Bitka za Crnu Goru: Očuvanje suverenosti ili dio ‘srpskog sveta’

Nominalno, u nedjelju će se za mjesto predsjednika takmičiti sedam kandidata ali suštinski, kako objašnjavaju sagovornici Al Jazeere, biće to bitka dva koncepta: suverenističkog i prosrpskog.

Na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori za mjesto 'prvog čovjeka države' bori se sedmero kandidata (Anadolija)

Predsjednički izbori u Crnoj Gori biće prekretnica za budućnost države, jedna je od stvari u kojoj se slažu gotovo svi poznavaoci prilika u toj zemlji. Baš kao što su saglasni u mišljenju da se bitka neće voditi između sedam predsjedničkih kandidata, koliko ih je Državna izborna komisija (DIK) potvrdila, nego između dva bloka, ili još preciznije rečeno, kada je Crna Gora uz pitanju, između dva politička koncepta.

Upravo će sraz tih koncepata odrediti politički kurs zemlje, ali ne smjer u tradicionalnom značenju, nego bi od pobjednika izbora mogla zavisiti budućnost Crne Gore kao države u suštinskom političkom smislu. Bitka za predsjednika zemlje, kako je ranije prokomentarisao predsjednik crnogorskog PEN-a Milenko Perović, je bitka za osvajanje simboličkog političkog mjesta s kojeg se onda može generirati jedan potpuno drugačiji političko-ideološki narativ.

Od pobjednika izbora zavisiće hoće li u javnom, političkom i društvenom životu zemlje doći do jačanja snaga koje otvoreno zagovaraju ograničavanje suverenosti države ili će se nastaviti sa sprovođenjem politike nezavisnosti i državne posebnosti.

Nominalno sedam je kandidata koji će se natjecati za mjesto predsjednika Crne Gore. Aktuelni predsjednik Milo Đukanović i šest „izazivača“, koji pretenduju na mjesto „prvog čovjeka zemlje“, barem u simboličkom smislu. Bitka za „Milovo razlašćivanje“ počela je još prije dvije godine kada je Đukanovićev DPS izgubio parlamentarne izbore, a dugogodišnji crnogorski političar bio prinuđen vlast prepustiti prosrpski orjentisanim strankama.

Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, nezavisni politički analitičari iz Crne Gore, uglavnom opisuju kao „prosrpske, proruske i crkvene vlade“ pri tome ne krijući ljutnju što su sa dolaskom novih političkih garnitura reaktivirane teme i osjećaji za koje se vjerovali da su u Crnoj Gori stvar davne prošlosti.

Dvije vizije budućnosti Crne Gore

Na pitanje ko od sedam potvrđenih kandidata, Milo Đukanović (DPS), Andrija Mandić, jedan od lidera Demokratskog fronta, Draginja Vuksanović Stanković iz SDP-a, predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, čelnik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović ili influenser Jovan Radulović Jodžir ima najveće šanse za pobjedu, podgorički novinar Darko Šuković odgovara da bi najbolje bilo pitanje malo modificirati.

„Strašno je važno da se razumije, jer bih volio da naši zapadni prijatelji, a ovo prijatelji odavno stavljam pod navodnike, da se razumije da u igri jeste sedam kandidata, ali ako isključimo ovog influensera koji se tu ponaša antisistemski opet imamo na sceni sukob dvije koncepcije, dvije vizije budućnosti Crne Gore. Na jednoj istinskoj strani prozapadnu, građansku multikulturalnu i kandidati takve politike su Milo Đukanović i Draginja Vuksanović Stanković. I imate, u vrlo blagim nijansama, suštinski, retorički ne toliko transparentno četvoricu kandidata prosrpskih, proruskih ili crkvenih što ne mijenja bitno stvar jer je sve to zapravo nastavak puta Crne Gore ne prema EU i zapadu nego prema ‘otvorenom Balkanu, čitaj ‘srpskom svetu’ kao parčetu ‘ruskog sveta'“.

Ono što Šukovića zabrinjava jeste da se neki od tih „prosrpskih“ kandidata pokušavaju predstaviti kao građanski političari dok su posljednje dvije godine kontinuirano radili na podrivanju crnogorske suverenosti.

„Andrija Mandić, Jakov Milatović iz Pokreta Evropa sad, Aleksa Bečić i Goran Danilović su iz iste priče iako Bečić, a pogotovu Jakov Milatović, pokušavaju da se predstave kao građanski političari, prozapadno orjentisani. To su puke riječi, to je podvala dijelu suverenističkog biračkog tijela, a u suštini oni su sprovodili politiku koju smo tri i po godine imali priliku da vidimo, dakle sve najgore – kleronacionalizam, razaranje institucija Crne Gore, razaranje crnogorske ekonomije kako bi ona postala najlakši plijen Aleksandra Vučića“, kaže Šuković.

