Godina protesta: Inflacija porazila plaće i mirovine

Krajem prošle godine, s više strana, mogle su se čuti najave kako Hrvatsku tijekom 2023. godine očekuju brojni štrajkovi i prosvjedi nezadovoljnih radnika i građana.

U prilog tim najavama ukazivalo se na loš materijalni status radnika širom Hrvatske koji rade za niske plaće kao i inflaciju koja je “pojela” dobar dio već niskih primanja.

U isto vrijeme u gotovo svim dijelovima Hrvatske mediji prenose riječi nezadovoljnih građana koji se žale na razne stvari ili pak ne žele da se u blizini njihovih domova grade odlagališta smeća, spalionice i slično.

Niz protesta

I sam početak 2023. godine pokazao je kako je Hrvatska krenula u tom smjeru. Već je organizirano nekoliko prosvjeda, a spremaju se i novi, tako da najave o “godini događanja naroda” dobivaju na značaju.

Mediji su prenijeli poruke i slike sa prosvjeda novinara pod nazivom “Oprostite što smetam, ne mogu da dišem”, koji je nedavno održan u Zagrebu. Novinari su na ovaj način obilježili šest mjeseci od smrti novinara Vladimira Matijanića te su, između ostaloga, zatražili novu i neovisnu istragu njegove smrti, ali i ostavku ministra zdravstva Vilija Beroša.

Prosvjed su održali i radnici Čistoće iz Zagreba kojima je povod za štrajk bio izvanredan otkaz za tri radnika, ali su oni kroz nekoliko dana štrajka isposlovali bolje uvjete rada, više plaće…

U Zagrebu je dio građana održao prosvjed jer ne žele da se u blizini njihovih domova gradi spalionica medicinskog otpada iz KBC Rebro. Nešto slično se događa i u Splitu gdje su građani prosvjedovali radi postavljanja više kontejnera u sportsko-rekreacijskoj zoni.

O novom prosvjedu razgovaraju i nekadašnje radnice tvrtke Orljava iz Požege kojima još uvijek nisu isplaćene otpremnine, iako im je to obećano. I dok radnice Orljave još razmišljaju o novom prosvjedu izvjesno je da će 18. ožujka prosvjed održati liječnici koji traže bolje uvjere rada.

“Šest mjeseci je prošlo otkad smo zajedno s ministrom donijeli određene zaključke, a prije mjesec i pol prošao je krajnji rok do kojeg se ministar obvezao riješiti pitanje koeficijenata. I to nije podizanje plaće svima, nego rješavanje nelogičnosti koje postoje godinama u sustavu. Itekako smo imali strpljenja i zapravo smo stjerani u kut. Ove aktivnosti nisu naš hir ili želja”, rekao je Krešimir Luetić iz Hrvatske liječničke komore.

Govoreći o razlozima najavljenoga prosvjeda kazao je kako to nisu samo plaće, nego i uvjeti rada, veliki broj radnih sati, robovlasnički ugovori o specijalizacijama…

Međutim, niti to nije kraj kada je riječ o prosvjedima koji se mogu očekivati u Hrvatskoj ove godine jer se slične najave mogu čuti sa svih strana. Mnogi se žale na uvjete rada, niske plaće…

Moguće je sve

Govoreći o mogućnosti da se tijekom 2023. godine dogode brojni štrajkovi i prosvjedi predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel kaže kako je nakon posljednje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća najavio da će ova godina biti godina borbe za više plaće i bolji materijalni položaj radnika te da je to zapravo odgovor na globalnu krizu, inflaciju, smanjenu vrijednost plaća, poskupljenja svega i svačega, razne “bijele i crne” liste… Prema njegovim riječima, SSSH je tijekom proteklih tjedana i mjeseci pokrenuo pregovore o kolektivnim ugovorima na razini više sektora (trgovina, poljoprivreda, promet, metalna i drvoprerađivačka industrija…).

“Ako ti pregovori ne urode plodom i ne daju rezultata sigurno će biti još štrajkova i to ne jedne tvrtke iz toga sektora, nego cijeloga sektora. To smo na vrijeme i najavili. Postupak je poznat ako ne bude rješenja dogovara se postupak mirenja, a ako i on ne bude dao rezultata kreće se u štrajk”, rekao je Novosel.

Ističe i kako se položaj radnika u Hrvatskoj mora popraviti na bolje i da je 2023. godina ta u kojoj će se neke stvari promijeniti. Podsjetio je kako je Hrvatska ušla u eurozonu, postala dio šengena, ali i da je zapala u globalnu krizu i u vrijeme visokih cijena energenata te da sve to najviše i najbolnije na svojoj koži osjete upravo radnici.

“U vrijeme kada radnici za svoje plaće mogu kupiti sve manje radi inflacije, profiti tvrtki i poslodavaca rastu. A da se može nešto napraviti pokazali su upravo radnici Čistoće koji su svojim zajedništvom i spremnosti da se bori dobili sve. To je putokaz i za druge”, rekao je Novosel.

Ništa bombastično

Govoreći o mogućnosti da će Hrvatsku tijekom 2023. godine obilježiti val štrajkova i prosvjeda, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako se zapravo ništa posebno i neuobičajeno ne događa. Kaže i kako se kolektivno pregovara na sve strane. ali i da sve zajedno to nije niti neuobičajeno, niti ništa bombastično.

“Očekuje nas novi val kolektivnih pregovaranja gdje će svaka strana ustrajavati na svojim zahtjevima što je normalno i uobičajeno. Samim tim pitanje je samo tko će još prosvjedovati i štrajkati jer je trenutno takva situacija u Hrvatskoj. Treba tu uzeti u obzir položaj radnika, već niske plaće koje su s inflacijom dodatno izgubile na vrijednosti, ali i činjenicu da je ovo predizborna godina tako da je za očekivati da će i sindikati imati više zahtjeva jer je to vrijeme kada se nešto može isposlovati i napraviti. Stoga se može reći da 2023. godina nije ništa drugačija nego da su se neke stvari samo preklopile”, rekao je Sever.

Dodaje kako je u međuvremenu inflacija porazila plaće i mirovine, ali i da se ona ne zaustavlja te da u takvim uvjetima raste nezadovoljstvo radnika koji traže bolja materijalna prava. U isto vrijeme Vlada, kako kaže Sever, krpa na sve strane koliko može, ali i da unatoč tome plaće ne rastu.

Nedostaje snage

Na istu temu razgovarali smo i s bivšim ministrom gospodarstva u hrvatskoj Vladi, profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Ljubom Jurčićem, koji je rekao kako će svakako prosvjeda i štrajkova biti, ali da nekakvog velikog generalnog štrajka neće biti.

“Činjenica jeste da je puno problema, ali za nekakav generalni štrajk nema energije. Nema je jer su ti ljudi napustili Hrvatsku u potrazi za boljim životom. To su ljudi od 25-35 godina koje je sustav izgurao, a koji bi jedini mogli nešto napraviti i pokrenuti. To je dio društva iz kojega izrastaju ‘revolucionari’. Ovi sada su nezadovoljni ali to su granični slučajevi. Ne vidim da ima sinergije, a ona je opet neophodna za neke velike stvari. Sve to nam pokazuje i govori da ne postoji kritična masa koja bi primjerice dovela 20.000 ljudi da štrajka”, pojašnjava Jurčić.

Primjećuje kako se to moglo vidjeti i tijekom štrajka radnika Čistoće koje su mnogi podržavali, ali i kojima se nitko nije pridružio. Smatra kako će se slično dogoditi i u tijekom prosvjeda liječnika.

“Veliki štrajkovi događaju se u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i sličnim državama, odnosno strukturiranim društvima. Tamo ljudi žive, rade, razvijaju se i žive zajedno te su mogući takvi prosvjedi”, podsjeća Jurčić.

“To sada u Hrvatskoj nije moguće jer ta pokretačka i revolucionarna snaga koja bi takve stvari mogla iznijeti više nije u Hrvatskoj. Pri tome su ljudi koji su ostali u Hrvatskoj izgubili vjeru u politiku i političare. Ne pomažu niti sindikati čiji čelnici su u više slučajeva naslijeđe bivše države i na tim pozicijama su godinama, pa i desetljećima. Oni lijepo pričaju, ali tu sve staje. Na kraju mogu reći kako smo tu gdje smo te da to odgovara i Vladi jer su svjesni svega toga. Nekakve prosvjede će gasiti vatrogasnim mjerama ili pak pustiti da se samo ugase dok snage za veliki štrajk ili prosvjed jednostavno nema”.