Mreža 4P: Podrška ženama koje su preživjele nasilje

Zahvaljujući Mreži 4P (pomagačica, podržavateljica, pristup (posvećenost, pažnja, povjerenje), pravda), u 25 lokalnih zajednica širom Bosne i Hercegovine, djeluju obučene, osnažene pomagačice koje su na usluzi ženama koje su pretrpjele nasilje ili su u riziku od nasilja. Raznih su profila – od novinarki, psihologinja, nastavnica u školama, do aktivistica iz različitih nevladinih organizacija, a rade volonterski. Pomažu ženama da lakše shvate svoja prava, ali i u pristupu institucijama u lancu sistema zaštite.

Razgovarali smo sa nekim od 64 certificirane pomagačice koje su nam ispričale sa čim su se sve susretale, kao i sa osobama iz nevladinih organizacija koje se bore da femicid (zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve) bude tretiran kao zasebno krivično djelo u zakonicima u Bosni i Hercegovini.

Treba reagovati promptno

„Žena se ogleda u drugoj ženi i traži u njoj nekakvu utjehu. Imati ženu pored sebe koja će joj pojasniti na koji način može prijaviti, od tehničkih stvari, da ode do doma zdravlja da dobije ozljedni list, do toga kako pravno postupiti, je jako bitno“, kazala je Mia Komšić, certificirana pomagačica koja je zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalni rad Kiseljak.

Objasnila je da se na senzibiliziran način pristupa tim ženama, da im se indirektno provuče da nije prirodno da budu žrtve nasilja, ali da one same donose odluke o tome da li će prijaviti nasilje.

Kao pomagačica u Srednjebosanskom kantonu radi i Kornelija Nikačević koja je zaposlena u Općinskom sudu Travnik.

„Žene u našoj zemlji još uvijek nemaju razvijenu svijest što sve podrazumijeva nasilje te se vode onim starim izgovorima poput ‘ma nije to ništa’, ‘mi smo u braku’, ‘njemu je bio takav dan’ ili čak ‘ja sam kriva, nisam uradila nešto što je on zahtijevao’. Smatram da je jako važno pričati o ovoj temi, podizati svijest o važnosti prevencije nasilja nad ženama i educiranju šta podrazumijeva nasilje“, kazala je Kornelija Nikačević.

Duška Andrić – Ružičić iz Centra ženskih prava Zenica jedna je od certificiranih pomagačica. Rekla je da je ubistvo u Gradačcu 11. augusta 2023. godine kada je ubica snimao sebe dok je ubijao svoju bivšu nevjenčanu suprugu, a zbog viralnosti samog čina skrenulo pažnju i uticalo da se dobrano osvijeste u institucijama.

„Institucije treba da reaguju onog momenta kad im žena nešto prijavi, da je shvate ozbiljno. Neki dan smo imali pozitivan primjer. Žena je donijela mobitel u policiju i pokazala poruke bivšeg partnera u kojim joj prijeti da će je ubiti ako pobjegne iz zemlje. Policija je reagovala odmah i podnijela prijavu protiv njega, a tražili su i zabranu prilaska toj ženi. To je značajan pomak u odnosu na period od prije dvije-tri godine kada se nije regovalo na prijavljene prijetnje“, istakla je Duška Andrić – Ružičić.

Meliha Sendić, predsjednica Centra ženskih prava Zenica godinama zagovara uvođenje femicida kao posebno kazneno djelo u zakonik u Bosni i Hercegovini.

„Centar ženskih prava je podnio pet inicijativa za izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH, a sve su se odnosile na rodno zasnovano nasilje. U aprilu 2022. godine podnijeli smo inicijativu za uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela. Informacija koju smo dobili je da će Federalno ministarstvo sigurno ići u izmjene Krivičnog zakona. Ono se ne može desiti ove, ali bi trebalo biti naredne godine. Kompletna pravosudna zajednica u Federaciji BiH podržala je nedavno našu inicijativu, a predsjednik Općinskog suda Travnik Goran Dujić je predložio da predstavnica naše organizacije bude članica radne grupe koja će raditi na izmjeni Krivičnog zakona Federacije BiH“, istakla je Meliha Sendić.

