Ruski nediplomatski pokušaj cenzure u Sarajevu

U odbranu predstave ‘Idiot’ koja se našla na ‘udaru’ Ambasade Rusije u BiH i umjetničkih sloboda stale su brojne kolege rediteljice Selme Spahić.

Ambasadi Rusije u BiH 'zasmetalo' je što se Selma Spahić u svojoj postavci idiota kritizira invaziju Rusije na Ukrajinu (Velija Hasanbegović / Ustupljeno Al Jazeeri)

Pokušaji cenzure i ograničavanja umjetničke slobode su nedopustivi, stav je bosanskohercegovačkih umjetnika nakon što je Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini optužila Narodno pozorište Sarajevo za proturusku propagandu. Izrazili su negodovanje zbog načina na koji je u najstarijoj pozorišnoj kući u Bosni i Hercegovini postavljena predstava Idiot Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

U tekstu nazvanom IDIOTična predstava, anonimni autor je Selmu Spahić, jednu od najboljih i najuspješnijih rediteljica u ovom dijelu Evrope, nazvao “netalentovanom i histeričnom” jer je klasik ruske književnosti smjestila u savremeni kontekst kojim je, između ostalog, upozorila na strašne zločine koje su ruska vojska i paravojne grupe do sada počinile tokom invazije na Ukrajinu.

Nezapamćeni i krajnje bizarni slučaj mijenjanja jednog diplomatskog predstavništva u umjetničku predstavu odigranu u zemlji domaćina, Selma Spahić je Al Jazeeri kratko rekla da “u potpunosti stoji iza predstave Idiot”.

‘Nedopustiva reakcija ruske Ambasade’

U odbranu predstave i umjetničkih sloboda stale su njene brojne kolege, kao i Direkcija Narodnog pozorišta Sarajevo koja je poručila da bi “raditi Dostojevskog na sceni danas, a zanemariti rat u Ukrajini bio kukavički čin”.

“Pročitana na način na koji to čini rediteljica Spahić sa svojim autorskim timom, predstava vam se ne mora svidjeti, ali je nedopustivo da u svojoj reakciji određujete okvire u kojima se umjetnici mogu kretati u Bosni i Hercegovini”, poručili su.

Podsjetili su da je Narodno pozorište Sarajevo uvijek, čak i u onim trenucima koji su bili izrazito teški, pod najdužom opsadom grada u modernoj historiji, njegovalo, čuvalo i branilo slobodu.

“Za tu slobodu borit ćemo se i dalje”, poručili su.

‘Napad na slobodu’

Podršku ansamblu i autorskom timu predstave Idiot Selme Spahić pružio je i reditelj Nermin Hamzagić.

“Pokušaji zastrašivanja i cenzure su besramni i napad su na slobodu – principi koji ćemo uvijek braniti”, poručio je Hamzagić na društvenim mrežama.

Reditelj Haris Pašović je u razgovoru za Al Jazeeru istakao da je riječ o “apsurdnoj” reakciji.

“Nikada u životu nisam čuo da se neka ambasada miješa u režiju predstave u zemlji domaćina. To je zaista apsurdno. Selma Spahić i svaka druga rediteljica će režirati u svojoj zemlji onako kako želi. I svaki reditelj, naravno”, istakao je Pašović.

‘Bizaran i jeziv tekst’

Glumac Alen Muratović kaže kako dugo nije svjedočio nečemu bizarnijem, ističući da je sadržaj teksta koji je o predstavi Idiot objavila Ambasada Rusije “u najmanju ruku jeziv”.

“Razmišljam na način da je slovo upućeno kreatorima pomenutog umjetničkog djela ravno propagandi pokojnog ratnohuškačkog novinarskog šljama Riste Đoge. Nevjerovatno podsjeća na priloge tadašnjeg urednika samoprozvane srpske države u kojima je onanisao na žrtve opkoljenog grada. Na svu pobijenu djecu i nevino stanovništvo Sarajeva. Sve ovo me neodoljivo podsjeća na propagandu koja je isticala  samogranatiranje Markala i mnogih stravičnih zločina koji su dolazili sa obronaka Sarajeva”, napisao je Muratović na društvenim mrežama.