Andrija Mandić i Jakov Milatović

Nedjeljni izbori biće dosta neizvjesni kaže politički analitičar Ljubomir Filipović koji smatra da će najviše glasova i prvo mjesto, u prvom krugu izbora, vjerovatno zauzeti aktuelni predsjednik zemlje Milo Đukanović. Ali, naglašava, od toga ko će biti drugoplasirani, u prvom krugu izbora, dosta zavisi i konačni rezultat izbora.

„Trojica su kandidata koji mogu osvojiti drugo mjesto: Andrija Mandić koji dolazi iz nacionalističke prosrpske Vučićem kontrolisane koalicije Demokratski front. To je čovjek koji javno govori ono što intimno misli kada je riječ o 90-tim godinama i kada je u pitanju odnos prema zaostavštini režima Slobodana Miloševića, on prilično pozitivno misli na to. Ukoliko bi on prošao u drugi krug vrlo je izvjesno da on ne može pobijediti Đukanovića, jer ne može mobilisati niti prevariti suverenističke glasače da glasaju za njega niti bi to učinio bilo ko od manjina“, kaže Filipović.

Nešto drugačijeg političkog profila su Aleksa Bečić i Jakov Milatović, ali i oni djeluju sa „prosrpskih“ pozicija, pojašnjava Filipović.

„Aleksa Bečić ima sedam ili osam godina staža u politici, dolazi iz Demokrata koji su nastali cijepanjem od Socijalističke narodne partije, nekadašnje Miloševićeve franšize u Crnoj Gori. Međutim, on je dosta evoluirao od tog političkog beckgraunda i u javnosti se predstavlja kao političar građanske partije i on kao građanski kandidat, koji okuplja i neke bošnjačke lidere na sjeveru, ima i bošnjačke i albanske poslanike. Međutim, njegova politika je pod velikim utjecajem Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Možemo slobodno reći da Bečić ima prosrpski background, s tim što nije kontrolisan od Beograda, a to se ogleda najviše u njegovom protivljenju inicijativi ‘otvoreni Balkan'”, kaže Filipović.

Iako nije bio aktivan u politici Jakov Milatović dolazi iz sličnog političkog i porodičnog miljea, pojašnjava Filipović. Obrazovan na zapadu, ekonomista koji je radio u Evropskoj razvojnoj banci i po istraživanjima čovjek je koji ima više šansi od Alekse Bečića da ugrozi Mandićevu poziciju glavnog takmaca Milu Đukanoviću u eventualnom drugom krugu predsjedničkih izbora.

‘Politika u kojoj Crna Gora vene’

„Tu dolazimo do interesantnog momenta da ukoliko Milatović bude kvalifikovan za drugi krug postoji velika šansa da Đukanović ne bude više predsjednik Crne Gore. Šta to dalje znači za Crnu Goru? To znači nastavak onoga što je započeto 2020. ako Đukanović ne bude na poziciji, potpadanje pod jači utjecaj Beograda“, kaže Filipović.

I Darko Šuković je mišljenja da Jakov Milatović ima dobre izglede da se ustoliči kao „prosrpski“ takmac Milu Đukanoviću u drugom krugu izbora.

„Nije to tako sigurno da je Andrija Mandić učesnik drugog kruga. Mislim da je vrlo neizvjesna borba između njega i Jakova Milatovića. To je zapravo ključna nepoznanica koju donosi prvi krug. Potpuno je izvjesno da će Đukanović ići u drugi krug i da će biti pobjednik prvog kruga izbora, ali ko će uz njega u drugi krug to ćemo tek u nedjelju da saznamo.

Brojne ankete, koje se rade, pokazuju a najčešće i za ogromnu većinu analitičara i građana ključno je pitanje ko će uz Đukaovića u drugi krug – Andrija Mandić ili Jakov Milatović. Pri tome, ponavljam, imate četvoricu kandidata koji su u suštini dio te iste priče i koji su bili dio politike koju Crna Gora trpi i pod kojom vene u ovom periodu nakon parlamentarnih izbora – i sa vladom Zdravka Krivokapića, i sa vladom Dritana Abazovića, što je u suštini ista priča“, kaže Šuković, zaključujući da “Mandić i Milatović zapravo sprovode agendu Aleksandra Vučića, Vladimira Putina i ‘crkve Srbije’ u Crnoj Gori”.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada