Kako se gradovi Zapadnog Balkana nose sa sigurnosnim izazovima

Uz vanjsku podršku i koordinaciju Svjetske mreže snažnih gradova, lokalne zajednice imaju priliku da unaprijede sigurnost, infrastrukturu i ljudske resurse tamo gdje najčešće nemaju nadležnosti.

Malo je gradova ili zemalja ostalo netaknuto rastućom mržnjom, ekstremizmom i polarizacijom, upozoravaju iz Svjetske mreže snažnih gradova (EPA)

Svjetska geopolitička scena nikad nije bila složenija, a građani izloženiji različitim oblicima neprijateljskog djelovanja i ugrožavanja sigurnosti. Održavanje sigurnosti u svijetu je posljednjih godina sve izazovnije, a posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu i pomjeranja težišta na hibridne oblike ratovanja.

Zapadni Balkan ima zajedničke izazove i limite zbog čega je međusobna saradnja najlakši put do rješenja. Uz vanjsku podršku i koordinaciju Svjetske mreže snažnih gradova, lokalne zajednice imaju priliku da unaprijede sigurnost, infrastrukturu i ljudske resurse tamo gdje najčešće nemaju nadležnosti, ali u slučaju pogoršanja sigurnosti prvi su na udaru jer su najbliži građanima.

Upravo je Sarajevo nedavno bilo domaćin skupa Mreže snažnih gradova Zapadnog Balkana. Ova asocijacija je nezavisna globalna mreža, koju čini 165 gradova i koja je posvećena podršci naporima koji se provode na nivou gradova/općina u cilju sprečavanja ekstremizma, mržnje, polarizacije te za jačanje mehanizama zaštite ljudskih prava.

Razmjena iskustava

„Malo je gradova ili zemalja ostalo netaknuto rastućom mržnjom, ekstremizmom i polarizacijom. Ovaj fenomen utiče na povjerenje, odnose i društvenu infrastrukturu koji pružaju stabilnost i grade mostove među različitim zajednicama“, kaže Eric Rosand, izvršni direktor Svjetske mreže snažnih gradova.

„Većina međunarodnih politika na ovom polju su fokusirane ili na centralnom nivou (kroz sigurnosne mjere ili široke okvire / strategije osmišljene da se spuštaju na lokalni nivo) ili na kratkoročne i usko usmjerene intervencije civilnog društva na lokalnom nivou. Ali ovakav pristup zanemaruje jedinstvenu ulogu koju gradonačelnici i podnacionalne vlade (npr. kantoni, pokrajine, gradovi, općine ili mjesta) mogu i moraju imati u sprečavanju i odgovoru na ove prijetnje na održiv način koji gradi otpornost i jača društvenu koheziju. Tu zapravo nastupa Mreža snažnih gradova“.

Iz te asocijacije poručuju da su gradovi i lokalne samouprave u jedinstvenoj poziciji da igraju aktivnu ulogu u prevenciji i odgovoru mržnji, polarizaciji i ekstremizmu.

„Oni ne samo da direktno svjedoče kako se tenzije i sukobi manifestiraju na lokalnom nivou, već snose i teret ekstremističkog nasilja i nasilja motivisanog mržnjom koje nesrazmjerno cilja na zajednice i infrastrukturu u urbanim područjima“, smatra Rosand.

„Podjednako bitno kada su u pitanju stanovnici u zajednicama, njihove glavne dodirne tačke sa institucijama će vjerovatno biti kada pristupaju uslugama i komuniciraju na lokalnom nivou. Čak i za gradove koji nemaju poseban mandat ili namjensku funkciju javne bezbjednosti, njihova blizina i interakcija sa zajednicama nudi veliki potencijal za jačanje inkluzivnosti i društvene kohezije. Podrška gradonačelnicima i drugim lokalnim vlastima u iskorištavanju ovog potencijala, katalizaciji većeg uključivanja gradova u prevenciju i reagovanje na društveni stres je ključna za obnovu i održavanje društvene kohezije“.

S obzirom da Mreža snažnih gradova djeluje na više kontinenata i u više kriznih regija njihovo iskustvo može doprinijeti boljem razumijevanju izazova sa kojima se države Zapadnog Balkana suočavaju.

„Pokrenuta u Ujedinjenim narodima 2015. godine, Mreža snažnih gradova je nezavisna globalna mreža od više od 165 gradova i drugih lokalnih samouprava posvećena rješavanju svih oblika ekstremizma, mržnje i polarizacije na lokalnom nivou. Godine 2022. Mreža je pokrenula četiri regionalna huba – u Istočnoj i Južnoj Africi, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi (BISA), Južnoj Aziji i Zapadnom Balkanu. Sastavljeni od malih timova lokalnih stručnjaka, ovi habovi prenose na regionalnoj razini misiju Mreže“, pojašnjava Rosand.

Sa konkretnim poznavanjem regionalnog konteksta i dodatnim kapacitetom za podršku dosljednijem angažmanom sa fokusom na regiju, nastavlja Rosand, „hubovi savjetuju gradove, organizuju događaje, povezuju gradove s drugima koji se suočavaju sa sličnim izazovima, pružaju pomoć gradonačelnicima i administraciji te identificiraju mogućnosti za implementaciju grantova za tehničku podršku“.

„Iskustva predvođena gradovima, dobre prakse i identificirani izazovi ne dijele se samo širom regije, već i širom globalne Mreže snažnih gradova, čiji članovi dijele svoje inovativne ideje i pristupe. Ovaj pristup regionalnoj i globalnoj ekspertizi i učenju od kolega širom svijeta doprinosi da gradonačelnici, lokalni lideri i praktičari budu više informisani i opremljeni pristupima i idejama za rješavanje rastuće mržnje i polarizacije u svojim zajednicama“.

Primjer Kumanova i iskustva Albanije

Kumanovo je bilo poprište sukoba u maju 2015. godine što je uzdrmalo političko stanje u Sjevernoj Makedoniji.

„Gradovi su često na marginama diskusija o bezbjednosti ili prevenciji, ali prvi na liniji odgovora kada se prijetnje realiziraju. Kumanovo to najbolje zna jer je naša opština 2015. godine bila meta grupa koje se namjeravale da potkopaju suživot i stabilnost naše opštine, a i zemlje u cjelini. Uz pomoć Mreže snažnih gradova smo uspjeli da premostimo jaz između kapaciteta i potreba na terenu, te da se angažujemo aktivnije u sprečavanju nasilnog ekstremizma, mržnje i polarizacije u našoj zajednici”, ističe Maksim Dimitrievski, gradonačelnik Kumanova.

Saradnja gradova kroz izgradnju mostova povjerenja je najbolji način da se preveniraju sigurnosni izazovi i prate promjene globalnih procesa koje se mogu odraziti na lokalnom nivou.

„Izazovi postaju sve sofisticiraniji i zato je bitno da budemo u koraku sa svim zbivanjima na lokalnoj razini kako bi mogli adekvatno odgovoriti i spriječiti prijetnje. Podjednako je bitno da gradimo komunikaciju i veze sa gradovima u regionu, izazovi su nam slični, a mnogi od nas pronalaze načine koji daju rezultate, a koji bi se mogli replicirati. Moramo graditi bolje mostove saradnje širom regiona na ovoj temi jer je bezbjednost i borba protiv mržnje, polarizacije i svih vrsta ekstremizma zajednički interes svih nas”, poručuje Dimitrievski.

Albanija je država u tranziciji koja se suočava sa visokom stopom korupcije i kriminala što posebno pogađa mlade koji teško pronalaze svoj posao.

„Mreža snažnih gradova je mehanizam koji je omogućio općini Elbasan da uspostavi važna partnerstva u kontekstu identifikovanja i rješavanja bezbjednosnih pitanja”, smatra Ervin Muco, direktor socijalne službe i koordinator za lokalni savjet za javnu bezbednost te bivši zamjenik gradonačelnika Elbasana.

Od kada je imenovan za koordinatora mehanizma, imao je priliku izbliza da vidi kako se realizuju projekti sa fokusom na podršku mladima i sprečavanje njihovog kriminalnog ponašanja. „Istovremeno radimo na izradi strategije procjene rizika, koja ima za cilj da prioritetno postavi pitanja vezana za sigurnost. Podsticanje učešća građana, a posebno učešća mladih u donošenju odluka, ostaje izazov koji se mora rješavati kao prioritet”, zaključuje Muco.

Izvor: Al Jazeera