SAD tvrdi da Kina špijunira preko TikToka, a koristi Google da špijunira čitav svijet

Piše: Erin Hale

Tokom petosatnog razgovora s izvršnim direktorom TikToka prošle sedmice, američki zakonodavci obrušili su se na mogućnost da Kina koristi izuzetno popularnu aplikaciju, koja je djelomično u vlasništvu države, za špijuniranje Amerikanaca. No, nisu spomenuli kako sama administracija u Washingtonu koristi američke tehnološke kompanije koje efikasno kontrolišu globalni internet da špijuniraju sve ostale.

Dok SAD razmatra zabranu aplikacije za kratka videa koju koristi više od 150 miliona Amerikanaca, zakonodavci također razmišljaju o obnavljanju ovlasti koje prisiljavaju kompanije kao što su Google, Meta i Apple da omoguće nesmetano špijuniranje neameričkih državljana koji se nalaze u inostranstvu.

Član 702. Zakona o nadzoru stranih obavještajnih službi (FISA), za koji Kongres SAD-a mora glasati kako bi ga ponovo odobrio do decembra kako bi se spriječilo da prestane važiti prema klauzuli o ograničenju roka trajanja, američkim obavještajnim agencijama dopušta špijuniranje e-mailova, telefona i drugih internet stranica stranaca.

‘Pravila vrijede za mene, ali ne i za tebe’

Iako građani SAD-a imaju određenu zaštitu prema Četvrtom amandmanu Ustava SAD-a, američka vlada tvrdi da se ta prava ne odnose na strance u inostranstvu, što organima kao što su Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA), Federalni istražni ured (FBI) i Centralna obavještajna agencija (CIA) praktično daje mogućnost da slobodno njuškaju po njihovim komunikacijama.

Informacije se mogu podijeliti sa američkim saveznicima poput Velike Britanije i Australije.

Iako je uobičajeno da vlade špijuniraju u inostranstvu, Washington uživa prednost koju ne dijele druge zemlje – nadležnost nad šačicom kompanija koje učinkovito upravljaju modernim internetom, uključujući Google, Metu, Amazon i Microsoft.

Dok su milijarde korisnika interneta izvan SAD-a pod prijetnjom, jer nemaju privatnost, američki zvaničnici uporno se pozivaju na prijetnju koju TikTok, u vlasništvu kineske kompanije ByteDance, predstavlja za Amerikance.

“Ovo je slučaj ‘pravila za tebe, ali ne i za mene'”, rekao je za Al Jazeeru Asher Wolf, tehnološki istraživač i zagovornik privatnosti sa sjedištem u Melbourneu.

“Stoga se buka koju Amerikanci dižu oko TikToka mora manje posmatrati kao iskrena želja da se građani zaštite od nadzora i operacija uticaja, a više kao pokušaj ograđivanja i konsolidacije nacionalne kontrole nad društvenim medijima”, dodao je Wolf.

Administracija američkog predsjednika Josepha Bidena zalaže se i za ovlasti zabrane TikToka i za obnovu Člana 702, koji opisuje kao “neprocjenjiv alat koji nastavlja štititi Amerikance svaki dan”.

Uprkos TikTokovim naporima da ublaži strahove vezane uz nacionalnu sigurnost i privatnost, uključujući saradnju s američkim tehnološkim divom Oracleom na pohranjivanju američkih podataka na tlu SAD-a u inicijativi vrijednoj milijardu i po dolara poznatoj kao “Projekt Texas”, zabrana ili prisilna prodaja udjela ByteDancea čini se sve vjerovatnijom usred rastuće netrpeljivosti prema TikToku predstavnika obje stranke u Kongresu.

Malo spominjana privatnost neamerikanaca

U pojavljivanju pred Kongresom, izvršni direktor TikToka Shou Zi Chew nije uspio udovoljiti niti republikancima niti demokratama svojim odgovorima na niz pitanja o privatnosti podataka i zabrinutosti za nacionalnu sigurnost koji proizlaze iz kineskog zakona koji od lokalnih kompanija zahtijeva da “podržavaju, pomažu i sarađuju sa državnim obavještajnim radom”.

Tokom vikenda, republikanski predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa Kevin McCarthy rekao je da će njegove kolege “napraviti korake naprijed sa zakonima za zaštitu Amerikanaca od tehnoloških pipaka Komunističke partije Kine”.

