Pismo Bundestagu: Učinite nešto i spriječite mogući sukob u BiH

Grupa intelektualaca iz Bosne i Hercegovine uputila je pismo predsjedniku njemačkog parlamenta Michaelu Rothu i članovima Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga u kojem traže da Njemačka učini nešto kako bi pomogla Bosni i Hercegovini da izađe iz teške političke situacije u kojoj se našla.

Oni su u pismu iskazali zabrinutost za stanje u zemlji, te upozorili članove Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga da je mir u Bosni i Hercegovini pod prijetnjom, a stabilnost zemlje ozbiljno ugrožena.

„Ovo je posebno značajno imajući u vidu agresiju Rusije na Ukrajinu i činjenicu da se u ovom trenutku vodi rat u Evropi. Ne želimo dizati lažne uzbune, ali želimo skrenuti vašu pažnju jer vjerujemo da će, ako Bosna i Hercegovina ostane na sadašnjoj putanji, to dovesti do nasilnog sukoba. Posljedice takvog sukoba, bez obzira na njegove razmjere, bilo bi teško obuzdati i one bi se osjetile izvan granica Bosne i Hercegovine“, navode u pismu Senada Šelo Šabić, autorica i istraživačica iz oblasti političkih nauka i međunarodnih odnosa, advokat Senad Pećanin, Edina Bećirević, profesorica na Univerzitetu u Sarajevu, Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Vedran Džihić, istraživač na Austrijskom institutu za međunarodne odnose i predavač na Univerzitetu u Beču..

Jedan od potpisnika pisma, dekan Turčalo, kazao je za Al Jazeeru kako očekuje od najmoćnije zemlje EU da pomogne Bosni i Hercegovini kao zemlji kandidatu za članstvo u Uniji.

„Njemačka je najutjecajnija i najmoćnija zemlja Evropske unije, koja u slučaju Bosne i Hercegovine kao zemlje kandidata za EU, treba radi same sebe i Unije pokaže spremnost i odgovornost da zaustavi separatističke tendencije koje postaju sve agresivnije, konkretnije djeluje protiv uplitanja susjednih zemalja u bosanskohercegovačku politiku i domaćih političkih praksi koje državu guraju u nasilni konflikt“.

Turčalo dodaje kako ne treba zanemariti niti dehumanizirajući politički diskurs koji koristi prvenstveno predsjednik entiteta Republika Srpska  Milorad Dodik, a usmjeren je u prvom redu protiv Bošnjaka, ali i svih onih koji se ne uklapaju u njegov iskrivljeni svjetonazor (novinara, LGBTQ, predstavnika nevladinog sektora).

„Rezultate toga vidimo, od napada na povratnike, novinare, LGBTQ aktiviste itd.“, ukazuje Turčalo.

Dodaje kako se boji da Evropska unija u cjelini i dalje svoj odnos prema etnonacionalistima gradi na politici umirivanja po principu što je percipirana prijetnja po stabilnost veća to je Unija spremna napraviti veće ustupke.

„Sama činjenica da se oni koji osporavaju državu, a koji bi se u zemljama članicama Unije nalazili na listama ekstremista i bili predmetom rada sigurnosnih agencija, ovdje se prihvataju kao sagovornici i relativizira se njihovo destruktivno djelovanje pokazuje da ne postoji ili svjesnost o problemu ili volja za njegovo rješavanje“, kazao je Turčalo.

Opasna situacija

Kreatori pisma smatraju da je glavni uzrok destabilizacije u Bosni i Hercegovini udovoljavanje etnonacionalističkim idejama i snagama.

„Etnonacionalisti promoviraju sektaštvo, netrpeljivost, pravnu nekažnjivost i nepoštivanje vladavine prava. Krše standarde liberalne demokratije i provode politike koje siju podjele i izazivaju strahove među građanima. Nedavni napad na LGBTQ+ aktiviste uz saradnju policije i desničarskih grupa, gušenje medijskih sloboda usvajanjem zakonskog prijedloga o kleveti kao krivičnom djelu i najava usvajanja zakona o  nevladinim aktivistima koji će biti označeni kao ‘strani agenti’; to je serija povezanih događaja koji svjedoče da je podilaženje autokratskom modelu vladanja u ovom slučaju Milorada Dodika od strane zapadne međunarodne zajednice dovela do strahovlade u entitetu Republika Srpska“.

