Zašto usvajanje zakona o ‘minimalcu’ nije prioritet vlastima

Novi državni budžet donosi i novo povećanje plata državnim službenicima. Time najviše profitiraju uposleni u institucijama Bosne i Hercegovine. Umjesto smanjenja ionako prevelikih primanja, novo povećanje basnoslovnih plata. Sve ovo se dešava u vrijeme kada se građani nadaju potezima vlasti u cilju povećanja minimalnih plata koje se još uvijek nije desilo.

Prema riječima Admira Čavalića, zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, u tom bosanskohercegovačkom entitetu se od 2015. godine pokušavaju usvojiti dva reformska zakona sa izmjenama koje se odnose na doprinose i porez na dohodak. Međutim, to se još uvijek nije uradilo. Dok se čeka na usvajanje spomenutih zakona, on je skupa sa kolegom Irfanom Durićem, a na inicijativu Udruženja poslodavaca Federacije BiH, predložio izmjenu zakona o doprinosima kojom bi se omogućilo poslodavcima da povećaju plate za 400 konvertibilnih maraka (200 eura).

„Na ovaj način omogućilo bi se ekspresno dizanje plata u Federaciji BiH, što bi se odrazilo na unapređenje produktivnosti rada i zadržavanje radne snage. S druge strane, i sami poslodavci bi se uslovno rečeno ‘upecali’ jer bi neto više isplaćivali, a po stupanju na snagu pravih izmjena spomenuta dva zakona, dočekali bi ih sa znatno većim platama. Na tu platu bi se onda primjenjivali reformski zakoni koje planiramo usvojiti ove godine, a koji bi bili efektivni tek od januara iduće godine“, pojašnjava Čavalić.

Godina koju će pojesti skakavci

Zakon je trenutno u parlamentarnoj proceduri, ali još uvijek nije stavljen na dnevni red, pa Čavalić, kako kaže, koristi svaku sjednicu Kolegija da lobira da taj zakon dođe na dnevni red.

„Ključno opravdanje zašto nije na dnevnom redu jeste činjenica da još nije formirana nova federalna vlada i da to nije prioritet dok se ne formira nova vlast. Sada smo u nekom rascjepu između parlamentarne većine, s jedne strane, i Vlade u tehničkom mandatu, s druge strane. U trenutnom sazivu Parlamenta Federacije BiH postoji raspoloženje da se ovaj Zakon usvoji, dok je aktuelna Vlada u tehničkom mandatu odbila taj prijedlog smatrajući da će ona izvršiti potrebne reforme. Kao što vidimo, to se ne dešava. Tako da bi i ovu godinu mogli pojesti skakavci ako se ništa po tom pitanju ne desi“, ističe Čavalić.

Upravo je iz tog razloga i predložen temporalni zakon koji bi imao rok važenja dok se ne donesu spomenuta dva zakona sa izmjenama ili da se amandmanima tempira do 31. decembra ove godine. Ako bi zakon došao na dnevni red, automatski bi bio usvojen. Međutim, pitanje je kako ga staviti na dnevni red. Zbog toga se trenutno provode lobiranja i pritisci.

Nedostaje radne snage

S druge strane, iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH kažu da priča sindikata kako plate ne rastu nema osnove jer se povećanje plata dešava. Statistički gledano, prosječna plata otišla je gore za nekih 15 posto u posljednjih godinu dana što je otprilike u mjeri aktuelne inflacije, ističu poslodavci.

„Druga je stvar jesu li one dovoljne i mogu li biti veće. U tom dijelu su sindikati u pravu. Plate trebaju da budu veće i svi skupa treba da se borimo da se građanima povećava standard. Ovo povećanje plata koje se desilo je rezultat pritiska tržišta. Jednostavno se situacija na tržištu promijenila na način da nedostaje radne snage. Ljudi odlaze, a ovi koji ostaju neće da rade određene poslove. S obzirom da je ponuda veća od potražnje, ljudi počinju da biraju poslove i to je dovelo do povećanja plata“, ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Prema njegovim riječima, država tu još uvijek nije napravila ništa. Nadali su se da će ova nova parlamentarna većina u Federaciji BiH to učiniti, ali su se očigledno pozabavili formiranjem vlasti što im je veći prioritet od navedenog.

„Oni su od januara imali tri sjednice, a poslodavci su preko federalnih zastupnika uputili zakon kojeg su kolokvijalno nazvali ‘400 maraka’ čime bi se omogućilo povećanje plata za taj iznos sa plaćanjem minimalnih doprinosa u visini 11 posto umjesto 41,5 posto koliko je to danas. To je zakon koji bi trebao biti privremenog karaktera dok se ne donese neki ozbiljan sistemski zakon o smanjenju doprinosa. Zastupnici nisu bili za to da se ovaj zakon razmatra dok se nova vlada ne formira“, pojašnjava Smailbegović.

Poslodavci se nadaju da će se on naći na dnevnom redu već na nekoj od narednih sjednica, te ističu kako i oni imaju tu interes jer će veći dio novca, tačnije 90 posto ode radniku. Radi se, prema Smailbegoviću, o prijelaznom rješenju.

Manje stope doprinosa za veće plate

Što se tiče Socijaldemokratske partije BiH, onog trenutka kada je odlazeća Vlada premijera Fadila Novalića počela da radi na zakonima, prije svega na zakonu kojim se reguliraju dohodak i doprinosi, federalni zastupnici te političke partije su paralelno počeli da rade na zakonu o minimalnoj plati i prvi put ga pustili u parlamentarnu proceduru 2017. godine.

„Ukupno smo u tih šest godina pet puta puštali u parlamentarnu proceduru zakon o minimalnoj plati i to svaki put kada bi se pojavila priča ili prijedlozi izmjena i zakona o porezu na dohodak i doprinose. Socijaldemokratska partija u potpunosti podržava poresko rasterećenje koje u ovom trenutku najviše pogađa privrednike, te da se značajno snizi stopa doprinosa. Međutim, ono sa čime imamo problem jeste da, ukoliko će doći do toga, želimo da dio tih sredstava koji bi se pojavio dobrim dijelom ode u poboljšanje materijalnog statusa radnika“, pojašnjava Damir Mašić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

U cilju određenih garancija da će dio oslobođenih sredstava, koja će se pojaviti rasterećenjem, završiti kod onih koji su najugroženiji i koji su najpotrebniji, tokom 2019. godine odbijajući prijedloge zakona koje je predložila Vlada Federacije BiH, a na prijedlog Kluba zastupnika SDP-a, usvojeno je da Parlament Federacije BiH neće razmatrati i tretirati više uopšte zakone o porezu na dohodak i doprinosima sve dok u tom setu zakona ne bude i zakon o minimalnoj plati.

„Sada je više nego jasno da radne snage u Federaciji BiH i cijeloj državi nestaje i da mladi kadar odlazi u zapadne zemlje. Sada to više nije pitanje motiva s kojima smo mi prije šest godina krenuli u to, već je pitanje zadržavanja ljudi da ostanu u Bosni i Hercegovini. Smatramo da je odlazeća federalna vlada izgubila kredibilitet i da bi korektno bilo da nova vlada koja treba da se oformi početkom aprila, kao i novi ministri, zajednički pripreme prijedloge ovih zakona uz zakon o minimalnoj plati, te da se u toku ove godine oni nađu u parlamentarnoj proceduri – a ne ovi Novalićevi“, poručuje na kraju zastupnik Mašić.