Jašarević: Povećan rizik od zaraznih bolesti nakon zemljotresa

U regijama pogođenim zemljotresima postoji povećan rizik od zaraznih bolesti, a posebno rizik od kolere i drugih bolesti koje se prenose vodom, te ospica, zaraznih respiratornih bolesti, uključujući COVID-19 i gripu, upozorava Tarik Jašarević, glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Kao vodeća organizacija Ujedinjenih nacija (UN) u istraživanju zdravlja i uspostavljanju zdravstvenih normi i standarda širom svijeta, SZO je posljednjih godina najveću pažnju posvetila suzbijanju i sprečavanju širenja pandemije COVID-19. Važnu ulogu ima i u pružanju pomoći u slučaju katastrofa poput zemljotresa.

O globalnim zdravstvenim izazovima razgovarali smo s Jašarevićem.

• Kakve su mogućnosti masovnih zaraza i infekcija u područjima koja su pogođena zemljotresima u Turskoj i Siriji i kako SZO pomaže unesrećenom stanovništvu?

– Zdravstvene potrebe uključuju usluge mentalnog zdravlja, fizičku rehabilitaciju i upravljanje rizicima od zaraznih bolesti jer raseljeni ljudi žive u bliskim prostorijama, ponekad s lošim pristupom higijeni i čistoj vodi. Primarni fokus zdravstvenog sistema ostaje spašavanje života i briga za ranjene. Zbog poremećenog pristupa osnovnim uslugama, kao što su sklonište, hrana, sigurna voda i zdravstvene usluge nakon oštećene infrastrukture, uključujući zdravstvene ustanove, postoji povećan rizik od zaraznih bolesti nakon zemljotresa, a posebno rizik od kolere i drugih bolesti koje se prenose vodom, ospica, zaraznih respiratornih bolesti, uključujući COVID-19 i gripu, posebno u područjima gdje se ljudi sklanjaju pogođenim prenaseljenošću. Od kada su potresi dogodili, SZO je isporučila više od 185 tona lijekova i hitnih zaliha za liječenje i njegu više od 1,25 miliona osoba, uključujući hitne operacije.

Osim pružanja podrške trenutnom odgovoru na nesreće zbog traume, SZO sada koordinira dodatne zalihe kako bi se pripremila i odgovorila na potencijalna izbijanja bolesti sklonih epidemiji. Dodatni čarter let stigao je 17. februara u Istanbul, a 20. februara je stigao let u Damask s medicinskim potrepštinama, među ostalim za liječenje nezaraznih bolesti i sprečavanje izbijanja kolere, uz nadzor pacijenata. Ukupno je u obje zemlje otišlo pet čarter letova. SZO ima timove koji su već radili u Siriji i Turskoj i oni su se okrenuli podršci ovom odgovoru. SZO je rasporedila kapacitete koji uključuju epidemiologe, specijaliste za traumu, operativno, logističko osoblje i osoblje u lancu snabdijevanja i WASH (voda, sanitacija i higijena), podršku za upravljanje informacijama i komunikaciju. Tehnički hitni timovi raspoređeni su u zonu katastrofe kako bi izvršili hitnu procjenu potreba javnog zdravlja i pružili podršku našim postojećim terenskim uredima u Turskoj. U Siriji, bilateralni timovi medicinske pomoći iz Libije i Tunisa integrirani su u zdravstveni odgovor uz podršku SZO.

• Kakva je trenutna zdravstvena zaštita i stanje zdravstvenih ustanova u Ukrajini imajući u vidu rat koji se vodi na tom području?

– Godina razornog rata osakatila je ukrajinski zdravstveni sistem u iznosu od 1,4 milijarde dolara i izazvala bijedu milionima Ukrajinaca, utičući na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit. Bez zdravlja društvo ne može funkcionisati, ne može se izliječiti, ne može se obnoviti. Zato rehabilitacija zdravstvenog sistema i pogođene populacije mora biti naš glavni prioritet u narednim sedmicama i mjesecima. Moramo učiniti sve što možemo da spasimo i zaštitimo zdravstveni sistem u Ukrajini, uključujući podršku zdravstvenim radnicima. Temperature su još uvijek znatno ispod nule, a zbog stalnih napada mnoge zdravstvene ustanove nemaju dovoljno energije i grijanja da bi pravilno funkcionirale. SZO radi non-stop na isporuci zaliha za spašavanje života, popravci oštećenih objekata i obuci zdravstvenih radnika i drugih osoba koje reaguju.

