Korupcija nikad veća: Politika i pravosuđe snose najveću odgovornost

Korupcija je uzrok ozbiljnih problema u mnogim državama svijeta. Bosna i Hercegovina je najgora u regiji i među najgorima u Evropi (iza nje su samo Ukrajina i Rusija) po indeksu percepcije korupcije kojeg pravi međunarodna nevladina organizacija Transparency International. Bosna i Hercegovina je na 110. mjestu u svijetu među ukupno 180 zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem.

Korupcija je aktivnost stara koliko i ljudski rod ili, preciznije rečeno, koliko politička i ekonomska organizacija društva. U najširem smislu korupcija označava svaki oblik zloupotrebe ovlasti radi lične ili grupne koristi, a prema Josephu Nyeu to je „devijantno ponašanje djelatnika javne uprave koje nije u skladu sa njihovim zadacima po službenoj dužnosti, a primjenjuje se u cilju stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca, uže obitelji ili povezane grupe ljudi“.

Pravosuđe – izvor problema

Prema riječima Damjana Ožegovića, višeg istraživača/saradnika za pravne poslove u organizaciji Transparency International BiH, za uzroke opstanka korupcije i najvećim problemima, odgovore treba tražiti u pravosuđu, te činjenici da u Bosni i Hercegovini ne postoji politička volja za borbu protiv korupcije.

„Pravosuđe koje bi trebalo da bude nosilac ove borbe je, nažalost, postalo izvor problema, te se nalazi pod velikim pritiskom političkih elita i zarobljeno je do te mjere da bi samo potpun proces lustracije svih nosilaca pravosudnih funkcija mogao doprinijeti poboljšanju stanja“, kaže Ožegović.

Dodaje, kako je u ovogodišnjem izvještaju indeksa percepcije korupcije naglašeno da je Bosna i Hercegovina na historijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju.

„Imenovanje novog glavnog tužioca Bosne i Hercegovine prošlo je u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje integritet Tužilaštva. Neke od mjera za poboljšanje stanja bi se odnosile na provođenje sistemskih funkcionalnih revizija javnog sektora u cilju njegove optimizacije, unapređenje integriteta izbornog procesa i političkih partija“, kaže Ožegović.

Naglašava kako ne treba izgubiti iz vida da iako postoje efikasni mehanizmi kontrole javnog sektora, oni su do te mjere ispolitizovani da zahtijevaju ozbiljnu reformu.

Politika sve pogoršava

U Institutu za razvoj mladih KULT dijele isto mišljenje kao i njihove kolege iz Transparency Internationala BiH. Ističu da kada se posmatra korupcija, na prvu se stiče utisak da je pravosuđe najveći problem kada je u pitanju njeno nesuzbijanje.

„Pored pravosuđa tu je i politika, kao i same institucije gdje i dalje imamo ogromne probleme, i dalje da bismo došli do nekog dokumenta koji nam treba kupujemo čokolade i dajemo novac da bi taj dokument dobili. Građani u Bosni i Hercegovini plaćaju uposlenike u javnom sektoru da rade svoj posao i takvih slučajeva je bezbroj. S jedne strane i sami građani snose odgovornost za ovakvo ponašanje jer je nažalost postalo normalno policajcu dati 20 maraka umjesto platiti kaznu za koju smo krivi“, kaže Jasmina Banjalučkić iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Dodaje, kako se u Bosni i Hercegovini još uvijek ne može govoriti o sistemskoj borbi protiv korupcije jer je korupcija zastupljena u svim sferama društva. Institucije vlasti i tijela koja su zadužena za borbu protiv korupcije nisu još uvijek pronašli model djelovanja kojim bi se efikasno borili protiv korupcije.

“Pozitivne trendove možemo primijetiti u Kantonu Sarajevo, gdje Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom poduzima različite aktivnosti usmjerene na borbu protiv korupcije. Međutim, ako pogledamo druge dijelove Bosne i Hercegovine, pa specifičnije kantone koji bi trebali ići u pravcu formiranja ureda za borbu protiv korupcije, vidimo da je to jako spor proces“, kaže Banjalučkić.

Ističe da se korupcija duboko uvukla u sve pore društva, te da građani ne primjećuju aktivnosti ili dokaze koji bi ukazivali da se provode mjere i aktivnosti na njenom suzbijanju i da zbog nepovjerenja prema institucijama vlasti i sigurnosnim tijelima, te straha od posljedica ne prijavljuju korupciju.

Mladi odlaze zbog korupcije

Rezultati istraživanja o položaju mladih u Bosni i Hercegovini koje je sproveo Institut za razvoj mladih KULT, pokazali su da je želja mladih za odlaskom iz zemlje i dalje visoka, budući da je više od 50 posto mladih kazalo da želi napustiti Bosnu i Hercegovinu. Kao jedan od najčešćih razloga za odlazak iz zemlje mladi navode korupciju.

„Da korupcija, kao društveno opasna pojava prodire u sve segmente društva i itekako utječe i na mlađe generacije, pokazuju i rezultati po kojima je korupcija na četvrtom mjestu ljestvice problema o kojima mladi najviše brinu, odmah nakon nezaposlenosti, rasta cijena i troškova života i ekonomske situacije. Korupcija u Bosni i Hercegovini je rasprostranjena u svim segmentima života, a posebno u oblasti zapošljavanja, zbog čega je teško ostvariti uobičajene ciljeve nakon završetka školovanja“, kaže Banjalučkić.

Gotovo 90 posto mladih smatra da je podmićivanje kako bi se dobio posao u javnoj administraciji praksa u bh. društvu, od toga njih gotovo 60 posto smatra da je podmićivanje prisutno u većini slučajeva, dok za preostalih 30 posto takva praksa postoji ali nije učestala, pokazalo je istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT.

Kada je riječ o zaposlenju u privatnim firmama, stavovi mladih se donekle razlikuju: 36,5 posto mladih smatra da je podmićivanje u svrhu zaposlenja prisutno u većini slučajeva, dok za 45,1 posto njih takva praksa nije učestala, ali postoji. Čak 55,8 posto mladih tvrdi da su čuli da je neka osoba platila određenu novčanu sumu kako bi dobila radno mjesto, dok je skoro pet posto bilo direktni svjedok kupovine radnog mjesta, podaci su iz istraživanja Instituta.

„Potrebno je posvetiti više pažnje edukaciji mladih o pojavnim oblicima korupcije i antikoruptivnom djelovanju. U nastavne planove i programe nužno je uključiti predmete koji bi se bavili edukacijom i informisanjem mladih u cilju borbe protiv korupcije. Na taj način bi jačali sposobnost mladih da prepoznaju korupciju i da odbiju učestvovati u koruptivnim radnjama ili poticati da takve radnje prijave ukoliko ih primijete“, ističu iz KULT-a.

Najbolji mehanizam za suzbijanje korupcije je edukacija mladih još od osnovne ili srednje škole. I visoko obrazovanje je zahvaćeno korupcijom te je nužno da se o korupciji razgovara i na svim fakultetima.

„Zato je potrebno podržati obrazovni sistem u borbi protiv korupcije i nastojanjima da se ona smanji, jer nijedno društvo ili država nije uspjela potpuno odstraniti korupciju. Ono u čemu druga društva i države jesu uspjele je ojačati svijest građana i mladih o štetnosti korupcije i opasnosti koje ona nosi, pa je cjelokupno društvo predvodnik borbe protiv korupcije“, ističu u Institutu.

Institut za razvoj mladih KULT od septembra 2021. godine aktivno radi na provedbi inicijative “Reci NE korupciji” u Kantonu Sarajevo u okviru koje, u saradnji s Uredom za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo analizira mjere o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Kantona Sarajevo, te zagovara usvajanje politika upravljanja sukobom interesa za javne institucije u Kantonu Sarajevo. Inicijativa se provodi uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske.