Stvaranje IT kadra: Formalno obrazovanje važno, ali ništa bez dodatne obuke

Sektor informacionih tehnologija jedan je od rijetkih koji već godinama bilježi konstantan rast, a analize pokazuju da ima veliki potencijal za još veću ekspanziju. Ako uzmemo u obzir brzorastući karakter ove industrije, činjenica da na tržištu rada nedostaje školovanog kadra uopće nije iznenađujuća.

Samo u Bosni i Hercegovini trenutno ima oko 1.000 otvorenih radnih pozicija u ovom sektoru, a prema konzervativnim procjenama bosanskohercegovačkom IT tržištu nedostaje oko 10.000 IT stručnjaka. U regiji i svijetu ovaj broj je još veći.

Konstantni rast potrebe za kadrom u ovom sektoru tradicionalni sistem obrazovanja teško prati. Uprkos insistiranju na kurikularnim reformama, kao i nastojanjima da programi tehničkih fakulteta prate dešavanja u industriji i nadograde svoje planove i programe u skladu sa novim tehnologijama i inovacijama, brzina kojom se tehnologija razvija predstavlja dodatni izazov.

Zbog toga ne čudi ponuda sve većeg broja kurseva, edukacija i praksi koje nerijetko organiziraju i same IT kompanije kako bi “proizvele” kadar koji im je neophodan.

Prakse kao uspješna strategija pronalaska kadra

“S obzirom na brzinu rasta same IT industrije, te razvoja tehnologije i promjene u zahtjevima tržišta, ključno je da pojedinci imaju priliku sticati praktično znanje i vještine koje su tražene na tržištu rada”, ističe Nerma Hanić, softver inženjerka kompanije Authority Partners.

Imajući to u vidu, ta kompanija, kao jedan od pionira u ovoj oblasti, prije 10 godina osnovala je AP Lab trening program u sklopu kojeg polaznici tokom 16 sedmica imaju priliku slušati predavanja koristeći savremene tehnologije i raditi na projektu, što im pomaže da bolje razumiju softverski inženjering i kompletan ciklusa razvoja softvera.

Kroz ovaj program, kojeg su do sada organizirali 30 puta, obučili su 389 praktikanata i praktikantica, od čega je njih 190 nakon završenog trening programa zaposleno u Authority Partnersu.

“Na taj način, stvaraju se uslovi za brzo učenje, ali i razvijanje praktičnih vještina koje se teško stiču isključivo kroz obrazovanje. Nakon završene prakse, polaznici i polaznice su spremni za rad u IT industriji i lakše pronalaze posao u svojoj oblasti”, pojašnjava Hanić.

Dodaje da ovakve obuke i prakse omogućavaju i samim kompanijama da identifikuju i privuku najtalentovanije kandidate i kandidatkinje, kao i da pronađu potencijalne talente za svoje projekte, što se, ističe, pokazalo kao vrlo uspješna strategija zapošljavanja novih članova i članica tima.

“Ulaganje u ovakve obuke i prakse predstavlja dugoročnu investiciju u razvoj IT industrije, ali i u razvoj ljudskih resursa koji su ključni za njen uspjeh”, ističe Hanić.

Neophodne u trenucima nedostatka kadra

Među kompanijama koje su prepoznale potrebu za praktičnim obukama u IT sektoru i usmjerile se ka osposobljavanju talentovanih pojedinaca za rad u ovoj industriji je i Mistral Technologies. Nakon praksi Gigi School of Coding i Junior Accelerator Programa (JAP), ova kompanija pokrenula je i Paragon Full Stack edukativni program.

“Praksa je pokazala da su obuke poput Paragon Full Stack programa neophodne u trenutku kada na tržištu nedostaje školovanog kadra u IT industriji”, kaže Amra Rovčanin, direktorica programa Paragon.

Pojašnjava da talentovani pojedinci kroz ovaj program dobijaju priliku da steknu praktično znanje i vještine te se povežu sa različitim IT kompanijama koje im nerijetko pruže zaposlenje čak i prije završetka programa.

“U protekle dvije generacije koje su završile program, 85 posto polaznika uspješno je pronašlo posao u industriji. Kako svaka kompanija na svijetu zahtijeva online prisustvo, programeri sa full stack znanjem su u odličnoj poziciji na tržištu rada. Stoga, obuke poput Paragon Full Stack programa igraju ključnu ulogu u nadogradnji obrazovanja i osposobljavanju ljudi za rad u IT industriji”, pojašnjava Rovčanin.

Polaznici iz različitih sfera

Pored studenata tehničkih fakulteta, polaznici IT obuka i praksi nerijetko su i samouki entuzijasti koje ova industrija zanima, a najveća razlika među njima ogleda se u načinu na koji stiču znanje, kaže Hanić.

“U stvarnosti, ljudi koji se bave IT-jem dolaze iz različitih sfera i imaju različite načine učenja i rješavanja problema”, kaže.

“Samouki entuzijasti i entuzijastkinje mogu imati iskustva i vještine koje nisu pokrivene u formalnom obrazovanju, dok studenti tehničkih fakulteta mogu dobiti sveobuhvatnije znanje o temeljnim konceptima, tako da oba pristupa imaju svoje prednosti i nedostatke”, pojašnjava.

Ističe da u konačnici i jedni i drugi mogu biti uspješni profesionalci i profesionalke u IT industriji, a ključni element je kontinuirano učenje i prilagođavanje novim trendovima i tehnologijama.

Alternativa ili nadogradnja formalnom obrazovanju?

Međutim, Hanić smatra da one nisu alternativa, već nadogradnja formalnog obrazovanja.

“Formalno obrazovanje je izrazito važno u pripremi mladih ljudi za rad u samoj industriji, ali kroz ovakve prakse studenti, studentice i mladi profesionalci i profesionalke mogu steći stvarno iskustvo, vještine i znanja koja su potrebna za uspješnu karijeru i adekvatniju konkurentnost u okviru dinamičnog tržišta rada”, kaže Hanić, dodajući da ovakve prakse predstavljaju “najbolji most između univerzitetskih klupa i zahtjeva tržišta”.

Rovčanin također naglašava važnost formalnog obrazovanja, no smatra da u određenim situacijama prakse mogu biti alternativa.

“Formalno obrazovanje često ne prati brzomijenjajuće potrebe tržišta, pa obuke poput ovih omogućavaju pojedincima da se usavrše u trenutnim tehnologijama i praksama u IT industriji. One također pružaju priliku za praktično učenje, što može biti neprocjenjivo iskustvo koje se teško može steći u formalnom obrazovanju. Ove prakse također mogu biti alternativa formalnom obrazovanju, posebno za one koji ne žele ili ne mogu pohađati formalne kurseve ili programe u IT-u”, navodi.

“Međutim, ne treba zaboraviti da ove obuke ne mogu zamijeniti formalno obrazovanje i da su one najefikasnije kada se koriste kao nadopuna znanjima koje polaznici stiču kroz formalno obrazovanje”, dodaje Rovčanin.

Višestruka korist

U konačnici, sagovornice Al Jazeere saglasne su da su pozitivni efekti ovakvih praksi višestruki te da ih, pored pojedinaca koji traže svoje mjesto u IT industriji, osjete i šira društvena zajednica i cjelokupna IT industrija u Bosni i Hercegovini.

“Ovakvi programi obuke osnažuju pojedince s potrebnim vještinama za rad u IT industriji, što u konačnici dovodi do povećanja broja zaposlenih. Povećanim brojem kvalificiranih radnika, IT industrija ima višestruku korist, od povećane inovacije, produktivnosti do konkurentnosti, što sve skupa pozitivno utiče na širu ekonomiju”“, kaže Hanić.

Rovčanin naglašava da ovdje nije samo u pitanju zapošljavanje mladih ljudi, nego i ljudi koji su srednjovječne dobi, a koji su odlučili da se dodatno edukuju i/ili da promijene svoju karijeru.

“Ovakve obuke mogu doprinijeti razvoju novih proizvoda i usluga u IT sektoru, što dalje doprinosi razvoju cjelokupne privrede u Bosni i Hercegovini. Također, ovakve obuke promovišu važnost cjeloživotnog učenja i usavršavanja, što je ključno za razvoj modernog društva i ekonomije”, zaključuje Rovčanin.