Kineski pogled na rat u Ukrajini: Ruska invazija je bila pogrešna

Piše: Frederik Kelter

Liu-wen Fang potekle su suze kada je vidjela prve slike Kijeva pod opsadom i u plamenu kad su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.

Ta 26-godišnjakinja je 2018. svoju diplomu iz biznisa dopunila godinom dana razmjene u glavnom gradu Ukrajine gdje je studirala ruski i ukrajinski jezik na velikom univerzitetu.

Tokom te godine veoma su joj se svidjeli Kijev i njegovi ljudi. Sjeća se kako je šetala vijugavim gradskim obalama rijeke i posjećivala njegove prostrane parkove, pila koktele s prijateljima u njegovim šarmantnim barovima i priređivala večernje zabave u domovima poput onih koje je sada gledala kako su ih ruski projektili pretvorili u ugljenisane ruševine.

“Bilo je veoma teško gledati kako se grad, koji je bio moj dom, pretvorio u ratnu zonu”, rekla je Fang* za Al Jazeeru iz svog doma u Šangaju.

Prije invazije, Fang je imala prilično pozitivno mišljenje o Rusiji i predsjedniku Vladimiru Putinu. Nakon invazije, sve se promijenilo.

“Ono što sam vidjela i čula od svojih ukrajinskih prijatelja o njihovim životima koji su uništeni zbog Putinovih imperijalističkih fantazija značilo je da sam izgubila svu podršku i poštovanje prema Rusiji i Putinu”, rekla je.

Fang zna da su njezini kritički pogledi na Rusiju jedinstveni, u kontekstu duboko cenzuriranog medijskog okruženja u Kini, a posebno kada je riječ o ratu u Ukrajini. Ipak, više od godinu dana nakon invazije, postoje znakovi da se perspektive svakodnevnih Kineza pomiču prema ruskom ratu u Ukrajini i kineskom pogledu na Putina.

Slabi li kineska podrška Rusiji?

Hsia-Liang Hou (41), iz pokrajine Chengdu u centralnoj Kini, nedavno je preispitao svoja stajališta o Rusiji i Putinu. Godinama je Rusiju doživljavao kao zemlju s moćnom vojskom, a Putina kao snažnog i inteligentnog vođu koji se usudio suprotstaviti Zapadu i NATO-u. Nakon više od godinu dana rata bez odlučujuće ruske pobjede, Hou je rekao da je invaziju Ukrajine počeo gledati kao prikaz ruske slabosti, a ne njezine snage.

“Rusija je mnogo veća od Ukrajine na mnogo načina i imali su sve prednosti na početku, ali još nisu daleko stigli na ratnom polju”, rekao je za Al Jazeeru.

Kad je Hou prvi put čuo da su ruske snage ušle u Ukrajinu, vidio je to kao akciju odmazde Moskve osmišljenu da odlučno i brzo uzvrati udarac NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama. Na kraju krajeva, NATO je želio okružiti Kinu i Rusiju, a Putin je “bio jedan od rijetkih vođa koji su se suprostavili tome”, rekao je.

Ipak, neuspjeh Rusije u Ukrajini natjerao ga je da ponovno procijeni je li prijetnja NATO-a tako hitna i neizbježna kao što je mislio.

“Ako je NATO tako velika prijetnja opstanku njihove zemlje, zašto se onda Rusi ne bore žešće”, upitao je Hou.

Tai-Yuan Wan je, također, smatrao da je ruska invazija opravdana zbog onoga za što je vjerovao da “spletkare SAD i agresivni NATO”, koji rade na stjecanju sve više i više moći sve bliže i bliže Rusiji.

Kako se borbe nastavljaju već drugu godinu, čini se da ruske snage zapravo ne pokušavaju “spasiti Ukrajinu”, kako tvrdi Moskva, rekao je.

“Rusija sada samo želi spaliti zemlju do temelja, što ne podržavam”, rekao je Wan za Al Jazeeru iz kineske prijestolnice Pekinga.

Wan, također, ne podržava nedavno najavljene planove Rusije o stacioniranju nuklearnog oružja u Bjelorusiji.

“Mislim da je to vrlo agresivan korak i prijetnja svjetskom miru, i to me navodi na pomisao da Rusija u ovom sukobu počinje djelovati mnogo agresivnije od Zapada”, rekao je Wan.

Wan, Hou i Fang rekli su da rijetko razgovaraju o ratu u Ukrajini sa svojim prijateljima i porodicama u Kini.

Mnogi Kinezi ne osjećaju da rat utječe na njihove živote, pa nisu u toku s događajima i imaju vrlo malo toga da kažu, objašnjava Wan.

