Ukrajina je i na početku rata bila sama

Da je situacija za Ukrajinu teška i više je nego jasno, kaže analitičar Denis Avdagić, ali dodaje da se danas zaboravlja da je Ukrajina, na početku rata, praktički bila sama u borbi protiv Rusije.

Nakon izbijanja rata u Gazi stekao se dojam da čak i pažnja svijeta i međunarodne javnosti nije više usmjerena prema Ukrajini (Reuters)

Kada je Kiel Institute of World Economics objavio podatke o tome koliko je smanjena pomoć Ukrajini niko ko je upućen u zbivanja u toj zemlji koja trpi rusku vojnu agresiju nije bio začuđen.

Pomoć u periodu između augusta i oktobra je iznosila 2,11 milijardi eura, a to je najniži iznos pomoći pružen Ukrajini od januara 2022. godine, što ukazuje na potencijalni pad međunarodne podrške tokom tog perioda.

Praćenje podrške Ukrajini, koje navodi i kvantificira obećanu vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć, otkriva pad od gotovo 90 posto u usporedbi s istim periodom 2022.

Ukrajina se sada počela više oslanjati na glavnu grupu zemalja kao što je SAD, Njemačka te nordijske i istočnoevropske zemlje.

Nakon izbijanja rata u Gazi stekao se utisak da čak i pažnja svijeta i međunarodne javnosti nije više usmjerena prema Ukrajini i da će takva geopolitička situacija otvoriti prostor pojačanim ruskim napadima i mogućem slomu ukrajinske odbrane.

I na početku rata Ukrajina bila sama

Da je situacija za Ukrajinu „teška“ i više je nego jasno, kaže analitičar Denis Avdagić, ali dodaje da se danas zaboravlja da je Ukrajina, na početku rata, praktički bila sama u borbi protiv Rusije.

„Mislim da se zaboravlja, ali u onim prvim danima, možemo reći i prvim mjesecima, Ukrajina se sama borila sa Rusijom, bez stvarne pomoći. Tek su dolazile sankcije koje, evo, ni dan danas nisu otišle u onom smjeru u kojem se možda u prvim momentima rata, odnosno ruske agresije govorilo, a govorilo se o potpunom isključenju Rusije iz međunarodne trgovine i SWIFT koda“, kaže Avdagić.

Ono što je bitno za razumijevanje ukupne vojne situacije u zemlji jeste da je Ukrajina već jednom bila potpuno sama i uspjela je pružiti efektivan otpor agresiji, dodaje Avdagić.

„Vraćamo se na poantu: Ukrajina je u početku bila sama i samostalno je pružila otpor koji je bio neviđen s obzirom da su padobranske jedinice slijetale diljem Ukrajine i sve se to zaboravilo. Ideja je bila očigledna i poslije su vojni eksperti govorili da su očekivali da Ukrajina padne u danima nakon početka agresije. Sjećam se i kada su me zvali jednu večer sa HRT-a pitajući da li bi tijekom noći mogao komentirati pad Kijeva. Odgovorio sam kako mislim da neće biti potrebe“, navodi.

Ako se Ukrajina opet našla u naizgled bezizlaznoj situaciji, pojašnjava Avdagić, mora se znati i da Rusija ne stoji toliko dobro, jer da je suprotno već bi otpočela masivne ofanzivne vojne manevre.

Došlo do zamora

„Svi su nekako potcijenili Ukrajinu i ona jeste u teškom položaju jer se bori sa zemljom koja je postala apsolutna diktatura i koja može voditi ovakav rat jer je zakonom zabranjeno progovoriti nešto protiv rata. Ukinuta je sloboda govora, barem što se tiče ratnih ruskih operacija. Žrtve su velike. Ako Ukrajina ima problema sa dobijanjem vojne pomoći, možemo isto tako reći da ne vidimo da je Rusija spremna na ofenzivne aktivnosti jer bi ih već provodila, odnosno koristila bi moment ovakve situacije“, dodaje Avdagić.

Očigledno je da je u Ukrajini „došlo do zamora“, ali bez obzira na sve poteškoće zemlja dobija finansijsku pomoć.

„Ukrajina će vjerojatno i dalje dobivati određenu pomoć, ali je jasno i ne treba čuditi da je do zamora došlo. Mi to znamo odavno, znamo da je prisutan. Na europskoj razini nastoji se, možemo reći, odužiti Ukrajini kandidatskim statusom i njihovim europskim putem kao nekom utješnom nagradom, ali Ukrajinci i dalje imaju i financijsku pomoć Zapada. Vidjeli smo da je Washington izdao kreditnu liniju Ukrajini. To su takve okolnosti i ne treba očekivati da rat koji Ukrajina vodi, koliko god bio ispravan, da ga vodi netko drugi u njeno ime. To je nešto što su prošle zemlje bivše Jugoslavije – samostalno su se naoružavale i nije bilo prijatelja, a rat se ipak događao“, podsjeća Avdagić.

Nastavak rata najviše zavisi od Ukrajinaca i Rusa

Kako će se rat dalje odvijati, u kojem pravcu, najviše zavisi od Ukrajinaca i Rusa, dodaje. Prema njegovim riječima, posebno težak problem predstavlja činjenica da je Rusija okupirane ukrajinske teritorije pravno proglasila dijelom vlastite zemlje.

„To je čitavo vrijeme i to je na njima. Razina njihovog morala i njihova želja hoće li pregovarati, to je nešto što ostaje na njima i to tako stoji čitavo vrijeme. Nitko sa zapada, nitko od njihovih partnerskih zemalja ne može previše utjecati niti na moralnu stranu, a niti na želju za pregovaranje njih samih. Pri tome ne treba zaboraviti, barem što se tiče bilo kakvih pregovora, da su trenutačno ‘sporni teritoriji’ u Ukrajini de jure, što se tiče Rusije, također, njihovi ustavni teritoriji.

Jedna i druga zemlja zapravo ne mogu pregovarati o nečemu što je ustavni dio suvereniteta. U ovom momentu nikakve podloge za realnim pregovorima nema izuzev mogućnosti pregovora o primirju. Kome bi sve to koristilo? Čini mi se da bi zapravo koristilo i jednoj i drugoj strani, ukoliko ruska strana nije u stanju povesti ofenzivu koristeći ovakvu situaciju“, zaključuje Avdagić.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada