Zemljotres u Turskoj mogao bi uzdrmati i Erdogana

Turska će biti spremna za sljedeći zemljotres, jedno je od obećanja koje je nakon uspona na državni tron početkom 2000-tih godina dao novoizabrani predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Imajući u vidu da je malo ranije, 1999. godine, Tursku pogodio zemljotres magnitude 7,6 u regiji Kocaeli u kojem je poginulo više od 17.000 ljudi, to je obećanje bilo jedno od najizazovnijih koje je Erdogan mogao uputiti naciji koja mu je ukazala povjerenje, tim više što Turska leži na tlu koje je izrazito podložno potresima potencijalno katastrofalnih razmjera.

Ono što zasigurno spada u katastrofe, desilo se 24 godine kasnije.

Nekoliko mjeseci uoči izbora na kojima će Erdogan tražiti novi predsjednički mandat i ulazak u treću deceniju vlasti, Tursku je potresao još žešći zemljotres od onog iz 1999, sa više od 43.000 žrtava, uz još više od 5.000 mrtvih u susjednoj Siriji.

Uz ogroman broj žrtava destrukcije koja je ujedinila svijet u humanitarnim i spasilačkim naporima, zemljotres je poravnao desetke hiljada zgrada na jugu i jugoistoku Turske. Čak i one najnovije i najluksuznije, srušile su se kao kule od karata, pod ruševinama ostavljajući hiljade ljudi, što je ponovo u fokus stavilo kvalitet gradnje u Turskoj.

‘Nije se puno promijenilo od 1999. godine’

Nakon zemljotresa 1999, Turska je uvela mnogo strožije građevinske propise, no nakon zemljotresa iz ovog mjeseca, postavljaju se pitanja koliko su se ona poštovala i koliko su vlasti radile na provođenju tih strožijih zakona. Uz to, stanovništvo pogođenih područja ogorčeno je na vlast, koju optužuje za „neadekvatnu“ i „sporu“ reakciju na katastrofu, uz pitanje da li bi broj žrtava bio manji da je njihova reakcija bila brža.

Zbog svega toga, mnogi konstatuju da bi zemljotres u Turskoj mogao izazvati i onaj politički, u kojem bi Erdogan i njegova Stranke pravde i razvoja (AKP) neposredno pred izbore mogli ostati bez dijela biračkog tijela.

Čak i prije zemljotresa, ankete su pokazivale da je Erdoganova vlada pod pritiskom zbog visokih troškova života, zbog čega su se predviđali najneizvjesniji izbori od uspona aktuelnog turskog lidera na vlast, a katastrofa koja se u međuvremenu desila sigurno će imati razarajuće posljedice po tursku ekonomiju.

Nakon zemljotresa, i sam Erdogan je priznao da odgovor na katastrofu “nije bio brz kako bi želio”, dok je jedan od zvaničnika AK partije, kako je prenio Reuters, rekao da ova katastrofa “zahtijeva nečiju odgovornost”, uz prognozu da bi vladajuća stranka mogla izgubiti dio glasova.

Zanimljivo, to se desilo i na izborima 2002, kada je loš odgovor na zemljotres bio jedan od faktora zbog kojih je pala tadašnja vlada, a vlast preuzela AK partija.

Hoće li se historija ponoviti?

“Prvi odgovor vlade pokazao je da se, kako se čini, nije puno promijenilo od posljednje slične katastrofe 1999. godine“, rekao je Al Jazeeri Ersin Kalaycioglu, profesor političkih nauka na Univerzitetu Sabanci iz Istanbula i bivši predsjednik Univerziteta Isik.

„Sam obim razaranja u 11 pokrajina u zemlji bio je toliki da su mnogi građani zemlje bili šokirani. Mnogi su također dovodili u pitanje korake koje je vlada preduzela ili nije preduzela od 1999. godine, budući da su doneseni mnogi zakoni, te uvedeni novi porezi kako bi se izbjegla nova katastrofa tako velikih razmjera. Činilo se da je dio poreza potrošen za jačanje infrastrukture nekih gradova u zoni potresa.

Međutim, ili su mjesta odabrana za nova infrastrukturna ulaganja, kao što je aerodrom Hatay, izgrađena na aluvijalnom tlu isušenih jezera, ili su autoputevi koji povezuju neke od pokrajina koje su na linijama rasjeda, loše urađeni, ili kvalitet gradnje nije bio na potrebnom nivou za takvo ulaganje. Mnoge stare i nove zgrade srušile su se kao kule od karata. Čini se da postoji raširena užasnutost, ogorčenost i ljutnja“, priča Kalaycioglu.

‘Procjene na stranačkoj osnovi’

Erdogan je posljednjih dana najavio projekte vrijedne desetke milijardi dolara, obećao da će u roku od godinu svi koji su izgubili domove, dobiti nove, vlasti užurbano hapse one koji su gradili srušene zgrade, no pitanje je da li će to biti dovoljno da umanji nezadovoljstvo preživjelih žrtava zemljotresa, kao i bol onih koji su ostali bez najmilijih.

Ali Carkoglu, doktor političkih nauka i profesor na Univerzitetu Koc u Istanbuli, mišljenja je da će izbori sigurno uticati na predstojeće izbore, no i da će primarni kriterij za birače biti učinak Erdoganove administracije nakon zemljotresa.

„No te će procjene biti napravljene na stranačkoj osnovi, odnosno, pristalice AKP-a bit će relativno optimističnije dok će opozicioni glasači biti znatno pesimističniji i kritičniji. Ključna stvar ovdje je hoće li glasači AKP-a Erdoganovu administraciju smatrati sposobnom i uspješnom. Pretpostavljam da će mnogi glasači AKP-a također biti kritični prema njegovoj administraciji, ali hoće li glasati za opoziciju kako bi je kaznili na biralištima? To tek treba vidjeti“, kaže Carkoglu koji predviđa naglašeno polarizirajući retoriku vladajuće partije u periodu do izbora.

„Kako bi minimizirala svoje gubitke zbog moguće lošeg učinka nakon zemljotresa, kampanja AKP-a će vjerovatno ciljati na opoziciju polarizirajućom retorikom i naglaskom na svojim naporima za obnovu. Pristalice vlade unutar turskih medija vjerovatno će se pridružiti Erdoganovim naporima, ali glasači u potresenoj regiji vjerovatno će se oslanjati na vlastita direktna opažanja, a ne na pristrano medijsko izvještavanje. Ipak, velike mase će se morati osloniti na medijsku pokrivenost kako bi izgradile vlastite procjene“, dodao je.

Kako kaže Kalaycioglu, prve procjene bile su da je ispod srušenih zgrada oko 200.000 zatrpanih, dok su se preživjeli žalili da nisu dobili dovoljno pomoći, a u nekim selima pomoć navodno uopše nije stigla.

U posljednje dvije decenije, jedan od fokusa Erdoganove partije bio je na gradnji širom države, kao simbolu prosperiteta i brzog razvoja Turske.

Pogođena regija tradicionalno uz Erdogana

Opozicione partije su često optuživale vladu za nedovoljno nametanje građevinskih propisa, a spominje se i problem korupcije u zemlji, koja nagriza i građevinski sektor. U posljednjih deset godina, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, Turska je pala za čak 47 mjesta.

Regija koju je pogodio zemljotres, tradicionalno podržava Erdogana. Na predsjedničkim izborima 2018, turski lider tamo je osvojio 55 posto glasova, baš kao i njegova partija na parlamentarnim. U tim regijama živi oko 13 miliona ljudi.

Na pitanje koliko će trenutno nezadovoljstvo utjecati na biračko tijelo, Kalaycioglu je rekao da je prerano govoriti.

„No, ne bismo trebali donositi prebrze zaključke o tome kako će to pitanje uopšte biti procesuirano od strane biračkog tijela koje je podijeljeno kroz kulturne rascjepe i isprepleteno u onome što Nijemci mogu nazvati kulturkampf. Otprilike 40-45 posto birača snažno je podržavalo jednu ili drugu političku stranku na izborima 2018. Mnogi će filtrirati vijesti kroz prizmu svoje stranačke identifikacije te vjerskih i etničkih vrijednosti koje su s njima usko povezane. Vlada je vrlo vješta u medijskom spinu te su već počeli opozicione stranke i lidere označavati glavnim neprijateljima i napadati ih, a također sve vijesti koje ne idu u prilog njihovoj slici proglašavaju lažnim, te posežu za sankcijama. Prerano je reći hoće li bilo koja od tih taktika, ili iskusna taktika ‘podijeli pa vladaj’, uspjeti ovaj put“, dodaje.

Pojavili su se i glasovi koji pozivaju na odgađanje izbora na juni, ili čak i kasnije, no Erdoganova partija je među onim koje su protiv toga. Prije zemljotresa, Erdogan je rekao da će izbori biti održani u maju.

U Turskoj je prije zemljotresa trajala debata između vlasti i opozicije o tome može li Erdogan uopšte istaći treću kandidaturu za predsjednika. Zakon to dozvoljava samo ako se izbori održe ranije, prije isteka drugog mandata aktuelnog predsjednika. U ovom slučaju, prije juna. Ako se ne održe ranije, Erdoganova nova kandidatura zahtijevat će promjene Ustava.

No, Carkoglu ne misli da bi problematika pravne legitimnosti Erdoganove kandidature mogla biti najveći problem.

‘Savršena politička oluja za poraz Erdogana’

„Opozicija će prvo insistirati da se izbori ne odgađaju“, smatra Carkoglu. „Nagađalo se da vlada namjerava odgoditi izbore, ali unutar nekoliko dana javne rasprave, Vlada je uglavnom demantirala te špekulacije. Izbori će se održati ili 14. maja ili nekoliko sedmica kasnije u junu“.

Prema njegovim riječima, Erdoganovu treću kandidaturu opozicija će nastojati osporiti kao neustavnu.

„Čini se da ova rasprava vjerovatno neće biti razriješena i da će ostati podložna postizbornoj procjeni jer opozicija vjerovatno neće odbiti Erdoganovu kandidaturu čak niti iz pravnih razloga. Opozicija ima za cilj poraziti Erdogana na nadolazećim izborima vjerujući da postoji savršena politička oluja koja bi trebala biti dovoljna da zadrži podršku njemu ispod pobjedničkog nivoa. Ako izborni rezultati budu vrlo tijesni, vrlo je vjerovatno da će obje strane imati prigovore na prebrojavanje glasova. Te će primjedbe biti teško riješiti u kratkom vremenskom razdoblju, što može dovesti do velike neizvjesnosti“, konstatuje.

Neizvjesnost i nestabilnost predviđa i Kalaycioglu.

„Nastavlja se politička borba za moć i natezanje između vlasti i opozicije na nekoliko frontova, što dodatno raspiruje političku nestabilnost. Predizborna kampanja još nije službeno i ozbiljno počela. O tome će se uskoro morati odlučiti, ali vladajuća koalicija jako se trudi započeti veliki građevinski projekat u razorenim područjima vrlo brzo, da bi demonstrirala da je vlada odlučna da zaliječi rane onima koji su preživjeli potrese.

Ne možemo znati smatraju li ti ljudi 21-godišnju vlast predsjednika Erdogana i njegove AK partije odgovornom za smrt svojih voljenih ili ne. Prerano je reći kako će se odvijati događaji u naredna tri mjeseca. Čini se da za sada postoji toliko neizvjesnosti da bi bilo kakva predviđanja više bila nagađanje nego naučne procjene”, kaže.