Ruske snage gube zamah i spremaju se za borbu na Krimu

Uprkos izjavama Kine da je zadržala pravo na vojnu pomoć Rusiji, do sada joj je ponudila samo diplomatski zaklon.

Ukrajinske snage i dalje zadržavaju pad Bahmuta na istoku Ukrajine (AFP)

Bila je ovo sedmica uspona i padova za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

U ponedjeljak se fotografisao u Moskvi s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, jednim od nekolicine svjetskih lidera koji se još žele fotografisati s njim. Ali do tada, Putin je već bio tražen čovjek. Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu podigao je optužnicu protiv njega jer je navodno deportovao ukrajinsku djecu u Rusiju.

Na bojnom polju, ruska zimska ofanziva u istočnoj Ukrajini izgleda stagnira jer ukrajinske snage i dalje zadržavaju pad grada Bahmuta.

Kina bi mogla biti spas za Rusiju

Uprkos izjavama Kine da je zadržala pravo da pomogne Rusiji vojno, do sada joj je ponudila samo diplomatski zaklon.

Rusija i Kina su izdale zajedničku izjavu u vezi s Ukrajinom, u kojoj je Rusija podržala kineski “objektivan i nepristrasan” stav i Kinu kao potencijalnog mirotvorca u ukrajinskoj krizi.

Kina je prošlog mjeseca izdala svoj stav od 12 tačaka u ratu u Ukrajini, u kojem je podržala elemente i ruskog i zapadnjačkog pristupa. Naprimjer, usprotivila se sankcijama koje je Zapad nametnuo, ali se usprotivila i nuklearnoj eskalaciji kojom su ruski zvaničnici prijetili u nekoliko navrata.

U svojim ovosedmičnim izjavama upozorila je na to da su neprijateljstva dostigla “fazu nekontrolisanosti”, što bi se moglo protumačiti kao upozorenje na nuklearnu konfrontaciju.

Zajednička kinesko-ruska izjava u utorak je, također, pozvala na “okončanje svih koraka koji doprinose eskalaciji tenzija”, sugerirajući da eskalaciju ne uzrokuje ruska kontinuirana invazija, već zapadnjačka vojna pomoć Ukrajini.

Kina je predložila prekid vatre i mirovne pregovore, ali nije pozvala na povlačenje ruskih četa sa ukrajinske teritorije.

“Zahvalni smo za uravnotežen stav PRC-a [Narodne Republike Kine] u vezi s događajima u Ukrajini”, napisao je Putin u mišljenju za kineski list People's Daily.

Rusija tvrdi da joj širenje NATO-a prema istoku nije ostavilo drugog izbora nego da djeluje preventivno.

Stav Kine je da “sigurnost regije ne treba biti postignuta jačanjem ili širenjem vojnih blokova. Legitimni sigurnosni interesi i problemi svih država moraju biti ozbiljno shvaćeni.”

U suštini diplomatije su ekonomski interesi. Putin želi naftu i plin, koje više ne prodaje Evropskoj uniji, sada prodavati Kini, a Xi želi kupiti te energente jeftino jer opada broj ruskih kupaca.

Američki državni sekretar Antony Blinken odbacio je kinesko-rusku solidarnost kao brak iz koristi, ali Xi i Putin kažu da je riječ o rijetkom geopolitičkom prestrojavanju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping (Reuters)

Kada je Xi odlazio iz Moskve, rekao je svom domaćinu: “Trenutno se dešavaju promjene kakve nismo vidjeli 100 godina, a mi ih zajedno pokrećemo.”

“Slažem se”, odgovorio je Putin dok se rukovao s Xijem na vratima Kremlja.

Optužnica ICC-ja

ICC je podigao optužnicu protiv Putina jer je “navodno odgovoran za ratne zločine nezakonite deportacije stanovništva (djece) i nezakonitog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih predjela Ukrajine u Rusku Federaciju”.

Sud je rekao kako postoje “razumne osnove za vjerovanje” da je Putin počinio ove zločine zajedno s drugima ili da je dozvolio da budu počinjeni pod njegovom kontrolom.

Podignuta je optužnica i protiv Marije Lvove-Belove, ruske povjerenice za prava djece.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da ove optužnice ne utječu na ruskog predsjednika jer Rusija nije potpisnica tog suda, ali predsjednik ICC-ja Piotr Hofmanski rekao je Al Jazeeri kako je “potpuno nerelevantno” to što Rusija nije ratificirala povelju tog suda, Rimski statut.

“Prema statutu ICC-ja, koji ima 123 stranke, dvije trećine cijele međunarodne zajednice, ovaj sud je nadležan za zločine počinjene na teritoriji države članice ili države koja je prihvatila njegovu nadležnost”, kazao je. “Ukrajina je prihvatila ICC dvaput – 2014. i potom 2015.”

Ovo znači da je ICC nadležan nad bilo kim ko je počinio zločine na teritoriji Ukrajine od novembra 2013. naovamo, bez obzira na nacionalnost, rekao je Hofmanski, pa bi Putin i Lvova-Belova mogli biti uhapšeni ako otputuju u bilo koju od 123 države potpisnice statuta.

Putinov saveznik Dimitrij Medvedev, koji je zamjenik predsjednika moćnog ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je da bi svaki pokušaj hapšenja ruskog predsjednika predstavljao objavu rata Rusiji, te je spomenuo pitanje nuklearnog rata – nešto što je radio u više navrata tokom rata u Ukrajini.

“Zamislimo – očigledno do ove situacije nikada neće doći, ali svejedno, zamislimo da se desi – trenutni šef nuklearne države ode na teritoriju, recimo Njemačke, i bude uhapšen”, kazao je Medvedev.

“Šta bi to bilo? Bilo bi to objavljivanje rata Ruskoj Federaciji”, kazao je u videosnimku objavljenom na Telegramu. “U tom slučaju bi sva naša raspoloživa sredstva – sve naše rakete i slično – odletjele put Bundestaga, do ureda kancelara.”

Nekoliko dana ranije, Medvedev je prijetio da će gađati ICC raketom. U ponedjeljak je izjavio: “Sasvim je moguće zamisliti hipersoničnu raketu koju ispaljujemo s ruskog broda u Sjevernom moru na hašku sudnicu.”

“Krug oko Putina se sužava”, kazao je Andrij Jusov, glasnogovornik Ukrajinske obavještajne službe. “On postaje sve toksičniji i za vanjski i za unutrašnji svijet.”

Unutar Kremlja, kazao je, sve je više nezadovoljstva trenutnim dešavanjima.

“Sve je mračnija svijest o izgledima za geopolitičku katastrofu nad Putinovim režimom, pa se govori o pronalasku nasljednika, a Putin nije taj koji za njim traga”, kazao je Jusov.

Rusiji ‘ponestaje zamaha’ u Bahmutu

Tokom cijele sedmice, ruske snage su nastavile s napadima na grad Bahmut u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, ostvarujući neznatne dobitke, ali ne uspijevajući opkoliti grad u potpunosti.

Ukrajinske snage su organizovale kontranapad u nedjelju. Snimci sa geolokacijom sugerišu da su uspjeli vratiti teritoriju blizu Ivanivske, šest kilometara od Bahmuta. Ruski vojni blogeri su nagađali da se Ukrajina priprema za kontraofanzivu, postavljajući fotografije kolone ukrajinskih vozila 22 kilometra od Bahmuta.

Pogled na ukrajinsku artiljeriju koja pogađa ruski lanser u Bahmutu, usred ruskog napada na Ukrajinu (Reuters)

Komandant ukrajinskih kopnenih snaga, general pukovnik Oleksandar Sirski, u četvrtak je kazao da su ruske snage u Bahmutu uglavnom potrošene i da proljetna kontraofanziva nije daleko.

Ruske snage “gube znatnu snagu i ponestaje im zamaha”, kazao je Sirski na Telegramu. “Uskoro ćemo iskoristiti ovu priliku kao što smo i ranije blizu Kijeva, Harkova, Balaklije i Kupjanska”, kazao je.

Prvi veći ruski neuspjeh u ovom ratu bio je taj što nisu uspjeli zauzeti Kijev. Druga tri grada su obilježena važnim bitkama koje su dovele do toga da je Ukrajina vratila veći dio sjeverne harkovske regije.

Ruske snage su se borile za Bahmut mjesecima, ali su uspjele zauzeti samo istočnu polovinu grada.

Procjena Vašingtonskog instituta za proučavanje rata otkrila je da je Rusija sada angažovala svih 300.000 vojnika koje je mobilizirala u septembru i oktobru.

“Ako 300.000 ruskih vojnika nije bilo u stanju dati Rusiji odlučujuću ofanzivnu prednost u Ukrajini, malo je vjerovatno da će angažovanje dodatnih snaga u budućim talasima mobilizacije donijeti dramatično drugačiji ishod ove godine”, kazali su iz Instituta.

“Ukrajina je stoga dobro pozicionirana da vrati inicijativu i pokrene kontraofanzivu u ključnim sektorima trenutne linije fronta”, napisali su u svojoj procjeni rata.

Zamjenik šefa Ukrajinske vojne obavještajne službe Vadim Skibitski kazao je u petak da se Rusija sprema za borbu na Krimu, sugerirajući da rusko vojno vodstvo nije uvjereno da se može nastaviti kretati naprijed.

“Imaju blizu 90 borbenih aviona, 60 borbenih helikoptera”, kazao je Skibitski. “Kreirana je odbrambena grupa, koja provodi mjere za razmještaj utvrda i odbrambenih linija. Pripremaju se za defanzivno djelovanje na teritoriji poluotoka.”

Predstavnik ukrajinske vojne obavještajne službe je, također, kazao da su ruske snage “izabrale najopasnija područja gdje bi mogla biti izvedena pomorska operacija iskrcavanja i sada pripremaju defanzivne linije tamo.”

Izvor: Al Jazeera

Reklama