Šta je okidač za sankcije Republici Srpskoj zbog Dodikove politike?

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt predložio je uvjetovanje finansijske pomoć Republici Srpskoj ‘jer taj siromašni entitet neće moći opstati bez podrške iz inostranstva’.

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik izgleda kao posljednje i najsnažnije uporište Putinove politike na Balkanu, koji može Zapadu zadati glavobolje (EPA)

Dok predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić traži način da izbjegne sankcije Zapada, istovremeno se ne zamjerajući ni s Rusijom Vladimira Putina, čelnik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik još uvijek otvoreno podržava politiku Kremlja. Događa se to u trenutku kada i Washington, i Brisel Rusiju pokušavaju potpuno izolovati od ostatka svijeta zbog njene sve brutalnije agresije na Ukrajinu, koja ulazi u drugu godinu.

No, pređe li na koncu crvenu liniju, zbog Dodikove politike ispaštat će građani Republike Srpske – na prvom mjestu taj entitet bi mogao biti pogođen ekonomskim sankcijama.

Pitanje ekonomskih sankcija za Republiku Srpsku u ponedjeljak je ponovo aktualizirao Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt pred britanskim parlamentom. Predlažio je da međunarodna zajednica, uključujući finansijske institucije poput MMF-a, ubuduće odlučnije uvjetuje finansijsku pomoć Republici Srpskoj “jer taj siromašni entitet neće moći opstati bez finansijske podrške iz inostranstva”.

Zašto su neki prozapadni komentatori zabrinuti za Bosnu i Hercegovinu? Premda dio stručnjaka, poput profesora sa Fakuleta političkih znanosti u Zagrebu Tomislava Cipeka, smatraju da je Rusija izgubila ključne poluge u zemljama Zapadnog Balkana, prije svega u Srbiji i Republici Srpskoj, jer su one okružene NATO članicama, dio analitičara se pribojava da bi Rusi ipak mogli destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, kao odmazdu za relativnu stabilizaciju odnosa između Srbije i Kosova, što je proces potaknut snažnom diplomatskom ofanzivom Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije posljednjih mjeseci. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Zapad ne želi nova žarišta u svom susjedstvu.

Nova regionalna dinamika

Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant u tekstu objavljen na Al Jazeeri pod naslovom Donosi li nova regionalna dinamika stvarno olakšanje Balkanu?, pribojava se da bi nakon ključnog uspjeha na Kosovu, pažnja međunarodnog faktora na Balkanu mogla splasnuti, pogotovo u uvjetima kad demokratska administracija u SAD-u, koja je pokrenula ključne procese na Balkanu, ulazi u “završnu fazu” mandata, i to s manjom političkom snagom i s više problema nego što ih je imala u prve dvije godine mandata.

“Nakon naznake rješavanja kosovske krize euroatlantski partneri samo naoko mogu računati na mirnije razdoblje, jer je utjecaj Rusije bar na tom području ograničen, ali je veliko pitanje hoće li međunarodni akteri osvijestiti da izazovi za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru u novim uvjetima postaju samo veći, a da bez konsolidacije ovih dviju država nema trajnoga i stabilnog mira na rubu Europske unije”, smatra Gjenero.

Uz Vučića, za kojeg se čini da smanjuje veze s Putinom i Rusijom zbog pritiska Zapada, glavnog vanjskotrgovinskog partera Srbije, čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik izgleda kao posljednje i najsnažnije uporište Putinove politike na Balkanu, koji može Zapadu zadati glavobolje.

Pragmatični su i Vučić i Dodik

Tanja Topić, politička analitičarka Fondacije Friedrich Ebert, vjeruje da će Dodik nastojati što duže ostati na fonu dosadašnje politike Srbije – sjedenja na dvije stolice, misleći na odražavanje veza i s Rusijom i sa Evropskom unijom.

„Vučić jeste pragmatičan i traži najbezbolnije rješenje odnosno izlaz iz situacije koju je dobrim dijelom i sam stvorio. Ovdje ne treba zaboraviti da će u slučaju da ispuni zahtjeve Zapada imati protiv sebe dio izuzetno nacionalistički opredijeljene javnosti [u Srbiji], a i dio opozicije“, rekla je Topić Al Jazeeri.

„Dodik će podržati Vučića, ali to ne znači da će se odreći Rusije“, kaže Topić, podsjećajući da je Dodikova retorika i dalje u okvirima nacionalnog jedinstva, izrazito antizapadna i blagonaklona prema Rusiji, „tačnije rečeno izrazito proruska“.

„Mislim da će Dodik nastojati što duže da ostane na fonu dosadašnje politike Srbije – sjedenja na dvije stolice. Ako time dosegne crvenu liniju [očito je za zapadne političare još nije dosegnuo], onda će ceh platiti Republika Srpska zbog izrazito lošeg finansijskog stanja u kojem se nalazi“.

Šta je ta crvena linija za Zapad u slučaju Dodika, Topić ne može sa sigurnošću reći.

„Ne zaboravimo da je Dodik u međunarodnim krugovima, iako izolovan, ipak privilegiran pa je isto tako moguće da i dalje nastavimo živjeti u raskoraku – između neprijateljske i grube antizapadne retorike i pragmatičnih poteza, kojim će zadovoljiti Evropsku uniju“, zaključuje Topić.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada