Sankcije na rusku naftu bez rezultata – je li im to bio cilj?

Evropska unija je prošlog decembra zabranila uvoz sirove ruske nafte, u pokušaju da natjera rusku ratnu mašineriju da se pokori u vezi s njenom invazijom na Ukrajinu.

Godinu kasnije čini se da je ta zabrana bila bezuspješna.

Kijevska škola ekonomije (KSE), koja prati prodaju ruske nafte, procjenjuje da će Moskva zaraditi 178 milijardi dolara od prodaje nafte ove godine, s mogućim porastom na potencijalnih 200 milijardi dolara naredne godine.

Ovi iznosi su manji od rekordnih 218 milijardi dolara, koliko je Rusija zaradila od prodaje nafte u prvoj godini rata, kada je Evropa još kupovala blizu polovine nafte koju Rusija izvozi, ali pokazuju da je Rusija nadoknadila izgubljeni prihod nevjerovatno brzo.

“Rusija sada mora prevoziti naftu na većim udaljenostima. U suštini, ostale su još samo Kina i Indija, pa to reducira konkurenciju i cijene“, kazao je Jan Stockbruegger, istraživač u Ocean Infrastructure Research Group na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Ali, ne mnogo.

Tanker iz sjene – otporan na sankcije

KSE kaže da se ruskom referentnom sirovom naftom sa Urala trgovalo za 84 dolara po barelu u oktobru, što nije mnogo manje u odnosu na prosječnu cijenu od 90,78 dolara za sirovu naftu tipa Brent u istom mjesecu.

Predvidjevši ovo, Evropska unija je, zajedno s grupom zemalja G7, prošle godine ograničila cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu kada se prodaje trećoj strani.

Ovo je bio ambiciozan i potpuno novi pokušaj Unije da nametne svoju volju van svojih granica kada većinu ruske nafte prevoze brodovi koju su u vlasništvu Zapada i koje osigurava Zapad.

Ali, ruski subjekti su od tada kupili znatan dio zastarjelog dijela flote od zapadnih kompanija po cijenama privlačno većim od cijene starog željeza, sastavivši takozvanu flotu iz sjene, koja je van kontrole Zapada.

Tanker iz sjene je “obično tanker koji nije povezan sa Zapadom, kada je riječ o vlasništvu, osiguranju, finansiranju ili bilo kojim drugim uslugama… To je, u suštini, tanker otporan na sankcije“, kazao je Stockbruegger za Al Jazeeru.

Tankeri koji imaju zaštitu i osiguranje Zapada između aprila i oktobra su trgovali sirovom naftom u znatno manjem obimu, tačnije za dvije trećine, zamijenivši mjesta s flotom iz sjene, koja je utrostručila tu trgovinu, na 2,6 miliona barela dnevno u istom razdoblju.

KSE procjenjuje da najmanje 187 tankera iz sjene prevozi sirovu rusku naftu i rafinirane naftne proizvode.

‘Uvijek će biti teško ograničiti cijenu’

Zapadni saveznici Ukrajine bi i dalje mogli smanjiti ruski prihod od nafte za četvrtinu da su učinili više na polju nametanja embarga i gornje granice cijene, i za više od polovine da su snizili gornju granicu na 50 dolara po barelu, kažu iz KSE-a.

Ali, Moskva smatra da neće.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 27. novembra potpisao 70-postotno povećanje u potrošnji za odbranu i sigurnost za narednu godinu, na 157,5 milijardi dolara.

Cijeli ruski budžet od 412 milijardi dolara je za 13 posto veći nego prošlogodišnji, a temelji se na većoj očekivanoj zaradi od nafte.

Ekonomistica Maria Demertzis, viša saradnica u ekspertskoj organizaciji Bruegel u Briselu, kazala je za Al Jazeeru da će uvijek biti teško ograničiti cijenu.

“Kako možete spriječiti državu u Zaljevu [da] kupuje i prodaje energente tećim državama? To je veoma teško pratiti“, rekla je ona.

Politička volja još je jedna prepreka.

“Na početku invazije [Rusije na Ukrajinu], 50 posto populacije je ili stalo na stranu Rusije ili su bili neutralni“, kaže Demertzis.

“Ovo ukazuje na to da države nisu spremne prekinuti ekonomske veze s Rusijom, pa tako bilo kakva pomoć koju bi [EU ili] G7 trebale pokušati nametnuti sankcije jednostavno nije bila tu“, kazala je ona za Al Jazeeru.

‘Potrebna nam je ruska nafta na tržištu’

Prisutni su znali da EU i G7 postaju ozbiljniji u vezi s nametanjem ograničenja cijene nafte.

U oktobru je Washington možda samostalno umanjio cijenu sirove ruske nafte za tri dolara, sankcioniravši dva tankera zato što su koristili američke usluge – bilo je to prva provedba ograničenja cijena.

Prošlog mjeseca je Washington uveo sankcije za još tri tankera sa zastavom Liberije, nakon što je otkrio da su redovno prevozili sirovu naftu Sokol sa dalekog istoka Rusije do Indijske naftne korporacije.

Unija je navodno pojačala mjere prošlog mjeseca, kako bi dozvolila Danskoj da pretraži i blokira tankere s ruskom naftom koji prolaze kroz danske moreuze – čvorišnu tačku koju moraju proći brodovi koji napuštaju ruske baltičke luke da bi došli do Atlantika.

Stockbruegger vjeruje da će takve geste ostati simbolične.

“Prosta realnost je da nam je potrebna ruska nafta na tržištu“, rekao je on za Al Jazeeru.

“Ako se ona isključi, cijene nafte u svijetu će porasti i inflacija će vrtoglavo porasti. [Joe] Biden neće pobijediti na izborima [2024] ako u SAD-u znatno poraste cijena goriva. Dakle, sankcije su uspostavljene kako bi osigurale da ruska nafta dospije do globalnih tržišta“, kazao je.

Prošlomjesečne brojke Instituta za međunarodne finansije (IIF) pokazuju da su Kina, Indija i Turska znatno povećale uvoz ruske sirove nafte tokom ukrajinskog rata i da bi mogle preprodavati sirovu naftu ili rafinirane proizvode na zapadnim tržištima.

Korištenje posrednika zabilježeno je i na drugim mjestima u izbjegavanju sankcija.

‘Dobre vijesti za Stari kontinent’

Robin Brooks, glavni ekonomista u IIF-u, također je istakao da su njemački proizvođači automobila povećali izvoz vozila i rezervnih dijelova u toku ove dvije godine, pa su izvozli 55 puta više u Kirgistan, sedam puta više u Kazahstan i četiri puta više u Armeniju.

“Ovaj skok u izvozu počeo je nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, pa je očito da to pogoduje Moskvi. Ovo mora prestati“, napisao je Brooks na platformi X.

No, na jedan način moskovska prodaja Evropi istinski i nepovratna opada.

U prvih 10 mjeseci ove godine energija vjetra i sunca proizvela je rekordnih 28 posto evropske električne energije, što je povećanje od šest posto u odnosu na prošlogodišnji učinak, prema Emberu, ekspertskoj organizaciji sa sjedištem u Londonu.

U proizvodnji električne energije odavno su prestigli prirodni plin i ugalj, kojima je ove godine potrošnja pala za 15, odnosno 30 posto.

“I dalje je znatno jeftinije proizvoditi struju iz solarne ili energije vjetra nego iz fosilnih goriva ili nuklearne [energije]. Zato oni imaju znatan udio u tržištu“, kaže za Al Jazeeru Beatrice Petrovich, viša analitičarka za oblasti energije i klime u Emberu.

To su dobre vijesti za Stari kontinent, koji je platio između 1.000 i 2.000 milijardi doklara više za uvoz energenata tokom prve godine rata u Ukrajini nego 2021. godine.

‘Naša podrška Ukrajini je znatno ograničena’

“Evropa je spremnija nego prošle zime… Ovo je najbolja polica osiguranja protiv skokova cijena i nesigurnosti“, rekla je Beatrice Petrovich.

To je, također, dobra vijest za evropski cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55 posto 2030. u odnosu na 1990. godinu.

Ali, to ne smanjuje prihode Rusije.

“Ako Indija i Kina ne vide argument koji pokušavamo iznijeti … to je veoma zabrinjavajuće… Centar gravitacije sada je otišao na istok, i ako oni imaju neki stav prema stvarima, sada imaju i moć provesti ga“, kazala je Demertzis.

“Uvijek govorimo o tome kako podržavamo Ukrajinu kada je riječ o oružju i municiji koje im šaljemo, ali nikada ne govorimo o tome u vezi sa sankcijama i mjeri u kojoj ih provodimo. Ako mjerimo po tome, naša podrška u Evropi zapravo je znatno ograničena“, rekao je Stockbruegger.