Godinu dana nakon ovog brutalnog rata, ne možemo dozvoliti da se pojavi samozadovoljstvo ili ravnodušnost. Evropa i šira međunarodna zajednica pokazali su izuzetnu velikodušnost i solidarnost s Ukrajinom, otvarajući svoje granice, svoje domove i zdravstvene usluge ljudima koji bježe od rata. Ali to se ne može održati u nedogled, zbog čega nam je potrebno dugoročno javno i privatno finansiranje kako bismo osigurali da Ukrajina može stati na noge. SZO traži 253 miliona dolara ove godine kako bi doprla do 13,6 miliona osoba sa zdravstvenom pomoći. SZO nastavlja da isporučuje medicinske zalihe koje spašavaju živote širom Ukrajine u koordinaciji s lokalnim i nacionalnim vlastima kako bi osigurala da zdravstveni sistem funkcioniše. SZO radi u nizu programskih područja na obuci zdravstvenih radnika, podršci naporima u mentalnom zdravlju i pružanju psihosocijalne podrške naporima rehabilitacije među mnogim drugim područjima. Zdravlje je ključno za mir i oporavak: ključno je održavati osnovne zdravstvene usluge u ratom pogođenim područjima u kratkom roku, a jednako je ključno ulagati u dugoročni poslijeratni oporavak i transformaciju zdravstvenog sistema.

• Kakvo je mentalno zdravlje među stanovništvom u ratnom području Ukrajine?

– Prema globalnim procjenama SZO, procjenjuje se da jedna od pet osoba (22 posto) koja živi na području zahvaćenom sukobom u bilo kojem trenutku tokom prethodnih deset godina ima neki oblik mentalnog zdravlja, u rasponu od blage depresije ili anksioznosti do psihoze, a skoro jedna od 10, odnosno devet posto, živi s umjerenim ili teškim mentalnim zdravstvenim stanjem. Primjena ovih procjena na stanovništvo Ukrajine (43,7 miliona) značila bi da 9,6 miliona osoba može imati mentalno zdravlje, a 3,9 miliona može imati umjerena ili teška stanja. Od januara, 29 timova je već prošlo obuku i nadzor od strane SZO za pružanje njege orijentisane na osobe s teškim mentalnim poremećajima koja je temeljena na ljudskim pravima. Za to vrijeme timovi su obavili više od 60.000 posjeta i pružili sveobuhvatnu pomoć za više od 3.000 pacijenata. Obučeno je 26 timova za mentalno zdravlje u zajednici za pružanje dugotrajne njege za osobe s teškim mentalnim zdravstvenim problemima. Ovi timovi su do sada pružili 23.000 konsultacija za 1.400 osoba s teškim poremećajima mentalnog zdravlja.

• Kako ocjenjujete trenutnu globalnu zdravstvenu situaciju, može li se i zvanično proglasiti kraj pandemije COVID-19?

– Sada u četvrtoj godini pandemije COVID-19, svijet je na mnogo boljem mjestu nego što je bio prije nekoliko godina. Ali opasnost od COVID-19 i dalje postoji. Svake sedmice ima hiljade COVID-19 slučajeva i trenutna epidemiološka slika COVID-19 je zabrinjavajuća. Kako imunitet slabi i pojavljuju se nove varijante, možemo očekivati nove talase infekcije. Ali snažan nadzor bolesti, visoka pokrivenost vakcinama i otpornost i spremnost zdravstvenih sistema su ključ za obuzdavanje njihovog uticaja. Prošlog mjeseca Komitet za hitne slučajeve obavijestio je da pandemija COVID-19 ostaje vanredna situacija za javno zdravlje od međunarodnog značaja (PHEIC). Generalni direktor SZO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus prihvatio je njihov savjet. Komitet je također izrazio da je pandemija COVID-19 vjerovatno na prelaznoj tački i da se ovom tranzicijom treba pažljivo kretati.

Ne možemo kontrolisati virus COVID-19, ali možemo učiniti više na rješavanju ranjivosti stanovništva i zdravstvenih sistema. To znači vakcinisanje 100 posto najugroženijih grupa, povećanje pristupa testiranju i ranu upotrebu antivirusnih lijekova. To podrazumijeva poduzimanje mjera specifičnih za kontekst kada dođe do porasta slučajeva COVID-19, odnosno održavanje i širenje mreže laboratorija, a to znači borbu protiv dezinformacija. I dalje se nadamo da će u narednoj godini svijet prijeći u novu fazu u kojoj ćemo smanjiti hospitalizacije i smrtne slučajeve na najniži mogući nivo, a zdravstveni sistemi će moći upravljati COVID-19 na integriran i održiv način.

• Kako komentirate izbijanje Marburg virusa, koja područja su najviše u opasnosti i koje su šanse za njegovo širenje?

– Ekvatorijalna Gvineja proglasila je prvu epidemiju Marburg virusa u zemlji nakon što je jedan slučaj potvrđen laboratorijskim testiranjem. Čim je slučaj potvrđen, vlada je brzo objavila epidemiju i ova transparentnost znači da se hitna reakcija koja spašava živote pokreće na vrijeme. SZO radi zajedno s nacionalnim zdravstvenim vlastima na jačanju odgovora i već je rasporedila pet stručnjaka za hitne zdravstvene situacije na terenu. Očekuje se da ove sedmice u zemlju stigne još šest stručnjaka. SZO pomaže u uspostavljanju laboratorijskih kapaciteta u zemlji kako bi se olakšalo lako i brzo testiranje uzoraka. Dalje širenje je uvijek zabrinjavajuće. Trenutna epidemija zabilježena je u istočnoj provinciji Kie-Ntem, koja dijeli granicu s Gabonom i Kamerunom, s vrlo mobilnom populacijom.

• Kakav je utjecaj medija na mentalno zdravlje i kako sačuvati mentalno zdravlje u vremenu infodemije?

– Infodemija predstavlja previše informacija uključujući lažne ili obmanjujuće informacije u digitalnom i fizičkom okruženju tokom izbijanja bolesti. To uzrokuje zbunjenost i rizična ponašanja koja mogu naštetiti zdravlju. To također dovodi do nepovjerenja u zdravstvene vlasti i podriva odgovor javnog zdravlja. Infodemija može intenzivirati ili produžiti epidemije kada ljudi nisu sigurni šta trebaju učiniti kako bi zaštitili svoje zdravlje i zdravlje ljudi oko sebe. Uz rastuću digitalizaciju, ekspanziju društvenih mreža i korištenja interneta, informacije se mogu širiti brže. Ovo može pomoći da se brže popune praznine u informacijama, ali može i pojačati štetne poruke. Upravljanje infodemijom je sistematska upotreba analize zasnovane na riziku i dokazima i pristupa za upravljanje infodemijom i smanjenje njenog uticaja na zdravstveno ponašanje tokom vanrednih zdravstvenih situacija. Infodemic management ima za cilj omogućiti dobru zdravstvenu praksu kroz četiri vrste aktivnosti: saslušanje zabrinutosti i pitanja zajednice, promoviranje razumijevanja rizika i savjeta stručnjaka za zdravlje, izgradnja otpornosti na dezinformacije te angažovanje i osnaživanje zajednica da preduzmu pozitivne akcije.

• Kakva su Vaša očekivanja u budućnosti, trebamo li kao čovječanstvo biti zabrinuti u pogledu zdravlja svih nas?

– Pandemija nam je postavila izazove bez presedana. Ali to nam također daje priliku bez presedana. Svijet je vidio da kada je zdravlje ugroženo, sve je u opasnosti. Pandemija je dokazala da zdravlje nije samo ključno za razvoj, već je i od suštinskog značaja za ekonomije i društva, nacionalnu sigurnost i političku stabilnost. Sada se neviđena pažnja posvećuje zdravlju, a posebno potrebi za povećanom zdravstvenom sigurnošću. Stoga imamo jedinstvenu priliku da podržimo zemlje da naprave značajne promjene i značajna ulaganja u zdravstvo. Čak i prije pandemije, svijet je bio skrenuo s puta da dostigne ciljeve od “trostruke milijarde” i ciljeve u vezi sa zdravljem u Ciljevima održivog razvoja (COR). Sada smo dalje u zaostatku. Zemlje napreduju manje od jedne četvrtine tempa potrebnog za postizanje ciljeva COR-a do 2030. Ali pandemija je samo pokazala zašto su COR-ovi toliko važni i zašto ih moramo slijediti s još više odlučnosti, inovativnosti i saradnje. Na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju, SZO je naznačila pet prioriteta za narednih pet godina, dok zajedno radimo na postizanju napretka ka ciljevima od „trostruke milijarde“ i COR-a: promovisanje zdravlja, pružanje zdravlja, zaštita zdravlja, jačanje zdravlja te učinak za zdravlje.