Ljudi u Kini, također, dobivaju vrlo različite informacije o ratu, ovisno o tome gdje dobivaju vijesti, kaže Fang, objašnjavajući da mišljenja o ratu ovise o tome dobivaju li vijesti “iz kineskih ili iz nekih stranih medija”.

“To otežava raspravu o toj temi”, ističe Fang.

Wan, Hou i Fang rekli su da su primijetili da sve više Kineza počinje gledati na rat kao na rusku grešku.

Ipak, Hou vjeruje da je većina i dalje na strani Rusije.

Houovo stajalište ilustrira istraživanje koje je Carter Center China Focus proveo prošlog aprila o kineskom javnom mnijenju o ratu u Ukrajini. To je istraživanje pokazalo da se oko 75 posto ispitanika složilo da je podrška Rusiji u Ukrajini u najboljem interesu Kine.

Wan se, međutim, ne slaže. “Mislim da većina ljudi u Kini danas vjeruje da je invazija bila pogrešna”, rekao je.

Wanovo uvjerenje podržava novija anketa koju je u novembru objavilo japansko savjetodavno tijelo Genron NPO, a koja je otkrila da je oko polovine kineskih ispitanika izrazilo neki nivo protivljenja ruskoj invaziji.

Novije istraživanje moglo bi ukazivati na to da se raspoloženje u kineskom društvu udaljava od podrške ruskim akcijama u Ukrajini.

Kina bi trebala biti neutralna

Čini se da se takva promjena nije dogodila u smislu politike predsjednika Xi Jinpinga prema Rusiji ili njegovog mišljenja o Putinu.

Da kineski čelnik stoji rame uz rame s ruskim predsjednikom, postalo je jasno kada je Xi stigao u Moskvu u trodnevnu posjetu od 20. do 22. marta. Tokom posjete dvojica čelnika izrazila su osudu ponašanja SAD-a na međunarodnoj sceni i predstavila svoje namjere produbljivanja veza u širokom rasponu tema od trgovine do vojnih pitanja.

Su-Mei Chen iz Šangaja rekla je da je razočarana ishodom Xijevog posjeta Rusiji.

Ta 30-godišnjakinja je rekla za Al Jazeeru da je već bila skeptična prema mirovnom planu Kineske vlade u 12 tačaka za rat u Ukrajini, koji je predstavljen na godišnjicu ruske invazije. Chen je vidjela da plan uglavnom ide u prilog Rusiji.

Nadala se da će Xijev posjet rezultirati realističnijim koracima prema okončanju rata.

“Jedina pozitivna stvar u tome što je Kina zadržala bliske veze s Rusijom nakon invazije bila je to što bi Kina potencijalno mogla izvršiti pritisak na Rusiju da pronađe mirno rješenje”, rekla je Chen. “Ipak, Xi nije čak ni razgovarao s Ukrajincima, a proširuje saradnju s Rusima, tako da sada samo izgleda kao da je Kina potpuno na strani Rusije.”

Kinu koja tako odlučno stoji uz Moskvu ne vole ni neki Kinezi koji podržavaju Rusiju, poput 48-godišnjeg Kou-Tong Wonga iz Shenzhena.

“Nadam se da će Rusija dobiti rat, ali ovo nije sukob koji ima bilo kakve veze s Kinom, tako da ne bismo trebali slati oružje ili vojnike da se bore u njemu”, rekao je za Al Jazeeru.

Uprkos vrlo povoljnom izvještavanju kineskih medija o ruskoj perspektivi rata, Chen vjeruje da među običnim Kinezima postoji opća nezainteresiranost da Peking pruži bezuslovnu podršku Moskvi.

“To je zato što mnogi Kinezi vide Kinu kao miroljubivu naciju koja se ne miješa u daleke sukobe, također i zato što su veze između Kineza i Rusa slabe”, rekla je.

Takva tvrdnja je u oštrom kontrastu s odnosom Putina i Xija. Obojica čelnika su u više navrata istakla produbljivanje veza između Kine i Rusije tokom Xijeve posjete Moskvi. No, niko od ljudi s kojima je Al Jazeera razgovarala nije vjerovao da Xijev odnos s Putinom odražava opći odnos između kineskog i ruskog naroda.

“Mislim da je to uglavnom politički savez između dviju vlada, a ne izraz duboke veze između dva naroda”, rekla je Fang, bivša studentica na razmjeni u Ukrajini. “Čak i da je postojala jaka veza između Kineza i Rusa, to nije garancija ni za što. Duboko srodstvo između Rusa i Ukrajinaca nije ih zaštitilo od međusobnog rata.”

* Imena sagovornika su promijenjena radi zaštite njihovog identiteta.