Sedam Plenkovićevih godina: Jednima napredak, drugima katastrofa

Kada je 2016. godine, poslije izvanrednih izbora, Andrej Plenković postao predsjednik Vlade Republike Hrvatske svi su se složili kako se radi o novom licu hrvatske politike. Nitko tada nije mogao znati niti predvidjeti koliko će biti uspješan, kao i koliko će se zadržati na mjestu premijera.

Sedam godina kasnije Andrej Plenković je i dalje na mjestu predsjednika Vlade te je političar s najdužim premijerskim stažem u Hrvatskoj.

Proteklih godina povezivalo ga je se s brojnim dužnostima u Europskoj uniji od kojih, barem za sada, nije bilo ništa tako da se već sada najavljuje kako će iduće godine Plenković, vrlo vjerojatno, krenuti u utrku po svoj treći premijerski mandat.

Tijekom Plenkovićevih sedam godina na čelu Vlade, može se reći kako je Hrvatska napravila dosta toga te samim tim i napredovala, ali i isto tako da se suočila s brojnim krizama. Isto tako, zabilježen je i niz afera u kojima su sudjelovali brojni ministri kao i osobe iz HDZ-a koje uživaju povjerenje Plenkovića, ujedno i predsjednika HDZ-a.

Uspjesi Vlade

“Radilo se o zahtjevnom period brojnih kriza koje nitko nije mogao predvidjeti. Pri tome, Vlada je realizirala brojne strateške ciljeve. Imali smo jako puno kriza i sa svima smo se nosili na najbolji mogući način. U trenutcima takvih kriza iza hrvatskih građana i gospodarstva jedino su mogli stati Vlada i država. Imali smo dvije piste – jednu kriznog upravljanja i jednu ostvarenja strateških ciljeva”, rekao je Plenković.

Govoreći o uspjesima tijekom proteklih sedam godina podsjetio na realizirane brojne infrastrukturne projekte, izgradnje cesta, probijanje tunela i drugih objekata, pri čemu se posebno ističe izgradnja Pelješkog mosta. Od najkonkretnijih postignuća za građane, naveo je rast plaća za više od 50 posto, rast minimalne plaće, mirovina, veliko povećanje broja zaposlenih, besplatni prijevoz, te osiguravanje udžbenika i obroka za učenike u osnovnim školama… Tu je i ulazak u eurozonu, kao i činjenica da je Hrvatska postala dio šengenskog prostora.

“Danas posao premijera ili ministra nije isti kao prije 15 ili 20 godina. Radi se o sasvim drugom političkom, komunikacijskom i medijskom okružju. Razina odluka koje postoje – međunarodne, domaće, institucionalne, političke i medijske – zahtijeva ogroman stupanj energije, snage i izdrživosti. Stoga je to da se ljudi rotiraju sasvim normalno i u redu”, kazao je premijer Plenković odgovarajući na pitanje o broju ministara koji su se izmijenili u pojedinim ministarstvima u proteklih sedam godina. “Bilo je nekoliko odlazaka koji su bili uzrokovani polu-procesima, s obzirom da još nijedan nije imao nikakav epilog. Najvažniji mi je rezultat i potpora, što ova Vlada u posljednjih sedam godina ima”.

Rad Vlade tijekom proteklih sedam godina pozdravio je i Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, koji je rekao da je Hrvatska danas drugačija i puno bolja zemlja nego što je bila 2016. godine.

“Naravno, ja sam subjektivan jer sam član Vlade, ali realno govoreći, napravljena su velika postignuća kad govorimo o standardu i o strateškim projektima, tako da mislim da možemo svi biti zadovoljni. Hrvatska je puno bolja i drugačija nego 2016. godine”, istakao je Butković.

Žestoke kritike

Iz oporbe ističu da kada se govori o tih sedam godina ne smiju se zaboraviti afere u koje su upleteni članovi HDZ-a, a koje su vrijedne i nekoliko milijardi kuna, privođenja nekih ministara, odlazak iz raznih razloga čak 28 ministara…

Jedan od žešćih kritičara Vlade i Plenkovića je saborski zastupnik Nino Raspudić (Most) koji kaže kako bi tih sedam godina ocijenio lošim te da ga ne brinu toliko neuspjesi Plenkovića i njegove Vlade nego da ga brinu njegovi uspjesi. Tako je, između ostaloga, uvođenje eura u vrijeme visoke inflacije nazvao “samoubilačkim protezom jednoga eurofanatika”.

“Najveći problem posljednjih sedam godina je to što smo izgubili gotovo pola milijuna ljudi. U Hrvatsku se potpuno nekritički uvozi najjeftinija radna snaga, potpuno obespravljena, koja onda dodatno obara cijenu rada što za posljedicu ima dodatno iseljavanje Hrvata prema Zapadu. Ne znam primjer niti jedne vlade u demokratskoj, zapadnoj zemlji gdje je tolik broj ministara i prvih suradnika morao otići uglavnom zbog kriminala i korupcije, a da nije vlada odmah pala i da se nisu raspisali izbori. Evo, to je Hrvatska kakvu nam na kraju mandata ostavlja Andrej Plenković”, rekao je Raspudić.

