Iranski stručnjaci za Al Jazeeru: Izrael se želi izvući iz zamke zvane Gaza

Piše: Rasul Al Haij

Iranci se slažu da je produženje privremenog humanitarnog primirja između Izraela i palestinskog otpora u Pojasu Gaze za još dva dana u interesu palestinske strane. Također, saglasni su da je to potvrda poraza izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je postavio visoke ciljeve svoje agresije, ali nijedan nije postigao.

Pored neuspjeha izraelskih obavještajnih i sigurnosnih službi da predvide operaciju “Potop al-Aqsa” 7. oktobra, razvoj primirja upotpunio je iznenađenja Hamasa, koji je insistirao da zatvorenike preda Crvenom krstu na sjeveru Pojasa Gaze i time realizirao primirje na mjestu na kojem su bile izraelske snage.

Iranski krugovi su tokom proteklih decenija bili podijeljeni po pitanju vanjske politike zemlje, ali su ovih dana gotovo jednoglasni po pitanju ispravnosti načina na koji Islamska Republika pruža podršku palestinskom otporu na teheranskoj liniji fronta u suočavanju sa izraelskom okupacijom.

Produženje primirja

Sadiq Ziba Kalam, profesor političkih nauka, odustajanje Tel Aviva od svojih uslova tokom pregovora o primirju smatra pobjedom palestinskog otpora, koji je “slomio trn izraelske arogancije”.

U članku pod naslovom Sporazum o primirju, koja strana je pobijedila u bitki za Gazu, objavljenom u novinama Arman Melli, Ziba Kalam je naveo: “Primirje je važan korak za rješavanje sukoba između Palestinaca i Izraela, jer je posljednja bitka za Gazu pokazala da ekstremizam i nepopustljivost neće donijeti mir.”

Dok iranski akademik izražava nadu da će privremeno primirje dovesti do “prihvatanja činjenica o palestinskom pitanju i postizanja trajnog okončanja sukoba na okupiranim teritorijama”, iranski posmatrači se pitaju kakve će biti karakteristike perioda nakon operacije “Potop al-Aqsa” i njene posljedice na obje strane sukoba, posebno kada je riječ o palestinskom pitanju.

Muhammad Mahdi Melki, istraživač vojnih pitanja, pristanak izraelske strane da produži primirje posmatra kao pokazatelj njene istinske želje da se izvuče iz močvare zvane Gaza, objašnjavajući da “nastoje dati humanitarni karakter privremenom primirju, kako bi se prekrio poraz Tel Aviva”.

U razgovoru za Al Jazeeru, Melki je rekao da “trenutno primirje neće dugo trajati” i da očekuje nastavak bombardiranja Pojasa Gaze od strane okupacije “u želji da postigne vojni uspjeh na terenu, nakon što nije uspjela postići nijedan politički cilj pregovorima o primirju”.

Iranski istraživač očekuje da će izraelska desničarska vlada produžiti međunarodne napore usmjerene ka prekidu vojnih operacija u Gazi “jer bi prekid značio ogroman poraz za teško naoružani entitet, koji uživa sve vrste međunarodne podrške, od pokreta otpora, klasične vojske”.

Porođajne muke

Abdul Reza Farjirad, bivši iranski ambasador u Norveškoj, Šri Lanki i Mađarskoj, smatra da je produženje primirja “indikacija mogućnosti da se pretvori u trajni prekid vatre”, pojašnjavajući da “što duže traje humanitarno primirje, postaje veći pritisak međunarodnih krugova i globalnog javnog mnijenja na stranu koja ga prekrši, smatrajući je odgovornom za nastavak rata”.

U razgovoru za Al Jazeeru, bivši iranski diplomata rekao je da je “operacija ‘Potop al-Aqsa’ približila trenutak nezavisnosti palestinskog naroda“, upoređujući nasilje nad narodom Gaze sa „porođajnim mukama tokom rađanja palestinske države”.

“Ako regionalne i međunarodne stranke pokrenu inicijativu za okončanje sukoba na okupiranoj palestinskoj teritoriji, trenutno primirje će se vjerovatno pretvoriti u trajni prekid vatre i staviti tačka na višedecenijski sukob na Bliskom istoku”, kaže Farjirad.

