Vukosavljević: Najranjivije grupe će biti mala preduzeća

Možemo očekivati da će inflatorni pritisci potrajati još neko vrijeme, kaže direktorica Evropske banke za obnovu i razvoj za finansijske institucije za Zapadni Balkan i Istočnu Evropu.

Akcenat dajemo sektoru malih i srednjih preduzeća, ključnom pokretaču ekonomskog rasta u regionu, kaže Aleksandra Vukosavljević (Ustupljeno Al Jazeeri)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je međunarodna finansijska institucija formirana s ciljem da omogući pomoć zemljama Centralne i Istočne Evrope, koje primjenjuju demokratske principe višestranačke demokratije, u procesu tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, privatizaciji, reformi finansijskog sektora stimulišući direktne investicije i očuvanje životne sredine.

O aktivnostima EBRD-a i finansijskim izazovima u regiji govori Aleksandra Vukosavljević, direktorica EBRD-a za finansijske institucije za Zapadni Balkan i Istočnu Evropu.

  • Kako ocjenjujete trenutno stanje finansijskih institucija u zemljama Zapadnog Balkana?

– Finansijski sektori na Zapadnom Balkanu su dominantno bankocentrični, što znači da se privreda finansira pretežno putem bankarskih kredita. Nebankarske finansije, kao što su osiguranje, leasing, mikrofinansiranje i industrije uzajamnih i penzionih fondova, i dalje su uglavnom nerazvijene. Stoga su funkcionalni bankarski sektori i dalje kritični za nesmetan pristup finansiranju realne ekonomije na Zapadnom Balkanu. Srećom, čini se da su bankarski sektori Zapadnog Balkana danas u dobrom stanju i mnogo bolje naoružani protiv svake buduće krize. U posljednje vrijeme nismo svjedočili značajnijem pogoršanju kvaliteta aktive (povećanje loših kredita) širom regiona, ali nastavljamo pratiti kretanja u tom području.

Finansijskim sektorima na Zapadnom Balkanu godišnje osiguravamo više od 500 miliona eura finansijskih sredstava (534 miliona eura u 2022. i 509 miliona eura u 2021. godini). U saradnji s partnerskim finansijskim institucijama, usmjeravamo naše finansiranje za rješavanje ograničenog pristupa finansiranju za nedovoljno opservirane grupe kao što su mala i srednja preduzeća u ruralnim područjima, kreditne linije za žene u biznisu i mlade u biznisu (poduzetnici ili top menadžeri mlađi od 35 godina), olakšavanje trgovine ili brze investicije u zelene tehnologije. Ovi programi finansiranja se raspoređuju putem kreditnih linija našim lokalnim partnerskim bankama i obično su strukturirani s posebnim strukturnim karakteristikama kao što su pokrivanje rizika od prvog gubitka, podsticaji za ulaganja, tehnička pomoć i to uz podršku naših donatora.

  • U kojoj mjeri je inflacija utjecala na ekonomiju zemalja Zapadnog Balkana?

– Region Zapadnog Balkana posebno je osjetljiv na povećanje cijena, s obzirom na veliki udio rashoda za hranu u budžetima stanovništva. Stope inflacije su značajno porasle u 2022. godini, prvobitno potaknute hranom koja čini više od 30 posto potrošačke korpe u regionu u poređenju sa samo 15 posto u Evropskoj uniji. Važno je napomenuti da sve veći troškovi hrane i ostali troškovi znatno opterećuju siromašnija domaćinstva. Ipak, potrošnja domaćinstava na Zapadnom Balkanu pokazala je relativnu otpornost, potpomognutu stalnim doznakama, rastom kredita i mjerama fiskalne podrške. Iako je inflacija vjerovatno dostigla vrhunac u regionu, ona postaje rasprostranjenija, a dezinflacija bi mogla potrajati duže.

Također, efikasnost monetarnih politika u regionu je ograničena, čak i u onim zemljama koje (jednostrano) nisu uvele euro, s obzirom na visoku euroizaciju privreda. Dakle, možemo očekivati da će inflatorni pritisci potrajati još neko vrijeme u budućnosti, a potreba za strožom monetarnom politikom i višim kamatnim stopama će vjerovatno ostati još neko vrijeme. Takve politike će vjerovatno uticati na izglede za rast regiona u srednjoročnom periodu. U kombinaciji s teškim vanjskim okruženjem, one mogu doprinijeti slabijem ekonomskom rastu u 2023, kao što je objašnjeno u našem najnovijem Regionalnom ekonomskom prospektu koji koji je upravo objavljen.

  • Imate li neke statističke pokazatelje o zaduženosti zemalja Zapadnog Balkana, koja zemlja regije se najviše zadužuje kod EBRD-a, o kojim programima se najčešće radi?

– Zapadni Balkan je prioritetna regija za EBRD, i ovdje smo posljednjih godina značajno pojačali svoj otisak. Sada ulažemo više od 10 posto našeg ukupnog godišnjeg obima poslovanja u regionu, s godišnjim ulaganjem većim od milijarde eura i gotovo 1,3 milijarde eura u 2022. godini. Generalno, EBRD ne pruža budžetsku podršku našim zemljama u kojima posluje, neke projekte finansiramo u državnim preduzećima, ali naš glavni fokus su ulaganja u privatni sektor. U regionu Zapadnog Balkana smo u 2022. godini uložili 1,284 miliona eura, od čega je učešće privatnog sektora bilo 64 posto, iako je prošle godine pružena velika podrška stabilizaciji energetskih sektora u regionu. Generalno, kada odobravamo državne zajmove, to je uglavnom za podršku razvoju infrastrukture, koja je prijeko potrebna u regionu Zapadnog Balkana da bi se otključao njegov puni ekonomski potencijal. Podržavamo nacionalne vlasti u izgradnji i rekonstrukciji puteva, željeznica, elektroenergetskih mreža, komunalne infrastrukture, upravljanja otpadom… Međutim, čak i kada se razmatraju ove investicije, kad god je to moguće, promovišemo učešće privatnog sektora kroz javno-privatna partnerstva, što pomaže u smanjenju tereta javnih finansija.

  • Šta donose veće kamatne stope na kredite, koliko bi se mogle zadržati i kako će se to odraziti na privredu zemalja Zapadnog Balkana?

– Kao odgovor na inflatorne pritiske, centralne banke širom svijeta i na Zapadnom Balkanu pooštravaju monetarnu politiku s rekordno niskih nivoa tokom pandemije. Iako je to veoma potrebno da bi se obuzdala inflacija, više kamatne stope pooštravaju uslove finansiranja i vrše pritisak na investicije i potrošnju, što posljedično utiče na rezultate rasta. Kako se očekuje da će dezinflacija biti postepena, očekujemo da će kamatne stope ostati visoke u bliskoj budućnosti prije nego što se postepeno normalizuju. Averzija prema riziku je također u porastu, a banke pooštravaju svoje politike kreditiranja u očekivanju pogoršanja kvaliteta aktive. Očekuje se da će u regionu najranjivije grupe biti mikro preduzeća, s obzirom na nizak suficit likvidnosti, ali i ispod srednjeg prihoda potrošača, s obzirom na visok udio potrošnje za potrošačku korpu u njihovim prihodima.

  • Na Zapadnom Balkanu godinama se nižu inicijative za zajedničko tržište, da li bi jedinstveni ekonomski prostor bio rješenje za regiju i kakav je stav EBRD-a po tom pitanju?

– Vjerujemo da je regionalna integracija korisna i to je osnovni cilj našeg razvojnog pristupa za Zapadni Balkan. Cilj nam je da ga podstičemo ulaganjem u „tvrdu povezanost“ – kreiranjem transportnih i energetskih veza između zemalja, ali i promocijom „meke povezanosti“, kao što je harmonizacija zakonodavstva za uklanjanje trgovinskih barijera, poboljšanje veza između tržišta kapitala i jačanje poslovne klime. Na primjer, podržali smo pokretanje internetske jedinstvene kontaktne tačke za strane investitore u sklopu Regionalne investicijske platforme, koju je razvila regionalna privredna komora, i Komorskog investicijskog foruma koji okuplja nacionalne privredne komore šest zemalja Zapadnog Balkana. Od 2014. godine redovno smo domaćin Investicionog samita EBRD-a za Zapadni Balkan na kojem okupljamo čelnike regiona i poslovne predstavnike kako bismo istakli mogućnosti ulaganja i poslovanja te promovirali regionalnu povezanost.

  • Kako se može poboljšati konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u zemljama regije?

–  U našem radu u regionu akcenat dajemo sektoru malih i srednjih preduzeća, ključnom pokretaču ekonomskog rasta u regionu, s obzirom na njegovo dominantno učešće u dodanoj vrijednosti u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) i zaposlenosti na Zapadnom Balkanu. Osmislili smo i implementirali niz kombinovanih posredničkih finansijskih programa koji podržavaju mala i srednja preduzeća u regionu uz podršku naših donatora. U okviru našeg glavnog programa konkurentnosti MSP na Zapadnom Balkanu, uz podršku Evropske unije, podstičemo konkurentnost MSP i trgovinske kapacitete kroz njihovu usklađenost sa standardima zaštite životne sredine, zdravlja i sigurnosti na radu, kvaliteta proizvoda i sigurnosti Evropske unije. Ukupno smo dodijelili 261 milion eura finansijskih sredstava našim partnerskim finansijskim institucijama (PFI) u okviru programa konkurentnosti MSP, od čega je 219 miliona eura već dodatno pozajmljeno za podršku 953 regionalna MSP u više od 1.200 potprojekata.

U okviru nedavno pokrenutog Programa za ponovno pokretanje MSP uz podršku Norveške, Luksemburga i Sjedinjenih Američkih Država, do sada smo odobrili ukupno 60 miliona eura finansijskih sredstava, što također pomaže malim i srednjim preduzećima da usvoje međunarodne standarde i povećaju svoje izvozne kapacitete. U okviru ovog programa ponovnog pokretanja MSP već smo podržali 68 malih i srednjih preduzeća iz regiona. U saradnji s Evropskom unijom, prošle godine smo pokrenuli i inovativnu kreditnu liniju u Bosni i Hercegovini, MSP Go Digital. Ovu kreditnu liniju već distribuiraju četiri banke u Bosni i Hercegovini, koje su do sada ponudile 32 miliona eura kredita malim i srednjim preduzećima za podršku njihovim ulaganjima u automatizaciju i digitalizaciju.

  • Koja su Vaša očekivanja i predviđanja EBRD-a za zemlje Zapadnog Balkana u narednom periodu?

– Zemlje Zapadnog Balkana su na putu pristupanju Evropskoj uniji i to u velikoj mjeri definira sveobuhvatni obim potrebnih reformi. Zapadni Balkan je jedan od prioritetnih regiona EBRD-a, a zahvaljujući našoj dioničarskoj bazi, mi smo u jedinstvenoj poziciji da služimo kao kanal između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana. Naši ključni strateški ciljevi za region, definisani u strategijama pojedinačnih zemalja, su povećana komercijalizacija privatnog sektora i državnih preduzeća, podsticanje zelene tranzicije i regionalne integracije, ne samo zato što vjerujemo da su ove oblasti ključne za kretanje ka održivim tržišnim ekonomijama, već i zato što je EBRD u dobroj poziciji da podrži razvoj tih sektora, s obzirom na našu opsežnu stručnost i širok spektar finansijskih i političkih alata.

Naš tim ekonomista ocjenjuje napredak strukturnih reformi u svakoj od naših zemalja, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, a najnovija je objavljena u novembru 2022. godine. Sve u svemu, vjerujemo da je region Zapadnog Balkana sastavni dio Evrope u cjelini, i nadamo se da ćemo mu pomoći da ostvari svoj potencijal u različitim sektorima: IT, turizam, poljoprivreda, mala i srednja preduzeća, zelena energija, visokokvalifikovana proizvodnja… U oblasti za koju sam odgovorna, a to je bankarski sektor, već uspješno sarađujemo s lokalnim partnerskim bankama kako bismo postigli te ciljeve.

Izvor: Al Jazeera