Gabasov: Budućnost Rusije? Ne vidim je uopće

Ruska Federacija je nadživjela svu svoju korisnost i vrijeme je da se na njenom mjestu stvori veći broj nezavisnih republika u kojima će njihovi narodi osloboditi aktuelnog kolonijalnog ropstva, kaže baškirski aktivista Ruslan Gabasov u razgovoru za Al Jazeeru.

Jedan od povoda za razgovor sa ovim Baškirom je njegovo učešće na nedavno održanom forumu u Evropskom parlamentu u Briselu gdje se govorilo o budućnosti bez Rusije, odnosno o nacionalnim i pokretima za nezavisnost na području najveće države svijeta.

Baškortostan (ili Baškirija kako se još naziva) je najveća autonomna republika po broju stanovnika u Ruskoj Federaciji. Prema podacima sa posljednjeg popisa, nešto više od četiri miliona ljudi živi na oko 140.000 kvadratnih kilometara (približna veličina Grčke).

Iako republika nosi naziv po Baškirima, oni nisu najbrojnija etnička grupa u toj republici već su to Rusi (gotovo 1,5 milion). Baškira je ispod 30 posto, a zatim su po broju Tatari koji čine četvrtinu stanovništva. Ostatak od 10-ak posto stanovnika republike čine ostali uglavnom turski i ugrofinski narodi.

Baškiri su pod vlast Rusije došli 1556. kada su vođe baškirskih plemena dobrovoljno ušli u sastav ruske države, ali su se i brzo pokajali što je ubrzo dovelo do ustanaka. Ruska vlast nad Baškirijom obilježila je neprekidna smjena manje ili više represivnih perioda. Baškiri su se pokazali kao tvrd orah i ratnički narod koji se čvrsto držao svoje kulture.

Također, Baškiri će učestvovati i u mnogim socijalnim pokretima u Ruskoj carevini. Tako je jedan od ključnih ljudi – Jemeljan Pugačov, vođa najvećeg seljačkog ustanka u zemlji, bio upravo Baškir. Prostor Baškirije će stradati i tokom građanskog rata u Rusiji od 1918. do 1922. godine, ali i tokom Drugog svjetskog rata.

Baškiri su treći najbrojniji dominantno muslimanski narod u Ruskoj Federaciji, poslije Tatara i Čečena. Ima ih 1,6 miliona i većina ih živi u matičnoj republici.

Baškortostan je jedna od najrazvijenijih regija Ruske Federacije kada se gleda ukupni regionalni output, kapacitet industrijske proizvodnje, poljoprivredna proizvodnja… Također, jedna je od najbogatijih regija mineralnim resursima, ima velike rezerve sirove nafte, a tu su velika nalazišta prirodnog plina, ruda plemenitih metala, dragog i poludragog kamenja. Bogata je regija drvetom, bitumenom, izvorima, vodom…

• Krajem januara održan je forum PostRussia (Nakon Rusije) u sjedištu Evropskog parlamenta u Briselu. Da li su takvi skupovi naznaka skore disolucije Ruske Federacije?

– Ovo nije moje prvo učešće na ovom skupu i vidim kako raste priznanje i uspjeh ovog foruma. Ovaj put je forum održan u najvažnijem mjestu za sve evropske političare, u zgradi EP-a u Briselu što je svakako povećalo prestiž samog skupa.

U posljednje vrijeme kao da je postalo moderno govoriti o budućoj sudbini Rusije i oni koji su bili na ovom forumu, kao i njihove pristalice, govore o najradikalnijom mogućnosti – kolapsu Rusije. O tome se trenutno najviše govori. Organizatori foruma su bili jako dobro pripremljeni, doveli su interesantne govornike, te mogu reći da je organizacija bila na najvišem nivou.

U samoj Rusiji se sve više govori o kolapsu Rusije, čak se i u programu ruskih TV kanala govori na tu temu. No, stanovnici Rusije još ne vjeruju u taj scenarij. Sa druge strane, oni koji vjeruju u tako nešto i čekaju takav razvoj dešavanja o tome ne govore otvoreno jer je to jako opasno i lako se može završiti u zatvoru.

Smatram kako će se kolaps Rusije desiti, to je neizbježno. Kako brzo i koliko će sve trajati, ne mogu reći jer to ovisi o razvoju događaja na frontu između Ukrajine i Rusije. Sudbina naše slobode se tamo određuje.

• Možete li nam reći kakva je trenutna situacija u Baškortostanu? Kakve su posljedice od mobilizacije i invazije Rusije na Ukrajinu?

– Kao i iz svih regija Rusije, muškarce odvode iz Republike Baškortostan u rat. No, činjenica je da ako guverneri drugih regija ne pošalju dovoljno ljudi koliko Kremlj traži, onda lider Baškortostana Radij Kabirov, u pokušaju da zadovolji Putina i ostane na vlasti u republici, šalje daleko više ljudi za rat.

Kada pogledate brojeve ubijenih u ovom ratu, možete vidjeti kako je Baškortostan prvi po broju žrtava u Federalnom distriktu Volga i treći u cijeloj Rusiji. Za manje od godinu dana rata u Ukrajinu, više vojnika iz Republike Baškortostan je tamo poginulo nego za cijelih deset godina rata u Afganistanu.

• Koje su bile reakcije na početku invazije, na početku mobilizacije?

– Stanovnici republike su se podijelili. Neki od njih podržavaju rat, a to su većinom starije generacije koje vole gledati TV i na meti su državne propagande. Drugi dio stanovnika ne podržava rat, a to su većinom mladi.

Na početku su održavani protesti, ljudi su išli na skupove. No, kada su svi bili novčano kažnjeni ili u pritvoru proveli nekoliko dana, ljudi su sa demonstracija prešli na internet ili su počeli izvoditi sabotaže. Mnogi su dijelili letke protiv rata, uredi za vojnu registraciju i regrutaciju su zapaljeni, kao i dva ureda ruskih političkih partija.

• Da li postoji pokret za nezavisni Baškortostan i da li bi moglo biti problema, ukoliko dođe do inicijative, pošto ta republika ima tri većinska naroda – Tatare, Baškire i Ruse?

– Postoje pristalice ideje nezavisnog Baškortostana i svakog dana ih je sve više i više. Pristalice nisu samo iz reda jednog naroda, nisu samo Baškiri, već ih ima i među drugim narodima koji žive u ovoj republici. Ukoliko osoba planira graditi život u ovoj republici i razumije kako postojeći Putinov režim vodi državu u smrt, onda će, naravno, izabrati nezavisnost.

No, imamo i one koji se boje budućnosti, boje se nepoznatog, oni žive u siromaštvu ali ih je strah da će biti još gore. Takvi ljudi su protiv nezavisnosti. Ali, mi radimo na shvatanju ljudi i pokušavamo objasniti kako nezavisnost nije ništa pogrešno.

Baškirski nacionalni politički centar je razvio projekat budućeg nezavisnog Baškortostana. Objavili smo ga i traje aktivna rasprava o njemu među žiteljima republike. Ovaj program osigurava prava svih stanovnika republike, bez obzira na njihovu nacionalnost.

• Postoje li naznake mogućih promjena Baškortostana ili pak unije sa Tatarstanom?

– Većina pristalica ideje o kolapsu Rusije prihvaćaju pravilo kako se današnje granice nacionalnih republika i drugih entiteta ne smiju dirati, jer će to u suprotnom dovesti do ratova.

Što se tiče drugog dijela pitanja i ujedinjenja Baškortostana i Tatarstana, moje pristalice i ja smo protiv toga. Tatarstan je za nas bratska republika, najbliža nam je i sa njom će biti uspostavljeni odnosi na najvišoj prijateljskog osnovi, ali svaka republika mora biti nezavisna.

• Baškortostan je bogat prirodnim resursima. Kako komentirate trenutni odnos Moskve? Brojni analitičari i aktivisti smatraju kako ruske vlasti uzimaju sve (ljude, resurse), ali jako malo ili nimalo ne daju zauzvrat.

– Tokom 1990-ih, kada je republika imala svoj suverenitet i odnosi između Rusije i Baškortostana su razvijani na osnovu sporazuma, naša republika je bila regija donor i bila je jedna od 10 najbogatijih regija Rusije. Svi prirodni resursi republike, kompanije i industrija su nama pripadali, Moskvi smo slali 20-30 posto prihoda, a ostalo nam je ostajalo. Živjeli smo u bogatstvu.

Sve se promijenilo sa jačanjem vlasti Putina, sve kompanije su nam oduzete, prirodni resursi se prebacuju u Moskvu i uzimaju 70 do 80 posto naših prihoda. Natjerani smo da od Moskve tražimo novac za neke projekte i pokorno čekamo da li će se smilovati da nam ih daju.

Takav odnos nam ne treba, jer želimo upravljati vlastitim resursima bez obzira na Moskvu. Uvjereni smo kako će nezavisna Republika Baškortostan biti samodovoljna, prosperitetna republika i da ćemo biti u mogućnosti osigurati pristojan život našim stanovnicima.

• Kako vidite budućnost Baškortostana i Rusije?

– Ne vidim budućnost Rusije. Vjerujem kako je ona nadživjela svoju korisnost i kako je došlo vrijeme da se to carstvo raspadne. Na njegovom mjestu treba nastati nekoliko desetaka novih država, trebaju ih formirati narodi koji se trebaju osloboditi kolonijalnoj ropstva i postati slobodni.

No, ne treba doći do nastanka samo nacionalnih država. I druge ruske regije trebaju postati odvojene, nezavisne države, kao što su Sibirska republika, Uralska republika, Republika Kozačka i mnoge druge.

Sa svim tim novim državama, Republika Baškortostan je spremna graditi najprijateljskije partnerske odnose. To će biti veliki prostor Euroazije gdje će nastati demokratske, nezavisne, međusobno povezane države.