Rat na ruskom teritoriju malo moguć, izvjesniji su napadi na rusku ratnu infrastrukturu

U slučaju ukrajinske kontraofanzive moguće je očekivati napad na vojnu infrastrukturu, koja se nalazi na ruskom teritoriju, a koja se koristi za snabdjevanje ruskih trupa stacioniranih u Ukrajini.

Hrvatski publicist Vlado Vurušić smatra da će se Ukrajnici ograničiti na oslobađanje okupiranih područja na istoku i Krima (AP)

Odluka zapadnih sila da pomognu Ukrajinu slanjem novih kontigenata naoružanja dala je za pravo analitičarima da počnu razvijati scenarije mogućeg nastavka rata. Jedan od njih, koji se pojavio i postao aktuelan nakon što je Njemačka odlučila poslati svoje tenkove Leopard ukrajinskim snagama, govori o tome da bi u nekom potencijalnom budućem naletu ukrajinska vojska mogla čak napasti i teritorij Rusije.

Ta se teorija, u zapadnim medijima, potkrepljuje činjenicom da su ukrajinske sage već u nekoliko navrata za metu svojih diverzantskih napada imale objekte infrastrukture, koji se nalaze na teritoriji Rusije.

U prilog toj činjenici govore i posljednje najave slanja dodatnog naoružanja koje, kako piše Reuters, Sjedinjene Američke Države pripremaju i to u iznosu od dvije milijarde dolara. Kako piše Reuters očekuje se da će po prvi put u pomoć biti uključeni projektili dalekog dometa.

S druge strane, nemali je broj onih koji tvrde da do takvog razvoja rata neće doći i da će se sve potencijalne ukrajinske kontraofanzive ograničiti na oslobađanje okupiranih teritorija, Krima i anektiranih pokrajina na istoku zemlje.

Izgledi za rat na ruskom teritoriju su mali

Jedan od onih koji zastupa takvo mišljenje je i hrvatski publicist Vlado Vurušić koji kaže da su izgledi „za prebacivanje ratnog težišta na ruski teritorij izuzetno mali“. Nakon gotovo godinu dana rata ništa više nije izvjesno, smatra i dodaje da bliska budućnost možda donosi neke nove „neočekivane obrate“.

“Od kada je počeo rat u Ukrajini stalno se govorilo da se on može prebaciti, ili prenijeti, na rusko tlo. Svjedoci smo da su nekoliko puta bila napadana neka pogranična naselja odnosno kasarne, bilo je i nekakvih diverzija po Rusiji, uglavnom željeznica. Sada, koliko je izgledno da dođe do takvog scenarija, s obzirom da se sada više govori o pripremama Rusije da uskoro krenu na istoku Ukrajine u svoju ofenzivu, drugo je pitanje“, kaže Vurušić.

Ono o čemu se intenzivno govori u posljednje vrijeme, dodaje Vurušić, jeste moguća ruska ofanziva koja bi došla iz pravca Bjelorusije. Takav razvoj događaja dodatno bi opteretio ukrajinske oružane snage. Ukrajina bi se, dodaje, zadovoljila, oslobađanjem svojih okupiranih teritorija.

„Treba sada vidjeti kako će to biti. Da li će se to desiti, veliko je pitanje, a govori se i o novoj mogućoj ofenzivi na Kijev iz Bjelorusije. Koliko je Ukrajina, u ovom trenutku, uopće u stanju prenijeti rat na ruski teritoriji – ja mislim da je teško. Ja mislim da čak i u slučaju da Ukrajinci oslobode sva svoja okupirana područja, mislim da bi se oni s tim zadovoljili i da ne bi prelazili rusku granicu, ali da bi oni i mogli povremeno, i što se radi, gađati neke ciljeve na ruskom teritoriju“, dodaje.

Primarni cilj oslobađanje ukrajinskih teritorija

Vurušić kaže da je primarni cilj ukrajniskih snaga, u ovom trenutku, oslobađanje vlastitih teritorija i da je, ako uopšte o tome i razmišljaju, neki potencijalni napad na teritorij Rusije u drugom planu.

„Međutim oni (Ukrajinci) su se, za sada, ograničili na Krim i druga okupirana područja. Naravno, pitanje je ako bi došlo do ruske ofenzive na istoku da li će je Ukrajnici zaustaviti i krenuti dalje. U tom slučaju, vjerojatno, se može očekivati napad na neke vojne ciljeve na području Rusije, poput željeznice, nekih mostova, da se spriječi ili onemogući komunikacija, to jest da se spriječi slanje ruskih vojnih vlakova, trupa i ostalog oružja prema Ukrajini. To je moguće“, kaže Vurušić.

Ono što je simptomatično, pojašnjava Vurušić, jeste da su američki predsjednik Joe Biden i njemački kancelar Olaf Scholz stopirali slanje borbenih aviona Ukrajini pribojavajući se eskalacije sukoba i mogućeg ukrajinskog napada na ruski teritorij.

„Vidimo sa tenkovima to, jer vidimo da su Joe Biden i Olaf Scholz rekli NE isporuci aviona za Ukrajinu i neki kažu da je jedan od razloga upravo to da se zapad na neki način „pribojava“ da bi onda Ukrajnici imali veću mogućnost napada na ruski teritorij, što bi bio scenarij koji ko zna kako bi se dalje odvijao“, dodaje.

Sljedeći mjeseci ključni za nastavak rata

Ipak, teško je prognozirati šta se može desiti i kako će se rat razvijati, kaže Vurušić i to iz mnogo razloga:

„Ali, kažem, teško je meni tu pretpostaviti da li će Ukrajinci napadati na rusku teritoriju. Oni su i sada imali rakete kojima su mogli gađati neke ciljeve u Rusiji, ali mislim da je to za sada, u ovom trenutku, kada je fronta duga skoro tisuću kilometara, kada je dobar dio Ukrajine, još uvijek pod okupacijom, da se o tome razmišlja malo je vjerovatno“, kaže.

Na kraju, Vurušić zaključuje da su sljedeći mjeseci ključni za dalji tok rata.

„Sve dosta zavisi kako će se stvari razvijati u sljedećih mjesec ili dva u vezi najavljenih ofenziva Rusa na istoku Ukrajine, o čemu govori u zadnje vrijeme i britanska obavještajna služba“, kaže Vurušić.

Izvor: Al Jazeera