Ischinger: Strah od krvavog sukoba koji će trajati godinama

Rusija već gotovo godinu vodi rat u Ukrajini, a Kijev očekuje da Moskva planira novu ofanzivu.

Ovih su dana sirene za zračnu uzbunu zavijale širom zemlje usred niza novih napada dok su se borbe intenzivirale u istočnoj regiji Donbas.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obišao je evropske prijestolnice, pozivajući svoje zapadne saveznike da brzo pošalju više oružja kako bi se pripremili za nadolazeće bitke. Njegove nade su nedavno porasle kada je nekoliko zemalja pristalo isporučiti tenkove Ukrajini.

U ovoj kritičnoj tački rata, Al Jazeera je razgovarala s Wolfgangom Ischingerom, predsjedavajućim Minhenske sigurnosne konferencije od 2008. do 2022, bivšim njemačkim ambasadorom u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji te sadašnjim predsjednikom Fondacijskog vijeća, o ratu u Ukrajini, isporuci tenkova i jedinstvu Zapada protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

• Da vam je neko 24. februara 2022. rekao da nakon godinu dana rata Rusija neće postići svoje ciljeve i da bi Ukrajina mogla pobijediti, biste li mu povjerovali?

– Malo je vjerovatno da bih u to povjerovao. U prvim danima rata gotovo svi stručnjaci pretpostavljali su da će Rusija moći u velikoj mjeri uspješno ostvariti svoje ciljeve.

• Rat je imao ogromne posljedice po ukrajinski narod i zemlja je razorena. U Evropi vlada veliki strah od eskalacije kako se približava godišnjica. Je li se nešto naučilo u proteklih godinu dana u smislu geopolitičkih razvoja?

– Jedino što se može smatrati pozitivnim razvojem u ovom ratu je obnova zapadnog i evropskog jedinstva i kohezije. Prije samo nekoliko godina, [tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država] Donald Trump posijao je sumnje u vezi NATO-a, a [francuski predsjednik Emmanuel] Macron govorio je o Savezu da je on ‘moždano mrtav’. Danas Švedska i Finska čekaju da njihovo članstvo stupi na snagu.

• Vidite li trenutno scenarij u kojem bi Zapad i Berlin mogli poslati borbene avione u Ukrajinu?

– S moje tačke gledišta, u ovoj situaciji ništa, apsolutno ništa ne treba isključiti što se tiče isporuka Ukrajini kako bi se ruska strana što više ostavila u mraku, odnosno u neznanju.

• Ukrajina kaže da Rusija planira novu veliku ofanzivu koja bi mogla započeti za nekoliko dana. Kako vidite šanse Ukrajine i kakvu ulogu mogu odigrati novoobećani tenkovi?

– Obećane isporuke tenkova neće moći igrati ulogu u ratu u istočnoj Ukrajini do najranije u kasno proljeće. Ali bez obzira na raspravu o Leopardima, Ukrajini je posljednjih mjeseci obećana mnoga kritična dodatna vojna oprema. Primjer su artiljerija, protuzračna oprema i oklopni transporteri, kao što je Marder [njemačko borbeno pješadijsko vozilo].

• Njemačka je konačno pristala poslati borbene tenkove Leopard 2 u Ukrajinu nakon što se suočila sa značajnim pritiskom drugih zapadnih saveznika Kijeva. Odluka je uslijedila otprilike u isto vrijeme kad je Washington odlučio Ukrajinu opskrbiti Abrams tenkovima. Je li željena strateška autonomija Evrope još uvijek izvan dosega?

– Da, nažalost.

• Njemački kancelar Olaf Scholz je neko vrijeme oklijevao, strahujući od ruske odmazde, ali to je uznemirilo baltičke države i neke dužnosnike u Washingtonu. Je li ugled Berlina na međunarodnoj sceni nepovratno narušen?

– Malo šta je nepovratno u vanjskoj politici. Ako je bilo poremećaja, oni se mogu i bit će ponovno prevladani. U principu, transatlantska i njemačko-američka mreža odnosa trenutno je jako dobra.

• S obzirom na rusku invaziju, hoće li Evropa i Njemačka preispitati ili čak napustiti politiku ‘Wandel durch Handel’ [promjene kroz trgovinu] s agresivnim nacijama?

– Ne treba misliti da se ‘Wandel durch Handel’ smatra motom koji pouzdano može dovesti do političkih i društvenih promjena. Istovremeno, to ne znači da intenzivirani trgovinski odnosi ne mogu proizvesti stabilizirajuće političke efekte. Ne treba se oslanjati samo na ovaj pristup. Umjesto toga, također treba podržati Harmelovu doktrinu: što je više moguće odvraćanja i što je više moguće saradnje, trgovine i dijaloga.

• Vjerujete li da je kraj rata u dogledno vrijeme realan i šta želite Ukrajini i zapadnom savezu za 2023?

– Želim Ukrajini i svima nama brz kraj ovog rata. U vanjskoj politici, međutim, uvijek se mora računati sa scenarijem ‘najgoreg slučaja’. Najgori slučaj u ovom trenutku ukrajinskog rata je krvavi sukob koji traje godinama. Nadamo se da ćemo biti pošteđeni takvog ishoda.