Posebno krivično djelo

Kantonalni sud u Novom Travniku, koji je pilot sud Bosne i Hercegovine u mreži evropskih sudova, povodom Evropskog dana pravde organizovao je nedavno okrugli stol na temu „Femicid – ubistva žena i novi pomagački resurs – Mreža 4P“.

„Femicid kao posebno kazneno djelo treba biti uneseno u Kazneni zakon Federacije BiH. Samo u 2022. i 2023. godini u Bosni i Hercegovini je ubijeno 19 žena koja imaju sva obilježja femicida, to jest ubojstva žene na temelju roda. To je zaista zabrinjavajuća brojka”, izjavio je Davor Kelava, predsjednik Kantonalnog suda u Novom Travniku.

Mirzeta Tomljanović, tehnička koordinatorica Sigurne kuće u Bijeljini i Fondacije Lara objasnila je da femicida nije bila pošteđena ni Bijeljina. U prethodnih 15-ak godina, kaže, bilo je više ubistava žena koja su obično praćena samoubistvom supruga ili partnera.

„Nasilje u porodici se u Republici Srpskoj od 2020. godine ne tretira kao prekršaj nego isključivo kao krivično djelo i tadašnjim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici uvedeni su novi pravni instituti kojima se pokušala poboljšati zaštita žrtava u skladu sa međunarodnim standardima“, navodi Tomljanović.

„Novim Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, čiji se nacrt našao 2. novembra na zasjedanju Narodne skupštine Republike Srpske, ide se korak dalje. Femicid će biti prepoznat kao najteži oblik i posljedica nasilja prema ženama, kao svako lišenje života žene izvršeno, u potpunosti ili djelimično, zbog njene pripadnosti ženskom polu ili smrt žene koja je posljedica radnji nasilja prema njoj, bez obzira da li je osumnjičeni za radnje nasilja član porodice ili drugo lice. Na ovaj način će biti unaprijeđena zaštita žena izloženih kontinuiranom nasilju koje po pravilu prethodi femicidu kao najfatalnijem ishodu nasilja u porodici i prema ženama“.

Naglasila je da je bitna primjena zakona, naročito u pogledu izricanja hitnih zaštitnih mjera i praćenje njihove primjene, jer „bez toga nema prevencije i adekvatne sistemske zaštite žrtava nasilja“.

„Takođe, jako je bitno pozivanje na individualnu odgovornost i sankcionisanje službenika i stručnih lica koji naprave propuste u postupanju. Neophodno je i pooštravanje kaznene politike jer su kazne koje se izriču za krivična djela nasilja u porodici preblage – to su pretežno uslovne osude, novčane ili kazne zatvora od nekoliko mjeseci”, poručila je Tomljanović.

Osobe od povjerenja

„Jedan od primjera je mlađi muž koji je u kući zatekao suprugu kako ruča sa svojim roditeljima. Bijesan je nasrnuo na nju i počeo je udarati. Ta žena koja je konstantno trpila fizičko nasilje supruga, uspjela je izaći iz te nasilne zajednice. Drugi primjer je žena koja je osam godina živjela u uslovima logora gdje nije izašla iz kuće bez dobijanja dozvole muža. Nije smjela vrata otvoriti bez dozvole supruga, čak ni kada im se djeca vraćaju kući. Oba su slučaja u gradu u kojem radi 30-ak advokata. Tu je i žena koja je godinama trpila nasilje, a kada je smogla snage da prijavi muža, izostala je podrška porodice“, ukazuje Duška Andrić – Ružičić.

„Strašno je da u 21. vijeku ima situacija da roditelji ne stanu na stranu kćerke, neki iz straha, a neki jer su se odrekli kćerke jer je ona ‘sada njihova’. Bilo je i pozitivnih primjera poput onog gdje je svekar pomagao snahi da živi dostojanstveno nakon razilaska sa njegovim sinom“.

Pomagačice ili osobe od povjerenja su prošle zahtjevan i praktičan program obuke koji ih je osnažio da prepoznaju i primijene najbolji model podrške ženama, uvijek imajući na umu njihovu sigurnost i štiteći njihovo dostojanstvo i integritet. Svojim volonterskim radom daju doprinos žrtvama nasilja koje im se obrate za pomoć. U tim momentima kada se cijeli svijet srušio toj ženi, jako je bitno da zna da je neko spreman da joj pomogne.