Kriza vlasti na zapadu BiH: Misli lokalno, djeluj kantonalno, a rješavaj entitetski

Vlast u Unsko-sanskom kantonu neće biti formirana dok se ne rasplete politička situacija u Federaciji BiH, ali zbog toga građani ne trebaju ispaštati, smatraju analitičari.

U nepunih 30 godina u Unsko-sanskom kantonu je formirano 19 vlada - na novu će se čekati do proljeća (Fahrudin Vojić)

Četiri mjeseca od Općih izbora Unsko-sanski kanton još uvijek nema formiranu vladu. U međuvremenu su održani i vanredni izbori za gradonačelnika Bihaća na kojima je za prvog čovjeka izabran Elvedin Sedić, kandidat Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK). Da sve logike koje vrijede u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine ne vrijede u Krajini, pokazuje i trenutna politička situacija.

„Osmorka“ ne funkcioniše na kantonalnom nivou gdje trenutno postoje dvije njene politike – jedna, koju predvodi Narodni evropski savez (NES) zajedno sa SDP-om BiH, i druga, koju predvodi Narod i pravda (NiP) koja je okupila POMAK i Našu stranku u politički blok B3 koji će zajedno djelovati u Skupštini Unsko-sanskog kantona. U međuvremenu je na nivou Grada Bihaća formiran novi politički blok „Za bolji Bihać“, kojeg predvodi SDP BiH, a podržavaju NES, Stranka za BiH, Pokret Zeleni i Nezavisni blok. Sve navedeno ukazuje na određene turbulencije unutar stranaka „osmorke“ u Krajini.

„'Osmorka’ mora raščistiti ko su iskreni članovi koalicije, a ko su populisti koji vrebaju svaku priliku da obmanjuju građane na štetu članova ‘trojke’ u ‘osmorci’ kako su upravo oni dušebrižnici za građane. U isto vrijeme, na terenu gdje su upravo oni vlast i odgovorni za stanje podbacili su u svakom pogledu. To je dovelo do izbacivanja određenih učesnika i pitanje je može li se koalicija i dalje zvati ‘osmorka'“, kaže Halil Bajramović, predsjednik ogranka NiP-a u Unsko-sanskom kantonu.

Građani taoci ličnih ambicija i želja

Adnan Habibija, predsjednik SDP-a u Bihaću i kandidat na nedavno održanim vanrednim izborima za gradonačelnika, ne dijeli mišljenje sa Bajramovićem. Tvrdi da je kao kandidat SDP-a, stranke koja predstavlja okosnicu „osmorke“, zapravo „žrtva neprincipijelnih koalicija i kafanskih dogovora“.

„Ovi izbori su samo produbili nepovjerenje među strankama ‘osmorke’ jer ja, kao jedini kandidat za gradonačelnika Bihaća iz neke od stranaka ‘osmorke’, nisam imao podršku ostalih stranaka koje čine ovu grupaciju. Čast izuzecima i pojedinim članovima koji dolaze iz ovih stranaka. Evidentno je nakon izbornih rezultata da je ‘osmorka’ bila jedinstvena da bi sad imali gradonačelnika Bihaća“, kaže Habibija.

Mišljenja je da će ovakvi odnosi samo otežati formiranje vlasti u Unsko-sanskom kantonu i da taj proces neće ići tako lako.

„Neke stranke uzimaju sebi za pravo da vrijeđaju, ponižavaju i unižavaju druge, priređuju igrokaze za narod i onda kada završe kampanje ponašaju se kao da ništa nije bilo, te da trebamo sarađivati. Ne mogu prihvatiti takve odnose, ne mogu sarađivati sa onim koji rade ovakve stvari. Nekad su ljudi za riječ glavu davali, dok kod pojedinaca ona danas ništa ne vrijedi pod opaskom da je to politika. Mene ne zanima ovakva politika“, direktan je Habibija.

Najzapadniji kanton u Bosni i Hercegovini je specifičan po mnogo čemu, a najviše po čestim smjenama vlada. U nepunih 30 godina u njemu je formirano 19 vlada. Kako stvari trenutno stoje, na novu bi se moglo čekati i do proljeća. U POMAK-u ističu kako im je interes da se vlast što prije formira, te da nemaju ništa protiv da to bude bez njih jer NES i SDA imaju dovoljno zastupnika da to učine.

„Građani ne smiju biti taoci nečijih ambicija i želja, ali opet smo se našli u takvoj situaciji zbog viših nivoa vlasti jer se čeka rasplet događaja na federalnom nivou što uvjetuje formiranje vlasti i na kantonalnom nivou. Mi smo potencirali da se što hitnije formira vlast i nemamo ništa protiv toga da neko drugi formira vlast ko je većina. Samo smo govorili o tome da ne bi željeli da na vlasti bude neko ko nosi sa sobom hipoteku optužnica, presuda, krivičnog djela i ostalog“, pojašnjava izabrani gradonačelnik Sedić šta su osnovni principi njegove stranke kada je formiranje vlasti na kantonalnom nivou u pitanju.

U Stranci demokratske akcije (SDA) smatraju kako se vlast u kantonu neće formirati dok se ne desi rasplet u Federaciji BiH. Ipak, stava su da građani ne trebaju ispaštati, te da zastupnici trebaju održavati sjednice kako bi kanton funkcionisao.

„Naredne sedmice je nastavak sjednice o formiranju vlasti i četvrti mjesec otkako smo je počeli. Trebali bi barem da uspostavimo zakonodavnu vlast jer je sramota što taj posao već nismo odradili. Ono što mi iz SDA tražimo jeste da se potvrde prijedlozi klubova srpskog i hrvatskog naroda kad je u pitanju skupštinsko rukovodstvo, da se uspostavi kolegij i radna tijela proporcionalno onako kako smo kao politički subjekti zastupljeni u Kantonalnoj skupštini i da krenemo sa radom jer nas u martu čeka puno posla“, poručuje Jasmin Musić, zastupnik u Skupštini USK-a i predsjednik kantonalnog ogranka SDA.

Smatra kako odnosi i stanje u Gradu Bihaću, kada su politika i koalicije u pitanju, ne utječe značajno na razvoj situacije u kantonu. Izbori u Bihaću i ostalim gradovima ukazuju na to da je teško za očekivati da se desi neka promjena na lokalnom nivou. Oni koji su većina su u prednosti kada dođe taj izborni ciklus, sve manje ljudi izlazi na izbore i sve je širi sektor na koji oni koji su na vlasti imaju uticaj, a potvrda toga je, mišljenja je Musić, činjenica da su svugdje pobijedili oni koji su već imali vlast.

Gledaju lik i djelo kandidata, a ne programe stranaka

Sličnog su stava u POMAK-u, koji smatraju da građani izbore na lokalnom nivou gledaju kroz lik i djelo ponuđenih kandidata, a ne primarno stranaka koje stoje iz njih.

„Ove izbore za gradonačelnika treba posmatrati sa određenom dozom specifičnosti jer i većina građana to gleda kroz ličnost osobe i na taj način su to posmatrali, a manje kroz stranku“, kaže Sedić.

Habibija se ne slaže sa ovakvim konstatacijama i tvrdi da su koalicije koje postoje na nivou grada neprirodne i da oni u novoformiranom političkom bloku „Za bolji Bihać“ ne žele u tome učestvovati, već će biti kvalitetna opozicija takvim političkim tvorevinama.

„Što se tiče odnosa SDA i Stranke Šuhreta Fazlića, ukoliko postoji minimum dostojanstva i karaktera u SDA generalno, oni trebaju redefinisati svoje odnose i položaj u Gradskom vijeću Bihaća. Čuli ste kakve su gnusne i uvrijeđujuće riječi izgovorene od strane bivšeg, a i aktuelnog gradonačelnika Bihaća na račun SDA i njihovog kandidata, a u koaliciji su već pet godina. Ako to SDA-u može stati pod kapu, onda aferim. U takve stvari niti možemo, niti želimo da se miješamo“, poručuje Habibija.

Dodaje, kako uprkos činjenici da je stranka Narod i pravda dio „trojke“, odnosno „osmorke“, već dvije godine glasaju i sarađuju sa SDA u Gradskom vijeću Bihać. Zašto NiP može sa POMAK-om, a ne može sa SDP-om, NES-om, Stranko za BiH, Zelenim pokretom BiH i Nezavisnim blokom, pita se Habibija i podsjeća na podršku POMAK-a Bakiru Izetbegoviću na posljednjim izborima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Stranka za BiH je dio „osmorke“ na kantonalnom nivou, a na lokalnom kroz novoformirani blok „Za bolji Bihać“. Kada je kantonalni nivo u pitanju, u ovoj stranci smatraju da jedina poveznica koja se može povući kada je formiranje vlasti u kantonu u pitanju i vođenje Grada Bihaća posljednjih šest godina, jeste učestala mantra dobrih trgovaca koji svoj nerad upakuju u celofan stabilizacije, a lične interese predstave kao sunce usred kiše.

„Stranačka nadmetanja u Bihaću i Krajini još uvijek ne uspijevaju demokratski provesti ekonomska pitanja i javne politike kako bi omogućile lakši život Krajišnika koji još uvijek nisu napustili Bosnu i Hercegovinu. Veza na putu od stranačkog programa preko izborne kampanje do koalicijskih pregovora svela se na sve češće prakse implementacije želja izabranih zastupnika u Skupštini ili kod nas u Gradu Bihaću, na vraćanje dugova u kampanjama kada se po svaku cijenu mora ostati na vlasti“, pojašnjava Adnan Lipovača, vijećnik Stranke za BiH u Gradskom vijeću Bihaća.

Političke devijacije karakteristične za Krajinu

Prema mišljenju Nevzeta Veladžića, profesora na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću, koji se bavi političkim analizama i odnosima u Unsko-sanskom kantonu, politička kultura u cijeloj državi, a samim tim i u Krajini je u deficitu. Politika se uglavnom doživljava, dodaje, kao poligon stranačkih navijanja, bez racionalnih i vrijednosnih objašnjenja za takve stavove.

„Takvi izljevi političkih emocija su više karakteristični za parohijalnu i podaničku kulturu, a manje za demokratsku. Međutim, ideal svake razvijene demokracije je izgraditi participacijsku kulturu, odnosno model kulture u kojem građani posjeduju određena znanja o političkom sistemu kao i znanje kako utjecati na donošenje odluka u takvom društvu“, pojašnjava Veladžić.

U tom kontekstu treba posmatrati i politička dešavanja u Unsko-sanskom kantonu koji je dio ukupne slike političkog života u Bosni i Hercegovini i teško ga je izdvojeno posmatrati jer se radi o povezanoj piramidi organizacije vlasti.

„Najučestalije devijacije koje urušavaju politički sistem Unsko-sanskog kantona i predstavljaju prepreku ekonomskog razvoja, što kod građana stvara nesigurnost, svakako su korupcija, partitokratija (gdje su sjedišta stranaka mjesta odlučivanja umjesto institucija), klijentelizam, nepotizam, folklor u ulozi politike i svojevrsni populizam u svrhu politike. Navedene devijacije koje karakteriziraju političku scenu Krajine, svakako nisu jedine, ali zasigurno spadaju u red visokorizičnih političkih bolesti ovdje“, ističe Veladžić.

Kako u ovakvoj situaciji očekivati od bilo koje vlasti da povuče ključne poteze za razvoj privrede i ekonomije, sa ciljem zadržavanja građana koji tokom posljednjih pet godina u ogromnom broju odlaze iz domovine? Jasno je da je politika jedan od razloga loše ekonomske situacije u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu. Ukoliko bi ona promijenila svoj odnos i pristup, građani bi se mogli nadati boljim uslovima života.

„Naravno, ukoliko bi odnosi na političkom polju bili relaksiraniji onda bi i ekonomski razvoj bio puno bolji i brži. Govorio sam o lošoj poslovnoj klimi, ali i raspoloženju građana općenito u Gradu Bihaću i kako to sve promijeniti. Novoizabrani gradonačelnik je dobio priliku, pa neka pokaže šta zna“, kaže Habibija.

Prvi čovjek Bihaća poručuje da jedna stranka može vrlo malo postići, ali da su u POMAK-u stava kako građanima treba dati do znanja da će i to malo što je u njihovoj moći i nadležnosti učiniti, te da će dati sve od sebe da se to realizira.

„Najbitnije je ljudima vratiti nadu u bolje sutra i da steknu povjerenje u institucije i nadležnosti, i to da neko želi napokon da radi u njihovu korist i za dobrobit svih građana. Mi kao pojedinci, ali i kao stranka, ne možemo kontrolirati šta će Vijeće odlučiti, ali za početak možemo dati do znanja da smo spremni ići i boriti se za korist građana. Promjene kreću od malih stvari. Sa novom energijom idemo u nove pobjede i ostvarivanje onoga što smo zacrtali. Mi želimo istrajati na gore navedenim principima i da poštenim radom dođemo do konačnog cilja, a to je bolje društvo i ambijent za život“, poručuje gradonačelnik Sedić.

Izvor: Al Jazeera