‘Strateški ciljevi nisu postignuti’: Je li ukrajinska protuofanziva propala?

Ukrajina se nadala da će pokrenuti žestoke protunapade na ruske trupe. Stručnjaci objašnjavaju zašto ofanziva nije opravdala očekivanja.

Zapovjednik artiljerijske jedinice ukrajinskih oružanih snaga, Oleksandr, 45, ispisuje imena vojnika poginulih u akciji na granati haubice na položaju u blizini linije fronta u Donjecku (Reuters)

Kijev, Ukrajina – Referirajući se na čuvenu sovjetsku videoigru, Alla kaže da njen suprug ubija ruske vojnike kao da igra “ljudski Tetris”.

“Dron lebdi na nebu i on gleda [ih] kako gmižu šumom”, rekla je za Al Jazeeru. “I on ih ubija. I onda oni opet puze.”

Rat u Ukrajini pretvorio je Avdiivku, gdje je stacioniran Allin suprug, u lavirint ruševina, rovova i tunela okruženih spaljenim poljima i dijelovima šume posutim nagaznim minama, kraterima od eksplozija i ostacima ruskih vojnika i oklopnih vozila.

Avdiivka se nalazi 20 kilometara sjeverno od separatističkog Donjecka, duboko uvučena u okupirana područja. Nalazi se pod ukrajinskom kontrolom od 2014.

Ali gotovo je opkoljena i ukrajinske snage će je možda morati napustiti nakon što je više sedmica izložena bombardiranju s 500 kilograma teškim bombama i olujama koje su ubile hiljade ljudi s obje strane.

Predaja bi mogla postati otrežnjujući, pesimistični završetak ovogodišnje protuofanzivne kampanje, koja je započela u junu duž linije fronta u obliku polumjeseca, dugog 1.000 kilometara u istočnoj i južnoj Ukrajini.

Prošle su godine ukrajinske snage oslobodile gotovo 75.000 kvadratnih kilometara terena, što je područje veličine Ujedinjenih Arapskih Emirata, prema Institutu za proučavanje rata, organizacije za strateško promišljanje sa sjedištem u Washingtonu, DC.

Kijev je rekao da želi doći do Azovskog mora kako bi presjekao “kopneni most” između ruskog kopna i anektiranog Krima.

Ali ruske snage su provele mjesece gradeći odbrambene linije i postavljajući hiljade mina na ničijoj zemlji.

Oni također vladaju zrakom i eterom pomoću svojih aviona, kamikaza dronova Lancet i sistemima za ometanje radiokomunikacija koji paraliziraju i dezorijentiraju ukrajinska bespilotna vozila.

U međuvremenu, borbenim avionima F-16 koje je Zapad obećao isporučiti trebat će mjeseci da stignu – a njihovi budući piloti provest će još mnogo mjeseci na obuci.

Kijev je do sada ove godine izgubio gotovo 487 kvadratnih kilometara, prema izračunu The New York Timesa objavljenom krajem septembra.

‘Rusija izgleda jača i ima prednost u ljudstvu’

Rezultati su razočaravajući zbog nekoliko faktora, kažu vojni analitičari.

“Strateški ciljevi nisu postignuti ove godine i to je teško moguće izvesti” u preostalim mjesecima, rekao je za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba ukrajinskih oružanih snaga.

Okrivio je zapadne saveznike za višemjesečna kašnjenja u isporuci oružja i nevoljkost da isporuče sofisticiranije oružje.

“Oružje treba isporučiti na vrijeme, a ne na način na koji to rade naši saveznici”, rekao je. Ukrajinski “generali su tražili [određeno oružje] prije godinu dana, ali još nisu isporučili čak ni vrste oružja koje su bile dogovorene.”

Ukrajinski vrh dugo se žalio na kašnjenja za koja zapadni dužnosnici kažu da su uzrokovana logističkim preprekama.

U međuvremenu se rat pretvorio u poziciono ratovanje nalik onom iz Prvog svjetskog rata koje iscrpljuje obje strane u ljudstvu i ekonomiji.

“Ovo nije naš rat jer Rusija izgleda jače, što se tiče resursa, ekonomije i ima četverostruku prednost u ljudstvu”, rekao je Romanenko.

Stanovništvo Rusije iznosi 143 miliona, ali milioni ukrajinskih državljana žive na anektiranom Krimu i drugim okupiranim područjima istočne i južne Ukrajine.

Trenutni broj stanovništva Ukrajine je između 29 i 33 miliona, prema različitim procjenama.

I iako muškarcima od 18 do 60 godina nije dopušteno napustiti Ukrajinu, a nekoliko valova mobilizacije dovelo je do mobilizacije stotina hiljada ljudi, teški gubici su iscrpili ukrajinske snage.

“Očito nema dovoljno ljudstva”, rekao je Romanenko.

Kazao je da bi trebale postojati strože mjere za registraciju svih muškaraca u dobi za borbu i njihovo klasificiranje prema sposobnosti za borbu.

U međuvremenu, neki mlađi Ukrajinci izbjegavaju mobilizaciju kako god mogu.

“Dobio sam poziv, zaglavljen mi je za vrata [stana],” rekao je za Al Jazeeru Boris, 21-godišnji student univerziteta u Kijevu. “Dva mjeseca sam ga tamo držao tako da izgleda kao da niko ne živi u stanu.”

Ukrajinski vrhovni zapovjednik navodno je priznao da je protuofanziva došla u “ćorsokak”.

“Baš kao u Prvom svjetskom ratu, dosegli smo nivo tehnologije koja nas stavlja u pat poziciju”, rekao je za The Economist 1. novembra. “Vjerovatno neće biti dubokog i lijepog proboja.”

Nikolay Mitrokhin, s njemačkog univerziteta u Bremenu, rekao je za Al Jazeeru da je Ukrajina preskupo platila cijenu, jer je oružje isporučeno sa Zapada potrošeno tokom “besmislenih” frontalnih napada na neprijateljske linije.

“Dio zapadne opreme izgorio je u besmislenim pokušajima proboja koji su završili oslobađanjem pola tuceta razorenih sela.”

Ukrajinska ekonomija ‘visi o koncu strane pomoći’

Protuofanziva je sa sobom donijela ogromne gubitke među ukrajinskim vojnicima – posebno jedinicama obučenim na Zapadu koje su povučene iz istočnih gradova Bahmuta i Soledara – posljednjih značajnih teritorijalnih dobitaka Rusije prošle godine.

Iako nema pouzdanih službenih podataka o gubicima, pretpostavlja se da su deseci hiljada vojnika s obje strane ubijeni u ratu ove godine.

“Ruska odbrana sravnila je napadačke brigade koje su bile obučavane najmanje šest mjeseci i za čiji su spas Bahmut i Soledar napušteni”, rekao je Mitrokhin.

U međuvremenu je Kremlj je uspio izbjeći kolaps ruske ekonomije.

“Rusija je koristila sveobuhvatne poticaje ulaganja, kredita i budžeta – od pristupačnih hipoteka do vojno-industrijskog kompleksa”, rekao je kijevski analitičar Alexey Kushch za Al Jazeeru.

Moskovska strategija pristupačnih kredita i “zamjene uvoza” kao odgovor na zapadne sankcije pokrenula je bujanje domaćih poduzeća kao gljiva, rekao je.

U usporedbi s Rusijom, ukrajinska ekonomija “visi o koncu strane pomoći”, rekao je Kushch.

“Nema programa unutrašnjeg razvoja, monetarna politika je usmjerena na ograničavanje domaćih kredita”, rekao je.

Ekonomska okosnica Rusije je izvoz ugljikovodika, a ona se može slomiti samo ako “cijeli svijet prestane kupovati rusku naftu i plin”, rekao je Sergey Bizyukin, prognani opozicioni aktivist iz zapadnog grada Ryazana.

“I da, odbrambene tvornice u Ryazanu, gdje je tehnološka baza tradicionalno jaka, rade punom parom, a postoji samo nedostatak radne snage”, rekao je za Al Jazeeru.

Ali bez obzira na to koliko su mali dobici Kijeva, oni se “ne bi trebali podcijeniti” – prema navodima Rybara, proruskog Telegram kanala s 1,2 miliona pretplatnika.

Ukrajinske snage šire svoje uporište na lijevoj obali rijeke Dnjepar u južnoj regiji Herson, ulazu u Krim, navedeno je.

Uz podršku rojeva bespilotnih letjelica, Ukrajinci su ranije ovog mjeseca prevezli oklopna vozila i gotovo 300 vojnika u selo Krynki, objavio je Rybar.

“Krynki je naš”, rekao je ukrajinski ratni veteran Yevgen Dikyi u televizijskim izjavama.

Izvor: Al Jazeera