Može li slab rezultat SPD-a u Berlinu ugroziti njemačku vladu?

Nedavno održani lokalni izbori u Berlinu ponudili su pomalo neočekivane rezultate. Socijaldemokrati, koje glavnim gradom Njemačke vladaju od 2001. godine, doživjeli su poraz.

Bili su to ponovljeni izbori, jer je Ustavni sud Njemačke naredio da se ponovi izborni proces. Redovni izbori 2021. godine, naime, nisu ispunjavali osnovne demokratske standarde zbog niza problema koji su ih pratili. Ponavljanje izbora u Berlinu dogodilo se tek drugi put u njemačkoj historiji poslije Drugog svjetskog rata. Prvi put se to desilo u Hamburgu 1991. godine.

SPD je dobio 18 posto glasova, dok je 2021. osvojio 21,4 posto. Konzervativni CDU je osvojio 28 posto glasova, što je za 10 posto više u odnosu na izbore prije nepune dvije godine. Koalicijski partneri SPD-a Zeleni i Die Linke također su zabilježili pad podrške birača.

Iako je CDU zabilježio prvu izbornu pobjedu u Berlinu u ovom stoljeću, politički analitičari ističu kako je teško očekivati da će uspjeti sastaviti koalicijsku vladu. Dosadašnja koalicija mogla bi, uprkos značajnom padu podrške, i dalje nastaviti da vlada glavnim njemačkim gradom. Neki politički analitičari u Njemačkoj smatraju kako berlinski rezultat predstavlja preslikano stanje aktuelne popularnosti SPD-a na saveznom nivou.

Presudile lokalne teme

Politolog Harun Cero za Al Jazeeru Balkans kaže kako su za rezultat ipak presudne bile lokalne teme koje se tiču Berlina, a koje su većinski, ali ne isključivo, vezane za stambenu, izbjegličku i saobraćajnu politiku, ali i reformu birokratskog aparata u gradu.

„Ne mislim nužno da je to rezultat nezadovoljstva građana radom Vlade Olafa Scholza. To je jednostavno izraz nezadovoljstva građana Berlina. Dodatno breme za političku poziciju SPD-a u Berlinu je predstavljalo to što je trenutna gradonačelnica tog grada i bivša ministrica za porodična pitanja u saveznoj vladi Franziska Giffey optužena za plagiranje doktorskog rada“, kaže Cero.

Ističe kako je potrebno naglasiti da je i sama izlaznost na izbore, što zbog ponavljanja, što zbog velikog maratona, koji se održavao na dan izbora, bila niska.

„CDU je to iskoristio i uspio mobilizirati svoje glasačko tijelo, a teme koje su potencirali u kampanji su bile u velikoj mjeri populističke i na granici tvrde desnice, kao što je recimo pitanje prijema i statusa izbjeglica u Berlinu. Za berlinski SPD se pokazalo kobnim što je u velikoj mjeri izostala podrška centralne Vlade u kampanji“.

Nepovoljne ankete na početku mandata

Također, naglašava Cero, treba naglasiti i da nije neuobičajeno kada je u pitanju politička scena u Njemačkoj da ankete na saveznom nivou nisu povoljne za kancelara koji je tek na početku svog mandata ili koji tu nije dugo.

„To je bio slučaj i s Angelom Merkel i njenom vladom, kada je preuzela tu funkciju. Za Scholzovu vladu je dodatni teret kriza bez presedana, kakvu sada doživljavamo, prvenstveno zbog agresije Rusije na Ukrajinu i njenih reperkusija“.

Cero smatra kako se trenutno pregovara o crveno-zeleno-crvenoj koaliciji (SPD, Zeleni i Die Linke), ali da treba naglasiti kako bi potencijalna crno-zelena koalicija (CDU-Zeleni) bila dodatno breme za koaliciju na državnom nivou.

„Iako u drugim saveznim državama postoje različite koalicije, glavni grad i  njegovo vodstvo ipak nosi posebnu težinu. Za hemiju u koaliciji na državnom nivou ne bi bilo dobro da SPD ide u opoziciju. Upravo iz tog razloga, čini mi se, SPD se trenutno mobilizira i učinit će sve da se napravi vlada protiv CDU-a“.

Ovdje treba podvući, pojašnjava Cero, da je suština parlamentarne demokratije takva da stranka koja je osvojila najviše glasova na izborima ne mora nužno biti ta koja će biti na vlasti.

„To je bilo tako, trenutno je tako i biće i u budućnosti tako u Njemačkoj, a treba tako biti i u svakoj drugoj parlamentarnoj demokratiji u svijetu. Dakle, kratkoročno bi neučešće SPD-a u vlasti u Berlinu moglo predstavljati problem za koaliciju na državnom nivou, ali dugoročno gledano, to neće biti problem“.

Preuranjene prognoze

Parlamentarni izborni bi trebali biti održani u oktobru 2025, za nešto više od dvije i pol godine. Cero ističe kako je još uvijek, s obzirom na dinamiku geopolitičkih kretanja, ali i njihovog utjecaja na unutrašnja pitanja u zemlji, prerano govoriti o nekim potencijalnim rezultatima tih izbora u fokusu berlinskih rezultata.

Prema ekonomskim analizama, Njemačka je zbog energetske povezanosti s Rusijom i zapadnih sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu jedna od najteže pogođenih zemalja EU. Cero je mišljenja da to nije imalo velikog utjecaja na izbore u Berlinu.

„Pozicije svih parlamentarnih stranaka u Njemačkoj, kada je u pitanju ruska agresija na Ukrajinu, osim AfD-a i Die Linkea, su vrlo slične. Cijene energenata su naravno narasle, kao svugdje u Evropi, ali se isto tako socijalna politika trenutne vladajuće koalicije u Njemačkoj pokazala efektivnom, pa su građani u velikoj mjeri novčano kompenzirani zbog takvih kretanja“, navodi Cero.

‘Gradski promašaji’

Novinar medijske kuće Deutsche Welle, Mehmed Smajić kaže kako su izborni rezultati u Berlinu najvećim dijelom odraz nezadovoljstva građana funkcioniranjem lokalne samouprave.

“SPD je u Berlinu morao progutati gorku pilulu. Ovo su za stranku kancelara Olafa Scholza najlošili izborni rezultati u Berlinu koji je ujedno i njemačka savezna zemlja. Birači su ispostavili račun SPD-u kojeg smatraju odgovornim za većinu promašaja u gradu, loše funkcionisanje vlasti, nedostatak stambenog prostora i protekle izbore koji su bili neuspješni. Ove izbore je generalno obilježilo nezadovoljstvo zbog rasta cijena stanarinama, manjka stambenog prostora, problema sa prijevozom i prilivom izbjeglica”, kaže Smajić.

Napominje kako se Vlada kancelara Scholza i na saveznom nivou suočava sa nekim od ovih problema, ali i sa problemima koji su se pojavili prije svega zbog pandemije, a kasnije i rata u Ukrajini i energetske krize koja je uslijedila zbog rata.

“Iako je koaliciona vlada u toku pandemije, a kasnije i tokom energetske krize, uložila dosta truda da građanima olakša svakodnevni život, trenutne ankete pokazuju da su koalicione stranke SPD, Zeleni i Liberali u blagom padu. S druge strane Unija CDU/CSU bilježi porast naklonosti birača. Međutim, naredni savezni izbori su u oktobru 2025. godine i biće veoma zanimljivo šta će sve iznjedriti aktuelne krize jer će to u velikoj mjeri uticati na ishod saveznih izbora”.

Kada su u pitanju ankete koje govore o padu popularnosti kancelara Scholza i savezne vlade, Smajić kaže da tek treba vidjeti kako će se dalje razvijati situacija.

“Bivša kancelarka Angela Merkel, za koju se često znalo čuti da je ‘krizna kancelarka, jer se dobro hvatala u koštac sa krizama, dobro je prolazila kroz nastale nedaće. Ostaje da vidimo da li će to poći za rukom i njenom nasljedniku Scholzu”, zaključuje Smajić.

Pred čelnicima berlinskih ogranaka SPD-a i CDU-a su neizvjesni dani oko formiranja koalicije u glavnom njemačkom gradu, a koliko će to imati utjecaja na ukupna politička kretanja u Njemačkoj, potrebno je, ipak, sačekati savezne izbore.