Može li zapadno oružje stići u Ukrajinu prije nove ruske ofanzive

Ukrajina je dobila nova obećanja o naoružanju koje će joj pomoći da pokrene veliku kontraofanzivu kasnije ove godine, ali Rusija je pokušala preuzeti inicijativu u 49. sedmici rata.

Ukrajinske snage su se suočile sa intenzivnim borbama na istoku gdje su ruske regularne trupe davale novu snagu frontovima koje su držali plaćenici iz Wagner grupe, pokrećući nove ofanzive i postepeno osvajajući položaj.

Najintenzivnije borbe vode se u gradu Bahmutu na istoku zemlje, gdje je komandant ukrajinske jedinice Denis Jaroslavski rekao da su „super obučene“ ruske trupe pristizale tokom sedmice. Među njima su bile elitne zračne snage koje su, kako se izvještava, ostvarile neznatan napredak u Bahmutu posljednjih dana januara.

Za 24 sata tokom 31. januara, kazao je glasnogovornik ukrajinskih snaga na istoku Sergej Čerevati, 42 bitke su se odigrale u krugu od 15 kilometara u Bahmutu, u regiji Donjeck.

Ruske trupe su 27. januara pokrenule novu bitku u Vuhledaru, gradu 30 kilometara jugozapadno od okupiranog Donjecka. Ukrajinski branioci su ih odbili, ali snimci s geolokacijom sugerišu da su zauzeli selo Mikilske na jugoistočnom obodu Vuhledara.

Ruske snage su također 27. januara izvršile izviđanje u susjednoj Luganskoj oblasti probivši ukrajinsku odbranu u blizini sela Ternova.

Dalje na sjever, pojačali su prekogranične artiljerijske napade. Ukrajinska državna granična služba saopštila je da se 26. januara čulo 60 eksplozija u oblastima Sumi i Černjihiv, daleko od ratišta. Eksplozije su dolazile od granata kalibra 120 mm ispaljenih sa ruske teritorije.

Rusija je nastavila i svoj raketni napad, lansirajući 55 krstarećih raketa i 24 iranske bespilotne letjelice u Ukrajinu 26. januara. Ukrajinska protivzračna odbrana oborila je 47 raketa i sve dronove, njih 24.

Preživjeli projektili nisu izazvali žrtve, ali su sljedećeg dana tri osobe poginule, a 14 ranjeno kada su ruski projektili S-300 pogodili grad Kostjantjnivku u Donjeckoj oblasti.

Pristižu obećanja o pošiljkama oružja

Nakon napada na Kostjantjnivku, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je zatražio oružje dužeg dometa.

„Ukrajina treba dugodometne rakete, konkretno, kako bi uklonila mogućnost da okupator postavi svoje bacače raketa negdje daleko od linije fronta i uništiti ukrajinske gradove pomoću njih“, kazao je Zelenski.

Kao da su dali odgovor na to, dvojica američkih odbrambenih zvaničnika kazala su novinskoj agenciji Reuters kako bi novi paket vojne pomoći u iznosu od dvije milijarde dolara mogao uključivati neke od dugodometnih raketa koje je Ukrajina tražila.

Bomba malog prečnika koja se lansira sa zemlje (GLSDB) ima domet od 150 kilometara, duplo veći od raketnih sistema visoke mobilnosti (HIMARS) koje je SAD obezbijedio u junu prošle godine. Ove bombe bi učinile sve okupirane i djelomično okupirane regije kao što su Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson dostupnim ukrajinskim snagama.

To je važno zato što Rusija uči na greškama i postavlja skladišta oružja na 80 do 120 kilometara od linije fronta u ruskoj Rostovskoj oblasti, van dometa raketne artiljerije HIMARS, kazao je zamjenik ukrajinskog šefa vojne obavještajne službe Vadim Skibitski.

„Ako pitate šta je ključno za Rusku Federaciju, centri gravitacije su upravo ovi centri i njih treba gađati kako bi se prekinuo sistem opskrbe svih vrsta“, kazao je Skibitski.

Oružje dužeg dometa također bi pomoglo Ukrajini da smekša ruske odbrambene pozicije uoči kontraofanzive, kazao je Skibitski.

Borbeni tenkovi

Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga Jurij Ignjat kazao je da će Ukrajina dobiti francusko-italijanske rakete zemlja-zrak Aster 30, koje su također dometa do 150 kilometara, u odluci koja bi mogla biti usklađena sa odlukom o opskrbljivanju GLSDB-a.

SAD još nije odobrio da se Ukrajini isporuči taktička raketa ATACMS dometa 300 kilometara koju ta država želi.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki je 27. januara rekao da će Poljska isporučiti Ukrajini 50 modernih tenkova, uključujući i tenkove Leopard 2.

Time je broj zapadnjačkih borbenih tenkova došao do njih 119 koje su saveznici obećali, uključujući 14 tenkova Leopard 2 iz Njemačke, 14 tenkova Challenger 2 iz Velike Britanije i 31 tenk Abrams M1 iz SAD-a.

To je i dalje znatno manje od 300 borbenih tenkova koji su Ukrajini, kako kaže, potrebni da vrati sve okupirane teritorije… i možda neće svi stići brzo.

Dragocjeno vrijeme i izgubljeni životi

Analitičari već neko vrijeme sumnjaju da ruski predsjednik Vladimir Putin planira značajnu kontraofanzivu, a dokaza za to sve je više u 49. sedmici rata.

Bloomberg je citirao izvore iz Kremlja da su kazali kako Putin planira ofanzivu krajem zime kako bi povratio inicijativu.

„Putin je i dalje uvjeren da će ruske brojnije snage i spremnost da prihvate žrtve […] omogućiti Rusiji da pobijedi uprkos dosadašnjim neuspjesima. Nova ofanziva mogla bi početi u februaru ili martu, kazali su ljudi bliski Kremlju“, pisao je Bloomberg.

Njemačka pošiljka tenkova Leopard 2 i britanska pošiljka tenkova Challenger 2 treba stići u Ukrajinu krajem marta, dok je glasnogovornica američkog Pentagona Sabrina Singh kazala da će tenkovi Abrams stići „za nekoliko mjeseci, a ne sedmica“.

Ruska ofanziva u naredna dva mjeseca mogla bi uhvatiti ukrajinske snage nespremne, što je dovelo do oštrih kritika zapadnjačke neodlučnosti.

Stručnjak za kopneno ratovanje na Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI) Jack Watling, kazao je da je zbog insistiranja Njemačke na obećanju SAD-a da će poslati tenkove Abrams prije nego što je ta država obećala tenkove Leopard, Ukrajina izgubila dragocjeno vrijeme, što je iskomplikovalo ukrajinsku odbranu.

„Zahvaljujući opstrukcionizmu i nekompetentnosti njemačke vlade, Ukrajina je završila sa najgorim od mogućih pozitivnih ishoda. Umjesto da joj je isporučen veliki broj jednog tipa tenkova, oni će dobiti tri različita tenka koja je dizajnirao NATO, sve u ograničenim brojevima i svaki sa različitim, kompleksnim pravilima održavanja. Zbog tog će potrajati dok ovi tenkovi dođu do linija fronta“, napisao je Watling.

Rusija koristi svoje napade u Donbasu da uvuče ukrajinske vojnike u borbu iscrpljivanja i da osujeti njihovu sposobnost za kontraofanzivu na proljeće, kazao je Watling.

Iz Instituta za proučavanje rata (ISW) su kazali da ukrajinske kontraofanzive zavise o isporuci oružja sa Zapada i da kašnjenja slabe ukrajinsku odbranu.

„Da su saveznici počeli isporučivati tenkove, avione i oklopna vozila sa Zapada početkom ljeta 2022, Rusi nikada ne bi ni dobili šansu da ponovo steknu inicijativu, kao što sada pokušavaju“, kazali su iz ISW-a.

Ako Ukrajina nije opremljena za pokretanje zimske ofanzive, blatnjav teren u proljeće mogao bi je prisiliti da čeka do početka ljeta, što bi omogućilo Rusiji da ostvari dodatne teritorijalne uspjehe, kazali su iz ISW-a.

Bolje ikad nego nikad

Izgleda da svi konačno shvataju koliko je hitna situacija. Iz američke Komande za transport su kazali da je 60 borbenih vozila Bradley koji su obećani prošli mjesec već poslano u Ukrajinu i objavili su fotografije na društvenim mrežama na kojima je prikazano kako ih utovaraju u Charlestonu, u Južnoj Karolini.

Saveznici su se također počeli baviti dugoročnom prirodom rata s kojim se Ukrajina suočava, s obzirom na očitu Putinovu namjeru da udvostruči napore.

Iz ukrajinskog generalštaba kažu da Francuska i Australija ulaze u saradnju da proizvode granate kalibra 155 mm za ukrajinsku artiljeriju.

Iz ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova su kazali da je njemačka kompanija iz odbrambenog sektora Rheinmetall spremna pojačati proizvodnju tenkova i artiljerije kako bi zadovoljila ukrajinsku potražnju.

SAD povećava proizvodnju artiljerijske municije za šest puta – što je nivo koji nije viđen još od Korejskog rata – da nadomjesti ono što je već poslano Ukrajini, osigura dodatne količine za Ukrajinu i pripremi zalihe za buduće sukobe. Prema izvještaju The New York Timesa, američka vojska je kupovala 14.400 granata mjesečno do septembra 2022, kada je utrostručila tu količinu, a u januaru 2023. ju je udvostručila još jednom na 90.000.

Ipak, neki ukrajinski saveznici povlače granicu na zračnim snagama. Austrija i Mađarska su se prošle sedmice pridružile SAD-u i Njemačkoj u odbijanju da obećaju slanje borbenih aviona F-16.