Aplikacija je već zabranjena na uređajima američke vlade, kao i na službenim uređajima u nekim zemljama, uključujući Kanadu, Belgiju, Dansku i Novi Zeland, iako se direktna zabrana smatra pravno spornom, zbog mogućeg sukoba s prvim amandmanom Ustava koja štiti slobodu govora.

Usred sve glasnijeg hora glasova koji TikTok predstavljaju kao prijetnju, pravo na privatnost neamerikanaca malo se spominje.

U nedavnom članku o ponovnom odobrenju Člana 702, The New York Times je napisao da privatnost neameričkih državljana “igra manje značajnu ulogu” u raspravi.

U 2021. godini, posljednjoj za koju su podaci dostupni, SAD je prema vladinim podacima odredio 232.432 “osobe van SAD-a” za nadzor.

Američka unija za građanske slobode (ACLU) procjenjuje da je američka vlada prikupila više od jedne milijarde komunikacija godišnje od 2011. godine.

“Prave veliki problem oko TikToka i Kineza koji prikupljaju podatke, dok SAD sam prikuplja veliku količinu podataka”, rekao je za Al Jazeeru Jonathan Hafetz, stručnjak za američko ustavno pravo i nacionalnu sigurnost na Univerzitetu Seton Hall u New Jerseyu.

‘U redu je prikupljati podatke, ali ne i da ih prikuplja Kina’

“Pomalo je ironično da SAD na neki način trubi o zabrinutosti građana u vezi s privatnošću ili zabrinutosti oko nadzora. U redu je da prikupljaju podatke, ali ne žele da ih prikuplja i Kina.”

Kina je također u prošlosti optuživala SAD za licemjerje po pitanju cyber sigurnosti, ukazujući na programe špijuniranja poput PRISM-a, što je prvi 2013. otkrio bivši analitičar NSA-a i „zviždač“ Edward Snowden.

Bilo je nekih naznaka da američki zvaničnici vide Kinu, a ne sam TikTok, kao najveću brigu.

Kada su se službenici za cyber sigurnost u američkoj saveznoj državi Connecticut prošle godine obratili FBI-u za savjet o tome treba li zabraniti aplikaciju na vladinim uređajima, agent je izvijestio da su upiti pokazali kako se čini da se zabrane uvedene u drugim državama temelje “na izvještajima i drugim informacijama iz otvorenih izvora o Kini općenito, a ne specifično za TikTok.”

“Čini se da je velika briga ljudi da kineska vlada može pristupiti podacima na [TikTokovim kineskim] poslužiteljima, kao što je to činila u prošlosti, ili da bi ti podaci mogli biti zloupotrijebljeni”, kaže za Al Jazeeru Cooper Quintin, viši tehnolog u Electronicu Frontier Foundationu.

“Sve je to istina i sve je to loše, ali sve to vrijedi i za većinu drugih velikih aplikacija za društvene mreže i kompanije u čijem su vlasništvu sa sjedištem u SAD-u.”

Dok je Član 702. dva puta obnavljan od usvajanja 2008. godine s velikim brojem glasova (2012. i 2018.), njegovi izgledi za ponovnu obnovu ovog puta se čine manje izvjesnim zbog slabe podrške zakonu.

Neki republikanci signalizirali su protivljenje obnavljanju, osim ako se ne načine značajne promjene, usred rastuće sumnje prema američkim obavještajnim agencijama među konzervativcima, nakon FBI-evog nezakonitog špijuniranja Cartera Pagea, nekadašnjeg pomoćnika u kampanji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Neke demokrate, poput senatora iz Oregona Rona Wydena, također su dugo izražavale zabrinutost zbog ukupne prirode zakona. Prošle sedmice zastupnica Pramila Jayapal, demokratkinja iz Washingtona, rekla je da bi zakon trebalo reformirati kako bi se “revidirala zaštita privatnosti Amerikanaca”.

Lobiranje za izmjene Člana 702.

Meta, Apple i Googleova matična kompanija Alphabet također su iza kulisa lobirali za izmjene Člana 702, izvijestio je Bloomberg News, uključujući zahtjev za nalogom koji obuhvata i građane SAD-a, te mogućnost da javno otkrije koliko često se od njih traži da predaju podatke i kakve podatke moraju dati.

Iako cilja na komunikaciju između stranaca, Član 702. u praksi također obuhvata komunikaciju američkih građana sa strancima.

NSA i CIA smiju pretraživati komunikaciju američkih građana bez naloga, koja se prikuplja ako se vjeruje da će to donijeti informacije o stranim obavještajnim službama.

FBI također može pretraživati te komunikacije, ali mora dobiti nalog za kriminalističku istragu koja nije povezana s nacionalnom sigurnošću.

Američki dužnosnici su tvrdili da je zakon bio ključan u očuvanju nacionalne sigurnosti, navodeći njegovu upotrebu u sprječavanju cyber napada neprijatelja kao što su Kina i Iran te ubistvo vođe Al-Kaide Aymana al-Zawahirija.

Dok američki dužnosnici insistiraju na tome da su fokusirani na prijetnje nacionalnoj sigurnosti, zagovornici građanskih sloboda kažu da bi se “strani obavještajni podaci” mogli odnositi na sve komunikacije, uključujući one novinara, zagovornika ljudskih prava i običnih građana, za koje se smatra da su od interesa za vladu SAD-a.

“Problem je u tome što je u osnovi standard izuzetno nizak i to su vrlo široke ovlasti”, rekla je Ashley Gorski, advokatica u projektu Nacionalne sigurnosti ACLU-a, dodajući da “mete” ne moraju biti osumnjičene za bilo kakav zločin.

“Oni ne moraju imati nikakve veze s terorizmom. Mogu to biti i novinari. Oni mogu biti aktivisti za ljudska prava u inostranstvu.”

Neki kritičari tvrde da se TikTokovo prikupljanje podataka malo razlikuje od drugih platformi i da je poticanje zabrane odvraćanje pažnje od daleko većeg problema za koji Washington nije pokazao dovoljno apetita za rješavanje – očitog nedostatka pravne zaštite ličnih podataka.

Cenzure na američkim društvenim mrežama

Američka zabrana TikToka ne bi učinila ništa u zaustavljanju neobuzdane prodaje ličnih podataka i metapodataka koje prikupljaju sve kompanije koje se bave društvenim mrežama, uključujući one sa sjedištem u SAD-u. Relativno labave norme o privatnosti američkih tehnoloških kompanija i dalje su problem u Evropi, koja ima mnogo jaču zaštitu podataka.

“Kada neko stavi aplikaciju TikTok na svoje uređaje, poznato je da se tako prikupljaju određene informacije o korisniku baš kao što je slučaj i sa svakom drugom aplikacijom koju je napravila kompanija sa sjedištem u SAD-u”, priča za Al Jazeeru Mike German, bivši specijalni agent FBI-a i saradnik u Brennan Centru za Justice's Liberty and National Security Program.

“U onoj mjeri u kojoj bi neprijateljska strana sila mogla dobiti pristup tim informacijama, siguran sam bi mogla postojati neka korist od te informacije”, rekao je German. “Ali, zašto je jednostavno ne bi kupili na otvorenom tržištu, kao što to čini američka vlada?”

Vedran Sekara, docent na IT Univerzitetu u Kopenhagenu, rekao je da se čini da su potezi za ograničavanje TikToka “više politički, nego dobra politika”.

“Ako su političari i zakonodavci zaista zainteresirani za zaštitu ljudi od ‘zlih’ ili ‘podlih’ tehnoloških kompanija, trebali bi se umjesto toga fokusirati na regulaciju čitave industrije tehnologije i društvenih mreža, a ne samo na jednu kompaniju”, rekao je Sekara za Al Jazeeru.

Američki društvene mreže poput Facebooka i Instagrama, pa i pretraživača Google, dospjeli su u problem zbog načina na koji postupaju s podacima svojih klijenata – od curenja podataka povezanih s hakiranjem do nepropisnog pristupa njihovih uposlenika.

Neke platforme također su se suočile s kritikama zbog nepoštivanja ljudskih prava, slično kao TikTok, za koji je poznato da cenzuriše sadržaj koji kineska vlada smatra osjetljivim, uključujući informacije povezane s LGBTQ pitanjima.

I Twitter i YouTube nedavno su cenzurisali BBC-jev dokumentarac koji je bio kritičan prema indijskom premijeru Narendri Modiju, na zahtjev Delhija. Facebook se također suočio s udarcem jer je dopustio da se njegova platforma koristi za poticanje nasilja i etničkog čišćenja u Mijanmaru.

Neke promatrače također zabrinjava presedan koji bi američka zabrana TikToka postavila za druge zemlje.

“U suštini, SAD stvara uzorak za druge despotske autoritarne ili čak protekcionističke vlade, koje bi mogle koristiti nacionalnu sigurnost kao izgovor za sprječavanje konkurencije na tržištu i za polaganje prava na vlasničke tehnologije”, kaže Jyoti Panday, istraživač u Projektu upravljanja internetom Instituta za tehnologiju u Georgiji.