Rezultat rada – minus

Rad Plenkovića kao premijera tijekom proteklih sedam godina kritizirala je i saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović koja je rekla kako su tih sedam godina „najveća pošast za Hrvatsku koja je veća i od rata”. Prema njenim riječima, i u ratu su institucije funkcionirale bolje nego u vrijeme mandata Andreja Plenkovića.

“Sve ono što je radio, dopuštao grananje korupcije i poticao ju, okupirao sve institucije kako bi mogao vladati, širio laži i promovirao lopove iz svoje stranke, na kraju će se sručiti na Hrvatsku koja je s Andrejom Plenkovićem postala slaba na unutrašnjem planu. To je sedam gladnih godina od kojih će se Hrvatska još dugo oporavljati. Vratiti neovisnost institucija i podići ih iz pepela u koji ih je pretvorio Plenković bit će najveći izazov”, kazala je Ahmetović.

U svom stilu saborski zastupnik Hrvatske seljačke stranke (HSS), Krešo Beljak rekao je kako za učinjeno tijekom proteklih sedam godina Plenkoviću ne bi dao ni jedinicu. Po njemu je ono što je radio premijer proteklih ravno nuli, pa čak i minusu jer, kako kaže, Hrvatska je tijekom toga vremena nazadovala u svim mogućim pogledima.

“To što se Plenković kiti tuđim perjem, sebi pripisuje zasluge ulaska u šengen i eurozonu, moram ga podsjetiti da to nisu njegove zasluge, nego zasluge cijelog niza političara u posljednjih 20 godina koji su mukotrpno radili na tom putu Hrvatske. Hvali se rastom plaća i mirovina, a inflacija je dvostruko ili trostruko veća. Tako da je i tu pad. Nema niti jednog segmenta u kojem je Hrvatska vidno napredovala, iako će on to putem svog PR-a prikazati na drugačiji način. O korupciji mislim da ne treba uopće gubiti previše riječi. Ne postoji niti jedna HDZ-ova vlada koja je producirala toliki niz afera”, kazao je Beljak.

Brojne krize

Govoreći o sedam godina premijerskog mandata Andreja Plenkovića, hrvatski politički analitičar Davor Gjenero kaže kako se do sada niti jedan hrvatski premijer nije susretao s više kriza nego Plenković te da se on sa svima njima manje više borio uspješno. Očekuje da će gotovo sigurno Plenković ići i po svoj treći premijerski mandat.

“Sjetimo se samo krize oko Agrokora, sloma brodogradnje, pandemije, a velike problem donio je i rat u Ukrajini. Pri tome tijekom ovih sedam godina sređene su financije, smanjen deficit, unaprijeđen kreditni rejting tako da smo po prvi puta blizu A razine, napravljeno je puno i oko sredstava iz EU fondova… Bitno je ojačao regionalnu i međunarodnu poziciju Hrvatske te stabilizirao odnose s SAD. Mislim da se može reći da je Hrvatska tijekom ovih sedam godina Plenkovića puno napredovala”, smatra Gjenero.

Ne vidi problem u činjenici što je 28 ministara u dvije Vlade iz nekoga razloga otišao, pojašnjavajući kako je dio tih kadrova bio naslijeđen iz prošle strukture te da u to vrijeme Plenković nije imao svoje ljudi da ih nadomjesti. Smatra kako je od svih njih malo ministara koji su otišli, a da se za njima može žaliti. Kao najveći problem ističe odlazak Martine Dalić koja mu je trebala biti ključna osoba za jačanje gospodarstva. Ističe kako mu je najbolji suradnik ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je, kako je rekao, prvo konsolidirao kabinet, a onda poslije toga i MUP.

“Osobno mogu reći da sam zadovoljan što spadamo u dio Europske unije koji se tako i ponaša kao i sa većinom javnih politika koje provodi Hrvatska. Pitanje je da li se moglo u gospodarstvu više napraviti, ali opet sa sigurnosti možemo reći da smo puno bolji nego prije sedam godina”, istakao je Gjenero.

O tome što o radu Andreja Plenkovića misle građani svi ćemo moći vidjeti tijekom superizborne 2024. godine kada su pred Hrvatskom čak tri izborna procesa i to oni za Sabor, europarlament i predsjednika države. Tada će se na najbolji način moći vidjeti koliko je i kod građana Andrej Plenković bio uspješan.

Prema istraživanjima javnoga mnijenja, HDZ trenutno uživa u podršci od najmanje 29 posto ispitanih građana. Iza njih, ali daleko, je SDP sa podrškom nešto većom od 13 posto, a onda slijede Most, Možemo i tako dalje.