grupu koja nikada nije viđena u stvarnim borbama”, što je dio namjernog plana ukrajinskih vlasti da koriste lažne ruske pokrete za organiziranje diverzantskih operacija.

Također, jedan od ciljeva takvih mjera je, smatra Vasiliev, stvaranje slike o sukobu unutar ruskog društva, imajući u vidu da opozicija i zapadni mediji aktivno objavljuju izvještaje u kojima se navodi da su napad izveli Rusi koji se ne slažu s politikom ruskih vlasti.

Željezna pesnica

S druge strane, ruski vojni stručnjaci, među kojima je i Anatolij Ždanov, pozivaju da se ne čeka kraj istrage o incidentu u Klimovsku i da se oštro obračuna s novom ukrajinskom provokacijom.

Vojni stručnjak smatra da se time ne misli na osvetničke napade na ukrajinsku infrastrukturu, jer naglo intenziviranje operacija ne bi trebalo dovesti do povećanja broja civilnih žrtava, već poslati snažnu poruku da će ciljanje civila unutar ruske teritorije skupo koštati one koji to čine.

U isto vrijeme, Ždanov je istaknuo kako postoji velika mogućnost da će bespilotne letjelice biti korištene za nadzor regije kao priprema za operaciju. Dodaje da su te letjelice postale teška meta za svaku protivzračnu odbranu, a počela je njihova proizvodnja za Ukrajinu.

Zaključuje kako je operacija otkrila da postoje propusti u sistemu čuvanja granice, što zahtijeva pripremu za odbijanje novih sličnih napada te uspostavljanje dodatnih radarskih linija protiv bespilotnih letjelica, kroz upotrebu balona s radarima koji dosežu visinu od jednog kilometra. Nakon toga će “cijelo nebo biti pod kontrolom”, kako je rekao.