‘Zemljotres diplomatija’: Kako je katastrofa utjecala na vanjske odnose Turske?

U okviru široke međunarodne solidarnosti s Turskom nakon razaranja i žrtava koje je ostavio val zemljotresa, Ankara je dočekala visoke diplomate iz cijelog svijeta.

Grčki ministar vanjskih poslova Nikolaos Dendias i turski kolega Mevlut Cavusoglu u zemljotresom pogođenom gradu Hatayu (Anadolija)

Piše: Ibrahim Ulabi

Egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Shoukry stigao je nedavno u Tursku, gdje se sastao sa svojim turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom. Bio je to prvi korak takve vrste u deset godina, s namjerom da se iskaže solidarnost s Turskom nakon razornog zemljotresa koji je pogodio jug te zemlje 6. februara.

Posjeta egipatskog dužnosnika nije bila jedina. U okviru široke međunarodne solidarnosti s Turskom nakon razaranja i žrtava koje je za sobom ostavio val zemljotresa, Ankara je dočekala brojne ministre vanjskih poslova i visoke diplomate iz cijelog svijeta. Turska je primila i telefonske pozive, prve takve vrste, iz zemalja s kojima se nije slagala.

Prema saopćenju turskog Ministarstva vanjskih poslova, ministar Cavusoglu održao je 23 direktna sastanka i obavio više od 70 telefonskih razgovora s visokim dužnosnicima koji su posjetili Tursku i koji su zvali da izraze svoju solidarnost s tom državom.

Na listi osoba koje su posjetile ili telefonski kontaktirale Tursku bili su ministri vanjskih poslova Grčke, Armenije, Egipta, Njemačke, Švedske, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. Riječ je o zemljama čiji su bilateralni odnosi s Turskom bili u problemima i nesuglasicama, iako neke od njih vezuju saveznički i prijateljski odnosi s Turskom.

Zatopljenje u međunarodnim odnosima

Turski ministar vanjskih poslova primio je egipatskog kolegu u gradu Adani na jugu zemlje, u jednoj od provincija pogođenih zemljotresom. Shoukry je istaknuo da je podrška koju je njegova zemlja pružila Turskoj u suočavanju s posljedicama razornog zemljotresa dokaz dubine odnosa između dva naroda.

Posjeta egipatskog ministra smatra se novim pomakom u procesu normalizacije odnosa između Ankare i Kaira. Uslijedila je nakon kratke posjete Damasku, tokom koje se sastao sa sirijskim ministrom vanjskih poslova Faisalom al-Miqdadom. Bila je to posjeta bez presedana jednog egipatskog dužnosnika na ovom nivou Siriji od izbijanja sirijske revolucije 2011.

Tursku je posjetio i američki državni sekretar Anthony Blinken, koji je tokom susreta s turskim kolegom naglasio da administracija predsjednika Josepha Bidena podržava prodaju aviona F-16 Ankari, što je jedno od otvorenih pitanja između dvije zemlje.

Cavusoglu je naglasio kako je neophodno da Sjedinjene Američke Države prekinu svoju podršku kurdskim Jedinicama narodne zaštite’ u Siriji.

Što se tiče najosjetljivijeg pitanja, a to je pristupanje Švedske i Finske Sjevernoatlantskom savezu, glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je saopćio da je pristao na održavanje trilateralnog sastanka na kojem će se razgovarati o ovom pitanju. Prije toga je izjavio, uoči svoje posjete Turskoj u znak solidarnosti, da postoji napredak u tom pogledu.

Cavusoglu je u međuvremenu najavio da će se treći sastanak o pristupanju Finske i Švedske NATO-u održati 9. marta.

Hoće li biti alternative?

Mehmet Celik, glavni urednik turskih novina na engleskom jeziku Daily Sabah, kaže da je “humanitarni pristup” međunarodne zajednice u suočavanju s katastrofom nakon razornog zemljotresa u Turskoj otvorio vrata za popuštanje napetosti i pronalazak zajedničkog tla kako bi bilo moguće početi dijalog i pregovore o spornim pitanjima.

Međutim, upozorio je da diplomatija nakon zemljotresa ne može biti zamjena za rješavanje spornih pitanja, jer nije dovoljna da obuzda tenzije, a kamoli da ih prevaziđe.

Smatra da je zemljotres “pomaknuo politiku na drugo mjesto u odnosima država” što je očekivana posljedica svake prirodne katastrofe u kojoj stradaju deseci hiljada ljudi. Skrenuo je pažnju da će se, nakon što njen utjecaj prestane, politička neslaganja vratiti na svoje uobičajeno mjesto, jer će se ponovno staviti na sto i o njima će se raspravljati u drugačijoj atmosferi.

Grčka i povratak diplomatiji

Uporedo s posjetom grčkog ministra vanjskih poslova Turskoj u znak solidarnosti, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis napisao je na Twitteru: “Grci i Turci bore se rame uz rame kako bi spasili živote. Zahvalni smo svima na onome što su učinili”.

Ministar Cavusoglu izjavio je na sastanku sa svojim grčkim kolegom: “Mi ćemo normalizirati naše odnose s Grčkom, uprkos razlikama u stajalištima između dvije zemlje”.

Mehmet Seyfettin Erol, voditelj Centra Ankara za krizna i politička istraživanja (ANKASAM), smatra da razvoj događaja između Turske i Grčke u okviru “diplomatije u slučaju katastrofa” ukazuje na “povratak diplomatskim mehanizmima”, iako to nije prvi put da dvije zemlje podržavaju jedna drugu u vrijeme katastrofe.

Erol je podsjetio da je Turska tokom Drugog svjetskog rata poslala brodom Kurtulus pomoć u Grčku, koja se borila s glađu.

“Ako pogledamo diplomatske diskurse danas, potrebno je to tumačiti šire u kontekstu odnosa između Turske i Grčke, i definirati kao diplomatiju u vrijeme katastrofe”, izjavio je za Al Jazeeru.

Voditelj centra ANKASAM isključio je mogućnost bilo kakvih promjena u pogledu strukturnih problema između Turske i Grčke, očekujući da će zemlje ostati pri svojim stajalištima u spornim pitanjima. Ipak, dodaje, “zemljotres je pojačao mogućnost za diplomatiju”, ali će napredak u tom pogledu ovisiti o stavu administracije u Atini, smatra Erol.

Na širem evropskom nivou, zasjedanje Evropskog parlamenta počelo je minutom šutnje u znak sjećanja na žrtve zemljotresa u Turskoj i Siriji. Evropska unija je također najavila da će 16. marta održati donatorsku konferenciju za prikupljanje donacija za žrtve zemljotresa.

Utiranje puta za širenje odnosa s Armenijom

Kao i u slučaju Grčke, odnosi Turske i Armenije svjedočili su značajnim pomacima u smislu približavanja između dvije zemlje u kojem je došlo do zastoja. Erevan je otvorio granični prijelaz Alican s Turskom prvi put u 35 godina, kako bi se omogućio prolaz humanitarne pomoći u područja pogođena zemljotresom u Turskoj.

Armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan posjetio je 15. februara Tursku u znak solidarnosti. Tokom posjete je potvrdio želju svoje zemlje za uspostavljanjem mira između nje i Turske i za potpunu normalizaciju odnosa između dvije strane.

Basil Hajj Jassem, kolumnista i istraživač u oblasti međunarodnih odnosa i specijalista za pitanja bivših sovjetskih republika, kaže da je razorni zemljotres bio razlog za direktnu operaciju otvaranja graničnog prijelaza između Armenije i Turske, što ubrzava procedure vezane za prethodni pravac dijaloga između dvije države.

Smatra da će kasnije biti jasnije hoće li granični prijelaz ostati otvoren ili će se ta praksa zaustaviti nakon određenog vremena, te kako će se tek tada moći precizirati je li riječ o suosjećanju i humanom odgovoru ili je kriza spojila te dvije stvari: humano djelovanje i normalizaciju političkih odnosa, na čemu se radilo u posljednje vrijeme.

Hajj Jassem je naveo da je rastuća armensko-turska otvorenost povezana s mnogim pitanjima, a neka od njih su vezana za bilateralne odnose između Erevana i Ankare, a neka za odnose između Bakua i Erevana, posebno u vezi s regijom Nagorno-Karabah.

Na kraju je istaknuo da će postizanje objektivnih faktora u svakom ovom pitanju zasigurno utrti put za šire odnose između Turske i Armenije.

Izvor: Al Jazeera