Hrvatski liječnici nezadovoljni, idu pred Vladu

Hrvatski će ljekari danas održati protestni skup na Markovu trgu ispred sjedišta Vlade.

Protest mladih ljekara ispred Ministarstva zdravstva u Zagrebu u septembru 2022. godine (Sandra Simunovic/PIXSELL) (Pixsell)

Danas u podne i pet minuta hrvatski će liječnici nakon protestnog marša kroz centar Zagreba održati i protestni skup na Markovu trgu ispred sjedišta Vlade, a pod nazivom ‘SOS za zdravstvo’. Skup zajednički organizira pet liječničkih udruga: Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine i Inicijativa mladih liječnika. Prosvjed je to, ističu, za prava liječnika i opstanak javnog zdravstvenog sustava.

Najavljivan mjesecima ranije, nakon neuspjelih pregovora s resornim ministarstvom i ministrom Vilijem Berošem, današnji skup je kulminacija nezadovoljstva liječnika koje se akumuliralo godinama. “Predugo smo bili strpljivi”, kažu.

Tko dolijeva benzin na vatru?

Na pitanje koji su razlozi njihova nezadovoljstva i odluke da idu protestirati pred Vladu, doc.dr.sc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) kaže da je tih razloga mnogo.

“Liječnici godinama strpljivo čekaju. Cijelu covid pandemiju su odradili mirno i strpljivo, sve su svoje zahtjeve stavili sa strane i liječili pacijente. Nagomilano nezadovoljstvo i duboka ogorčenost liječnika rezultat je dugogodišnje preopterećenosti i loših radnih uvjeta, neučinkovitog upravljanja u zdravstvu, devastacije primarne zdravstvene zaštite, nepostojeće reforme zdravstva i kontinuiranog ignoriranja liječničkih zahtjeva od strane Ministarstva zdravstva i Vlade”, objašnjava Luetić.

Nije neobično da sučeljene strane – liječničke udruge s jedne te Ministarstvo zdravstva i ministar Beroš s druge – iznose posve oprečne i, barem zasad, nepomirljive argumente. No, neobično je da pritom obje strane koriste iste metafore: kuću u plamenu i dolijevanje benzina na vatru.

“Prije mjesec dana upozorili smo da kuća gori. Politika, umjesto da taj požar krene gasiti, taj je požar počela zalijevati benzinom. Umjesto da počnu definirati te goruće probleme koje smo s rokovima definirali još u kolovozu prošle godine, oni su se počeli baviti nekim lošim izgovorima i nastojali nas uvući u svađe. Htjeli su nas prikazati nerealnim i nezasitnim te nahuškati građane argumentima koji uopće nisu bili vezani uz stvarne probleme”, rekla je uoči današnjeg prosvjeda, Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS).

Nedugo potom, ministar zdravstva Beroš je odgovorio pobunjenim liječnicima: “Činjenica je da kuća gori, a mi dolijevamo benzin u vatru. (…) Za dogovor je potrebna dobra volja, a ne razgovor s figom u džepu. Potrebno je ponuditi održiva rješenja”, poručio je.

‘Situacija je više nego alarmantna’

Ministar Beroš organizatorima prosvjeda spočitava ili pokušava prišiti da na umu imaju samo materijalna prava, odnosno povećanje plaća. Pa je tako prošloga tjedna izjavio da čak 2400 liječnika imaju veću plaću od premijera, a prije mjesec dana – u vrijeme kada je najavljen prosvjed. A prije mjesec dana rekao je da liječnici-specijalisti u Hrvatskoj u prosjeku imaju veće plaće od svojih kolega u Sloveniji.

“U Hrvatskoj je njihova prosječna plaća 2797 eura, a u Sloveniji 2232 eura. Što se tiče subspecijalista, u Hrvatskoj je ona 2965 eura, a u Sloveniji 2797 eura. Manje su plaćeni jedino specijalizanti. U Sloveniji im je prosječna plaća 1674 eura, a u Hrvatskoj 1533 eura”, kazao je hrvatski ministar zdravstva.

Luetić je na to ironično reagirao kazavši da nije primijetio kako slovenski liječnici dolaze raditi u Hrvatsku.

Njega smo pitali jesu li plaće glavni razlog nezadovoljstva liječnika ili postoje neki širi i dublji razlozi.