Navode kako je ovo samo recentni primjer iz jednog dijela Bosne i Hercegovine, ali je ilustrativan za strukturalni trend u kojem etnopolitički politički lideri korak po korak ugrožavaju demokratsko-liberalni poredak u Bosni i Hercegovini i brzim koracima vode zemlju u opasnu situaciju.

Ovakve i slične remetilačke snage imaju i podršku susjednih država u ostvarivanju svojih ciljeva na domaćem tlu. Time se otvoreno ignorira rezolucija Bundestaga o Bosni i Hercegovini od 8. jula 2022. godine. U skladu sa duhom i sadržajem vaše rezolucije, potrebno je čvrsto ponoviti viziju Bosne i Hercegovine kao države zasnovane na principima liberalne demokratije, u kojoj su njeni građani potpuno ravnopravni bez obzira na etnički, vjerski, rasni ili bilo koji drugi identitet. Skoro 30 godina od završetka rata, mir u Bosni i Hercegovini nije čvrsto uspostavljen jer nacionalisti i dalje teže ka etnički isključivoj vladavini. Istinski napredak postignut u deceniji neposredno nakon rata sistematski je poništavan u posljednjih 15 godina. Nažalost, politike zapadnih demokratija koje su se zaklele da će podržavati poslijeratni mir – uključujući Njemačku – ne samo da su potpomogle, nego su i ohrabrile trenutnu dinamiku. Građani zbog toga masovno napuštaju Bosnu i Hercegovinu, smanjujući potencijal za domaće reforme. Znamo da građani Bosne i Hercegovine žele dostojanstven život, ličnu slobodu i prosperitet“, navodi se u pismu.

‘Međunarodna zajednica mora djelovati’

Dodaju kako Međunarodna zajednica nije odgovorna za njihovu potragu za srećom, ali dijeli odgovornost – sa lokalnim političkim elitama – za održavanje političke strukture koja postaje sve feudalnija i sve manje odgovorna, i u kojoj se društvena infrastruktura za dostojanstven život iz dana u dan  smanjuje.

„Kako bi spriječila imploziju države i vjerovatne posljedice takve situacije, međunarodna zajednica mora promijeniti svoj pristup – i vratiti se vlastitim principima. Vrijeme je da se prekine lažna dihotomija prema kojoj Bosna i Hercegovina ima samo dvije opcije: rat ili dalje udovoljavanje etnonacionalistima. Da bi se mir sačuvao, Bosna i Hercegovina mora biti suštinski i strukturalno reformirana – sa naglaskom na odgovornosti, transparentnosti i građanskom djelovanju. Sa aktuelnim Ustavom koji je sadržan u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Bosna i Hercegovina nikad ne može postati stabilna i mirna; i nikad neće ispuniti uslove za članstvo u EU jer taj Ustav diskriminira vlastite građane, politički kažnjava složene identitete i ne samo da nagrađuje, nego i nalaže etno-teritorijalnu politiku podjela. Trenutni poslovni model bosanskohercegovačke politike je upravo održavanje nestabilnosti kako bi se građanima ulio strah u kosti i izvukli resursi od Zapada“.

Potpisnici pisma kažu kako je vrijeme za Dayton 2.0: nadgradnju postojećeg sistema koje će okončati diskriminaciju, nagraditi istinsku inicijativu i integritet te potaknuti reforme kojima se osnažuje vladavina prava i štite ljudska prava.

„Njemačka, kao jedna od osnivačica Evropske unije i njena najmoćnija članica, ima kapacitet – a time i odgovornost – da potvrdi snažnu poruku kako je najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu sistem koji garantira jednaka prava svim njenim građanima, utemeljen na vladavini prava. Vjerujemo da su to vaši principi i standardi. Vjerujemo da je ovo ideja Evrope koju zajednički dijelimo. Zapravo, bolesti nacionalizma od kojih mi patimo sada su evidentne i u političkom tijelu Europske unije i na širem Zapadu. Naša borba je vaša borba. Pozivamo vas da to prepoznate – u svome interesu koliko i u našem. Njemačka preko Ureda visokog predstavnika ima i direktnije sredstvo uticaja na pozitivne promjene“.

Ugrožena demokratija

U pismu je istaknuto da je, otkako je preuzeo dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 2021. godine, Christian Schmidt donio odluke koje su ugrozile izglede za uključivo, otvoreno i otporno demokratsko društvo.

„Te su odluke ohrabrile etnonacionaliste koji, umjesto da traže kompromis, vjeruju da će maltretiranjem međunarodne zajednice oslabiti državu i proširiti svoje korumpirane mreže moći. Kao njemačkog državljanina i predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, gospodina Schmidta treba ohrabriti da donosi odluke koje spajaju namjerno pokidane niti bosanskohercegovačkog društva, umjesto da ih dalje kidaju. Gospodina Schmidta treba ohrabriti i da preispita svoj pristup traženju odobrenja za svoje odluke od Srbije i Hrvatske, zemalja koje se i dalje miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

Trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini potpiruju agresivni nacionalistički planovi spomenutih susjednih država. Sam gospodin Schmidt nije suština problema. On je zapravo manifestacija pristupa Zapada u odluci da vodi transakcionu politiku lišenu principa – u partnerstvu s etnonacionalistima – u zamjenu za stabilnost. Međutim, takvo kreiranje politike ne donosi ni stabilnost ni demokratiju zasnovanu na vrijednostima. S obzirom na to da je ova strategija već bezuspješno isprobana sa Rusijom, nema razloga očekivati drugačiji rezultat na Zapadnom Balkanu. Ovo je još žalosnije kad se uzme u obzir izuzetna moć koju Zapad još uvijek ima u ovoj zemlji i regiji te kad se uzme u obzir činjenica kako i dalje većina građana BiH teži tome da jednog dana postanu građani Evropske unije“, ističe se u pismu.

Prema njihovom mišljenju, strateško preispitivanje pristupa Zapada prema Bosni i Hercegovini – i cijelom Zapadnom Balkanu – odavno je zakašnjelo, ali je i dalje moguće. Upravo Bundestag može pokrenuti to strateško preispitivanje i dati poticaj parlamentima drugih zapadnih država da preispitaju njihove politike prema Bosni i Hercegovini, kao i da potaknu zajednički strateški pristup koji će napraviti odmak od politike “primirivanja“ i „stabilokratije“ ka viziji evropske i demokratske Bosne i Hercegovine za sve njene građane.

Sačuvati liberalnu demokratiju

Pozvali su njemački Bundestag i ovaj Odbor da nedvosmisleno i beskompromisno stanu iza principa liberalne demokratije kao osnove za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

„Razumijemo da postoji mnogo važnih i konkurentnih pitanja kojima se Vanjskopolitički odbor mora pozabaviti; ohrabrilo nas je kad smo čuli da je ministrica vanjskih poslova Baerbock izjavila da je Zapadni Balkan jedan od prioriteta aktuelne vlade Njemačke. Opasnost od narušavanja mira u Bosni i Hercegovini je stvarna. Vladavina etničke isključivosti, politika straha i sve brutalniji napadi na liberalno-demokratske vrijednosti i ljudska prava dovode zemlju na rub nasilja. Implozija Bosne i Hercegovine može se aktivno spriječiti – kao i njene potencijalne negativne posljedice po Evropu.

Kako su evropski narodi naučili kroz bolne i krvave historije, potrebno je napraviti hrabre i odlučne korake ka stvaranju uključivih, otvorenih i otpornih društava koja poštuju vladavinu prava i ljudska prava. Molimo vas da budete glas koji beskompromisno artikulira ovu pozitivnu viziju Bosne i Hercegovine i ohrabruje građane ove zemlje dajući im do znanja da vi vjerujete u takvu viziju“, zaključeno je u pismu.