Kada je posrijedi južnolibanski front, bivši ambasador Farjirad očekuje nastavak neobjavljenog primirja između Hezbollaha i izraelskih okupacionih snaga ukoliko borbe u Gazi prestanu.

“Nakon iscrpljenosti izraelskog entiteta operacijom ‘Potop al-Aqsa’ i posljedica koje je prouzrokovala unutar njega, izraelske snage će povući svoje prijetnje o napadu na Hezbollah, opciju rata na sjevernom frontu će izbaciti, jer Hezbollahove vojne sposobnosti prevazilaze Hamasove”, rekao je Farjirad.

Bivši iranski diplomata smatra da je “operacija ‘Potop al-Aqsa’ napravila islamsku trojku Iran-Katar-Egipat, koja je odigrala konstruktivnu ulogu u razvoju sukoba”. Također, smatra da će “geopolitička pozicija Teherana biti jača nakon sukoba za Gazu, a Zapad će poduzeti hiljadu koraka da se pozabavi dosijeima povezanim sa Islamskom Republikom Iran”.

Pohvalio je koordinaciju između karika otpora i podjelu uloga između njih tokom operacije “Potop al-Aqsa”.

Farjirad je rekao: “Posljednji sukob će staviti tačku na optužbe Teherana za uplitanje u arapska pitanja, zatim na izazove koji su stavljeni pred Islamsku Republiku iz ugla narodnih protesta, na prijetnju koja je rezultat napetosti između Azerbejdžana i Jermenije, te kontinuirane pritiske Zapada.”

Nakon primirja

“Period nakon operacije ‘Potopa al-Aqsa’ neće biti isti kao prije nje”, rekao je Farjirad, vjerujući da će svrgavanje Netanyahuove vlade biti prva posljedica te operacije. “Ovaj sukob je razotkrio slabost okupacije na raznim nivoima, ne samo vojnom i sigurnosnom, a rečenica ‘Nikad više neće biti isto’ joj je kao trn.”

Farjirad je nabrojao karakteristike narednog perioda:

• Palestinsko pitanje se vraća na ljestvicu svjetskih prioriteta.
• Povećava se interes Amerike i islamskog svijeta za palestinsko pitanje i razvoj događaja na Bliskom istoku.
• Uloga Amerike opada pred rastućom moći Kine. Slabi tempo normalizacije odnosa između arapskih zemalja i Izraela.
• Pozicija Irana i Katara jača na regionalnom i međunarodnom nivou.

Qasim Zakri, istraživač političke situacije, ovome dodaje „mogućnost širenja jaza između zapadnih zaštitnika Izraela i drugih zemalja“, objašnjavajući da će “nakon ‘Potopa al-Aqsa’ mnoge nezavisne zemlje okrenuti leđa narativu Zapada, zbog njegove dvostruke politike u pogledu ratova i ljudskih prava”.

U članku pod naslovom Moguće posljedice operacije ‘Potop al-Aqsa’ u iranskim novinama Etemad, Zakri je napisao da će “Hamas i drugi islamski pokreti otpora u Jemenu i Iraku ojačati svoje vojne kapacitete, da će porasti napetost na Zapadnoj obali i ponoviti se operacije slične ‘Potopu al-Aqsa’, što može zahtijevati intervenciju SAD-a i otvaranje novih frontova protiv Izraela”.

Vjeruje da će Izrael i njegovi zapadni zaštitnici raditi na “destabilizaciji sigurnosti zemalja u okruženju nakon operacije ‘Potop al-Aqsa’, pripremajući se za vršenje pritiska na libanski Hezbollah”. Ističe da ne isključuje pojavu ekstremističkih pokreta, kao što je Al-Kaida, kako bi se osvetili Izraelu i SAD-u.

“Apsolutna američka podrška cionističkom entitetu tokom operacije ‘Potop al-Aqsa’ može dovesti do neuspjeha demokrata na predsjedničkim izborima 2024. godine, kao i postepenog povlačenja Ukrajine sa liste prioriteta američke administracije”, zaključio je Zakri.