“Jednu stvar moramo naglasiti, a to je da bez liječnika zdravstveni sustav ne postoji. Odgovorni u zdravstvenoj administraciji, koji problem masovnog nezadovoljstva i loših radnih uvjeta liječnika guraju pod tepih, štete javnom zdravstvenom sustavu  i pacijentima. Put kojim su krenuli vodi u urušavanje javnog zdravstva. Naši su zahtjevi direktno povezani s opstankom javnog zdravstvenog sustava. Primjerice, tražimo da se izjednače koeficijenti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s onima u bolničkom sustavu. Trenutno su najmanje plaćeni liječnici u Hrvatskoj upravo oni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kada tome dodamo da Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika, 110 ginekologa i 90 pedijatara upravo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, jasno je da je situacija više nego alarmantna”, kazao je Luetić.

On napominje da liječnici trenutno rade više od 3 milijuna prekovremenih sati godišnje, da su mnogi vezani robovlasničkim ugovorima, a da je cijena sata rada liječnika neprihvatljivo niska.

Liječnici pred Vladu idu s četiri zahtjeva

Četiri su zahtjeva koja liječnici-prosvjednici traže od Ministarstva zdravstva i Vlade da ih hitno ispune. To su izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima kao i uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10 posto; donošenje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika do kraja proljetnog zasjedanja Sabora; usklađivanje rada liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima te ukidanje postojećih “robovlasničkih” ugovora za specijalizacije liječnika.

”S odlukom o daljnjim akcijama ćemo pričekati da vidimo što će učiniti Vlada. Vlada je na potezu i očekujemo da prijeđu s riječi na djela”, dodao je Luetić.

Prošle godine provedeno je veliko istraživanje među hrvatskim liječnicima. U anketi je sudjelovalo 5700 liječnika, a čak 97 posto ih je izrazilo nezadovoljstvo svojim radno-pravnim statusom. Više od 80 posto kazalo je da su opterećeni administrativnim poslovima koji su im natovareni na leđa, a zbog čega nemaju dovoljno vremena za kvalitetno obavljanje pregleda i konzultacije s pacijentima. Na primjer, obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenta imaju 10 minuta umjesto predviđenih 15 do 25 minuta. Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prosječno imaju devet minuta za pregled beba i djece, a propisani normativi kažu da sistematski pregled dojenčeta treba trajati 30 minuta, a prvi pregled bolesnog djeteta 20 minuta. Također, ginekolozi prosječno za pregled imaju 15 minuta, upola manje od propisanog normativa.

Liječnici se bave ‘papirologijom’ umjesto paciijentima

Zagušenost liječnika “papirologijom” i manjak vremena za kvalitetan pregled pacijenata jasno govori o kroničnom problemu hrvatskog zdravstva – nedostatku osoblja, i liječnika i medicinskih sestara. Sustav je preopterećen jer je sve manje liječnika, a sve više pacijenata. Time se onda smanjuje i kvaliteta zdravstvene zaštite.

Uoči današnjeg prosvjeda, hrvatski liječnici su nabrojali deset  činjenica koje govore o slomu javnozdravstvenog sustava. Redom: svaki treći mladi liječnik napušta zemlju, a mnogi odmah nakon završetka fakulteta; u više od 50 općina na kopnu i na otocima nema liječnika primarne zdravstvene zaštite; u sve više hrvatskih bolnica nedostaje i liječnika specijalista i liječnika obiteljske medicine; u zdravstvenom sustavu trenutno nedostaje 2000 liječnika i 4000 medicinskih sestara; svaki treći liječnik u sustavu stariji je od 50 godina i za nekoliko godina građane neće imati tko liječiti; pacijenti na pojedine pretrage čekaju i po 600 dana; liječnici dnevno prime od 80 do 100 pacijenata i mogu im se posvetiti tek nekoliko minuta; liječnici se dnevno administracijom bave više od 60 posto vremena, dok su čekaonice prepune; liječnike se tjera da krše zakone i odrađuju suludi broj prekovremenih sati; mlade liječnike vežu robovlasnički ugovori.

”Ministarstvo godinama sustavno ignorira probleme liječnika, koji, moramo istaknuti, su dijelom i problemi naših pacijenata. Sada se pokazalo da ministar zdravstva sam ne može donijeti ključne odluke, pa je nužno da se u rješavanje ovog problema uključe i Vlada i premijer”, poručuju iz Hrvatske liječničke komore.

Izvor: Al Jazeera