“Ova ‘kritika’ znak je da sutra toj istoj federaciji ne bi nikakav problem bio ponovno zasuti nedužno stanovništvo kišom granata zarad ostvarenja bolesnih i krvoločnih nauma. To zapravo i čine u prezentu trenutno na ukrajinskom bojištu. Depeširano u stilu ‘Spašavamo. Branimo. Ne ubijamo. Sami se granatiraju itd.’ Govorim u ekstremu, jer ako se dobro iščita sadržaj – naravoučenije je zaista tako. Strahovito me potresa slovo ‘ruskog’ pera naspram umjetničkog događaja. Potresa i brine”, dodao je.

Umjetnost kao refleksija društvene stvarnosti

Osvrćući se na ovaj čin Ambasade Rusije u BiH, dramaturg Almir Imširević piše kako sasvim očekivano zaboravljaju “kritiku”, a drže predavanje o “bombardovanju pozorišta, o Azovu, provokacijama, lažima…”.

“Sarajevskoj publici, možda i nesvjesno, ponavljate monologe vaših ‘kolega po peru’ koji su, ne tako davno, na identičan način govorili o Markalama i Armiji BiH, o ljudima koji su, i na ovoj premijeri, sjedili blizu vas, ali su vidjeli drugačije, jasnije od vas”, napisao je Imširević na društvenim mrežama.

Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić ističe da su predstave pozorišne kuće na čije je čelu repertoarna refleksija društvene stvarnosti.

“Intencija nam je otvoriti sa publikom socijalne i političke debate na mnogim poljima. Angažirani  i savremeni teatar je za mnoge autore performativni instrument za širu društvenu izvedbu”, naveo je.

“Narodno pozorište Sarajevo će biti odlučno u promicanju slobode izražavanja jer nas umjetnički jezik sve povezuje, nadilazi granice i prepreke, te nas može izazvati i promijeniti način na koji gledamo svijet oko nas”, poručio je.

Savremena adaptacija ‘Idiota’

Selma Spahić je, prije premijernog izvođenja dramske predstave Idiot koje je upriličeno 22. februara, istakla da je riječ uzbudljivoj predstavi koja se čita kao spoj današnjice i romana nastalog sredinom 19. stoljeća.

“Ono čime se Dostojevski bavi je ljudska priroda. Ona se nije promijenila pa tako i neke bolesti društva koje su prisutne”, navela je Spahić.

Dramaturginja Emina Omerović je priznala da joj je najveći izazov bio istražiti kako je Dostojevski progovorio o svim problemima i simptomima današnjice.

“Istraživali smo gdje su te vrijednosti danas i kako se boriti za njih”, navela je Omerović.

Uloge tumače Dino Sarija, Vanja Đugum Matović, Igor Skvarica, Sara Seksan, Ejla Bavčić Tarakčija, Mirvad Kurić, Aleksandar Seksan, Mona Muratović, Slaven Vidak, Mak Čengić, Helena Vuković, Vedran Đekić, Riad Ljutović, Ivona Baković, Hana Zrno, Damir Čobo, Pavle Novaković, Senad Milanović, Faruk Hajdarević, Elma Fetić i Vedad Čamo.

Adaptaciju teksta potpisuju Emina Omerović, Benjamin Konjicija i Selma Spahić, dramaturgiju Emina Omerović i Benjamin Konjicija, kostimografska rješenja radila je Sanja Džeba, scenografiju Monika Močević, a scenski pokret Ena Kurtalić. Muziku je komponovao Draško Adžić, dok aranžman potpisuje Mirza Rahmanović-Indigo.

Izvor: Al Jazeera i agencije