Revolucija će biti nastavljena, obećavaju sirijski demonstranti

Sirijski režim i saveznici pojačali su napade na sjeverozapadu države dok se humanitarna kriza pojačala tokom godine.

Sirijci su se okupili u Idlibu u znak obilježavanja 12. godišnjice protesta protiv režima (Al Jazeera)

Piše: Ali Haj Suleiman

Ljudi su nosili crveno cvijeće, zastave i transparente dok su išli prema Trgu slobode u centru grada kako bi učestvovali u demonstracijama ispunjenim pjesmama i povicima koji pozivaju na svrgavanje sirijskog režima.

„Revolucija će se nastaviti i nastavit ćemo izlaziti na ulice kako bismo ostvarili svoje zahtjeve“, Al Jazeeri je kazala 30-godišnja Lubna al-Basit.

Ovo su 130. takve demonstracije otkako su se počele održavati svakodnevno u augustu. Ovaj put, osjećalo se praznično raspoloženje u zraku pred Novu godinu.

Pogoršanje životnih uvjeta i nedostatak javnih usluga pokrenuli su proteste u predjelima koji su pod kontrolom režima u posljednjih nekoliko godina građanskog rata, ali nikada prije nisu bili ovako dugotrajni i brojčano snažni. Ovaj put, slogani koje uzvikuju podsjećaju više na 2011. kada su ovdašnji protesti naišli na brutalnu represiju sigurnosnih snaga.

Godina 2023, koja je počela zemljotresom u Turskoj i Siriji, svjedočila je nekolicini važnih međunarodnih i lokalnih razvoja događaja u Siriji.

Od početka godine, vrijednost sirijske funte u odnosu na dolar opala je za 50 posto. Prije rata, protuvrijednost dolara iznosila je 47 sirijskih funti; početkom 2023. iznosila je 6.500 sirijskih funti. Sada, nakon što ju je Centralna banka devalvirala valutu sredinom godine, vrijednost sirijske funte u odnosu na dolar iznosi nešto više od 13.000.

Javne usluge i uvjeti života su „od loših postali još gori“, kazala je Al-Basit. Ona za ovakvu situaciju nesumnjivo krivi „bankrot“ sirijskog režima i njegovu nesposobnost da pruži nešto bolje svom narodu.

„Ove će se demonstracije nastaviti u 2024. jer se ne pristupa ozbiljno rješavanju sirijskog pitanja“.

Normalizacija i mjere opreza

Nekoliko mjeseci prije nego što su počeli protesti u Sweidi prošlo ljeto, Arapska liga donijela je odluku da vrati Siriju u svoje redove.

Međutim, normalizacija odnosa sa sirijskim režimom nije zaustavila ilegalnu trgovinu drogom Captagon koja izaziva veliku ovisnost, a koja se iz Sirije izvozi u zaljevske države i širom svijeta, dok se sukobi nastavljaju na južnoj granici između jordanske vojske i sirijskih krijumčara droge.

Al-Basit i drugi aktivisti koji su učestvovali u protestima u Sweidi prošli petak kazali su da nisu iznenađeni. „Sirijska kriza je ključna za arapski svijet i mora biti riješena jer opasnost od [predsjednika] Bashara prelazi granice“, kazala je al-Basit.

Iako su normalizirani odnosi između Sirije i drugih arapskih država, aktivisti se i dalje nadaju da bi režim mogao biti pozvan na odgovornost, na primjer putem postupka na Međunarodnom sudu pravde protiv Sirije za kršenje Konvencije protiv mučenja.

Osim toga, nalog za hapšenje predsjednika Bashara al-Assada koji je izdala Francuska za masakr hemijskim oružjem 2013. donio je nadu nekima.

Radwan al-Atrash, direktor Sirijskog centra za razvoj zajednice, kazao je Al Jazeeri da mirni demonstranti širom Sirije podržavaju sve napore za pozivanje na odgovornost. „Ovo su sve pozitivni faktori u pronalasku rješenja za sirijsku krizu.“

Iako nisu prestali bombardovati i ciljati civilne predjele i okupljanja na sjeverozapadu Sirije, nastavlja se djelovanje sirijskih organizacija koje podržavaju Gazu.

„Podrška ljudima koji su izloženi nepravdi“ motiv je za proteste koji se nastavljaju uprkos opasnosti, kazao je Al-Atrash.

Milioni ljudi su u opasnosti

„Međunarodna zajednica mora shvatiti da su životi miliona Sirijaca u opasnosti“, Al Jazeeri je kazao Mounir Mustafa, zamjenik direktora Sirijske civilne odbrane (Bijelih šljemova). U augustu su Bijeli šljemovi održali okupljanje u Idlibu u znak sjećanja na 10. godišnjicu masakra hemijskim oružjem, kada su režimske snage ubile najmanje 1.000 ljudi u selima u Ghouti, na jugu Sirije.

Ove godine je režim fokusiran na sjeverozapadni dio države, gdje su zabilježena 1.232 napada sirijskog režima i saveznika. U ovim napadima ubijeno je 162 ljudi i ranjeno njih 684, od kojih polovinu čine žene i djeca.

Mustafa kaže kako smatra da režim pojačava napade u direktnom odgovoru na proteste u Sweidi.

„Režim koristi eskalaciju kao način da učvrsti vlast i nametne svoje prisustvo kao sposobnog sudionika“, kazao je dodavši da su u bombaškim napadima ciljane ključne ustanove međunarodno zabranjenim oružjem.

Mustafa je opisao posljedice kontinuiranog bombardovanja kao „katastrofalne“ u svjetlu sve veće humanitarne katastrofe u ovom kraju, i manjka sredstava za operacije obnove.

Napadi posvuda

U svom kratkom obraćanju Vijeću sigurnosti prošle sedmice, specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir Otto Pedersen govorio je borbama i napadima koje su drugi predjeli Sirije također pretrpjeli u 2023.

Najznačajnije je, rekao je, intenzivno izraelsko bombardovanje aerodroma u Damsku i Halepu od početka rata u Gazi, što je omelo kretanje civila i humanitarne operacije Ujedinjenih naroda.

Rekao je da borbe u Deir ez-Zoru između arapskih plemena i Sirijskih demokratskih snaga (SDF) krajem augusta, kao i kontinuirani sukobi SDF-a sa Turskom, predstavljaju eskalaciju smrtonosnog nasilja u Siriji.

„Niko se ne bi trebao zavaravati vjerujući da je ovo zabrinjavajuće novo normalno stanje kontinuirane eskalacije na bilo koji način održivo“, Pedersen je kazao Vijeću sigurnosti. Pozvao je Vijeće sigurnosti da preusmjeri svoje napore na postizanje političkog mirovnog procesa na koji je pristalo prije otprilike osam godina.

Sve veća kriza sa podrškom koja jenjava

Zbog zemljotresa 6. februara, u kojem je poginulo 5.900 ljudi širom Sirije, povrijeđeno više od 12.800 i koji je uzrokovao veliku štetu na infrastrukturi, povećana je količina humanitarne pomoći za Siriju.

Koordinator za društvene projekte u Udruženju za humanitarnu pomoć Ataa, Ahmed Hashem, kazao je Al Jazeeri da je ovo, međutim, bilo kratkotrajno zbog „manjka sredstava“.

Očekuje se da će podrška nastaviti jenjavati. Iz Svjetskog programa za hranu su najavili da će prestati dijeliti obroke za 5,5 miliona ljudi od početka 2024. Druge humanitarne inicijative za 2023. dobile su samo trećinu sredstava koje su tražile.

Hashem kaže da lokalne humanitarne organizacije ne mogu podnijeti toliki teret. Jedino rješenje za krizu u Siriji je efikasna međunarodna intervencija, dodao je.

Iz Ujedinjenih naroda već su dali svoju procjenu da će broj ljudi kojima će biti potrebna humanitarna pomoć u Siriji u 2024. biti 16,7 miliona,  što je 1,4 miliona više nego 2023.

Ekonomski pad, visok nivo inflacije i sve veće cijene hrane doveli su do većih stopa siromaštva već sad, ali najgore tek dolazi, kažu demonstranti u Sweidi, ako se nastavi ignorisati sirijska kriza i ako potrebe ljudi ne budu zadovoljene.

Izvor: Al Jazeera