Hoće li ‘presedan’ Hirošime i Nagasakija Putina navesti na nuklearni napad?

Suspenzija posljednjeg preostalog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja, koji je Rusija potpisala sa SAD-om, izazvala je bojazan od upotrebe ruskog nuklearnog oružja i nove utrke u naoružanju po uzoru na Hladni rat.

Stručnjaci strahuju da bi Rusija mogla značajno proširiti svoj nuklearni arsenal (EPA)

Od kako je njegova vojska počela posrtati u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin je u svojim obraćanjima sve češće spominjao nuklearno oružje koje njegova zemlja posjeduje.

Iako mnogi stručnjaci tvrde da je Putinova retorika o tom oružju, zapravo, samo prijetnja u cilju zastrašivanja Ukrajine i Zapada, bilo je i mnogo glasova koji su pridavali više pažnje mogućnosti da Putin, ukoliko se njegove snage zaglave u ukrajinskom blatu, posegne za “čarobnim koferom” i naredi upotrebu nuklearnog oružja.

Bojazan da bi se to u nekom scenariju moglo desiti porasla je nakon što je Putin nedavno najavio rusku suspenziju Sporazuma Novi START sa SAD-om, posljednjeg preostalog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja između dvije nuklearne sile.

Ugovor ograničava veličinu oba arsenala na 1.550 nuklearnih bojevih glava raspoređenih na 700 strateških sistema – kombinacija interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM), balističkih projektila koji se lansiraju sa podmornica i bombardera dugog dometa te pruža mogućnosti inspekcije službenicima svake zemlje na nuklearnim lokacijama u drugoj.

Na rast zabrinutosti u svijetu zbog takvog poteza, Rusija je pojasnila da će ipak nastaviti poštovati odredbe sporazuma, ali i da je njen potez bio nužan, jer SAD preko Novog START-a dobija podatke o ruskim nuklearnim lokacijama, koje može proslijediti Ukrajini, koja bi ih potencijalno mogla napasti.

‘Jače rusko oslanjanje na nuklearno oružje’

Šta, zapravo, znači Putinovo povlačenje iz ovog sporazuma praćeno najavom o novim nuklearnim testiranjima? Isključivo taktički, za izazivanje straha, ili potez koji u pozadini ima nešto što bi trebalo još više zabrinuti svijet? Možda ubrzano povećanje i širenje ruskog nuklearnog arsenala s eventualnim korištenjem u Ukrajini ako najavljena nova ofanziva u proljeće ne urodi plodom?

Ili, pak, najava početka nove utrke o strateškom naoružanju sa SAD-om, po uzoru na onu iz Hladnog rata, što, s obzirom na sve lošije odnose dvije velesile, ne bi slutilo na dobro? Stručnjaci imaju različite odgovore na ova pitanja.

“Rusija će morati povećati svoje oslanjanje na nuklearno oružje kako bi odvratila ili protivničku agresiju na Rusiju, ili međunarodnu intervenciju za podršku Ukrajini”, napisao je Spencer Warren u tekstu koji je objavio National Interest.

“Rusija bi, također, mogla proširiti svoj nuklearni arsenal”, tvrdi, uz opasku da ruska suspenzija vjerovatno znači i “smrt sporazuma”.

“Rusija je javno suspendirala američke inspekcije ruskih lokacija u augustu te se u decembru povukla sa sastanka bilateralne konsultativne komisije sporazuma u Kairu. Inspekcije provjere na licu mjesta u prekidu su od 2020. godine zbog pandemije [korona virusa]”, dodaje.

‘Suspenzija ugovora ne mijenja mnogo’

Alexander Lanoszka, asistent profesora na Odjelu za političke nauke Škole za međunarodne odnose Univerziteta Waterloo, stručnjak za međunarodnu sigurnost i nuklearno oružje, Putinovu retoriku s učestalim spominjanjem nuklearnog oružja shvata ozbiljno, tim prije što, zbog zastoja u inspekcijama, niko ne može znati koliko uopće Rusija ima nuklearnog oružja. Stoga ne pridaje veliki značaj suspenziji Novog START-a, jer je njegovo provođenje svakako već dugo u zastoju.

“Uzimajući u obzir visok nivo iscrpljenosti koju je pretrpjela ruska vojska, posebno u pogledu njenih kopnenih snaga, ruski čelnici mogli bi još više pribjeći razmahivanju svojim nuklearnim arsenalom kako bi zastrašili i podijelili članice NATO-a. Suspendiranje ugovora za sada malo mijenja, jer je Rusija već koristila pandemiju i sankcije kako bi spriječila provjere SAD-a u skladu s odredbama ugovora. Ovom suspenzijom nastavlja se ovaj osnovni pristup, stvarajući malo više neizvjesnosti o tačnosti ruskog izvještavanja o broju nuklearnih bojevih glava koje postavlja“, kaže za Al Jazeeru.

Bojazan o ruskoj upotrebi nuklearnog oružja u Ukrajini ipak ne smatra realnom.

“Njegova upotreba na ratištu i dalje je malo vjerovatna, čak i ako je rizik od nje za nijansu veći nego što bio prije najave početka invazije [na Ukrajinu]. Čak i kada bi se desilo da Rusija izgubi dio ukrajinske teritorije koji je držala prije februara prošle godine vojni rezon za to ne bi postojao, između ostalog i zato što bi Rusija time izazvala promjenu stavova Kine i globalnog juga“, kazao je Lanoszka.

‘Smrtonosna opasnost od nove eskalacije’

U izjavi za Al Jazeeru, Matthew Bunn, profesor u Školi John F. Kennedy Univerziteta Harvard i ekspert za nuklearni terorizam, širenje nuklearnog naoružanja i njegovu kontrolu, Putinov potez tumači kao još jedno skretanje pažnje na značajan ruski nuklearni arsenal u pokušaju da dobije određene američke ustupke.

“No, to neće funkcionirati. Ministarstvo vanjskih poslova pojasnilo je da će Rusija ostati unutar brojčanih ograničenja Novog START-a i da će nastaviti davati potrebne obavijesti o promjenama u svojim strateškim nuklearnim snagama. Ono što neće učiniti jeste dopustiti inspekcije na licu mjesta koje propisuje ugovor. To je jasno kršenje uslova ugovora, u kojem nema odredbe za pravnu suspenziju njegovih odredbi.“

No, za razliku od Lanoszke, Bunn tvrdi da “postoji realan rizik da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje kako bi pokušala prisiliti Ukrajinu na predaju“.

“Ako Putin bude vjerovao da bi nuklearni napad prisilio Ukrajinu na kapitulaciju, mogao bi ga, naprimjer, iskoristiti na ratištu i onda reći: ‘Ako ne pristanete na naše uslove, sljedeći je Harkov, pa onda Odesa, pa onda…'”, kaže Bunn, podsjećajući na sličan korak koji je preduzeo SAD na kraju Drugog svjetskog rata.

“Putin je javno ukazao na ‘presedan’ koji je SAD napravio bombardiranjem Hirošime i Nagasakija i traženjem predaje Japana na kraju rata. SAD tvrdi da će odgovoriti na način koji bi za Rusiju bio ‘katastrofalan’, iako će svaki odgovor na napade ograničene na Ukrajinu vjerovatno biti konvencionalni, a ne nuklearni. Upotrijebi li Rusija nuklearno oružje, to će biti osuđeno u cijelom svijetu i stvorit će smrtonosne opasnosti od nuklearne eskalacije, prijeteći i Rusiji i cijelom svijetu.“

‘Utrka u naoružanju je već počela’

Profesor Bunn upozorava i na drugu vrstu rizika koji nosi ruska suspenzija Novog START-a.

“Kada sporazum istekne u februaru 2026. godine, a Rusija nastavi odbijati pregovore o potpisivanju novog, možemo se naći u svijetu u kojem neće biti granica za ruske i američke nuklearne snage, po prvi put u pola stoljeća. To će ugroziti sigurnost svih. Zato mislim da Rusija mora ispuniti svoje ugovorene obaveze i početi pregovore o novom sporazumu”, govori Bunn.

Za Lanoszku je ta utrka već počela, ali u nju uključuje i Kinu.

“Rusija je već počela program nuklearne modernizacije. Kina, također, očito širi svoje nuklearne snage. U nekim aspektima utrka u nuklearnom naoružanju već je započela, ali zbog brojnih finansijskih i domaćih političkih ograničenja, SAD zaostaje u modernizaciji. Naravno, i Rusija i SAD imaju kapacitet postaviti te bojeve glave koje se drže u rezervama na platforme koje bi mogle lansirati nuklearno oružje. Rusija bi sigurno mogla postaviti bojeve glave na svoje interkontinentalne balističke projektile, a hoće li to učiniti ostaje za vidjeti“, kaže.

Rusko nuklearno oružje nije stavljeno u visoku pripravnost, a taktičko nuklearno oružje kraćeg dometa nije napustilo svoje lokacije.

“No, Putin sebi ne smije dozvoliti da izgubi ovaj rat, u kojem su već poginuli deseci hiljada Rusa, a u kojem već gubi realne opcije za pobjedom. Putin zna koliko bi visoki bili cijena i rizik od prelaska nuklearne linije, ali ako bude morao birati između toga i ponižavajućeg poraza, koji bi ga mogao koštati vlasti, mogao bi posegnuti za ‘crvenim dugmetom’. Što duže rat bude trajao, više ljudi će umrijeti, a nuklearna opasnost će rasti“, zaključio je Bunn.

Izvor: Al Jazeera