Ukrajinske i ruske vojnike čeka teška i krvava zima

Nijedna strana nije spremna odustati i nijedna ne može pobijediti u srednjoročnom razdoblju, ali možda se dese pregovori sljedeće godine.

Ukrajina je početkom juna pokrenula veliku kontraofanzivu kojom je prema nekim procjenama vratila pola teritorije koju je Rusija zauzela početkom godine (Reuters)

Ove zime vjerovatno će doći do dugog i krvavog zastoja u Ukrajini, pri čemu nijedna strana neće odustati od ofanziva i kontraofanziva, ali to bi moglo posijati sjeme pregovora sljedeće godine, kažu stručnjaci za Al Jazeeru.

“Zima će samo pojačati bijedu… niti jedna strana neće napraviti taktički ili operativni proboj”, rekao je za Al Jazeeru penzionisani pukovnik Seth Krummrich, sada potpredsjednik Global Guardiana, sigurnosne konsultantske kompanije.

Ukrajina je početkom juna pokrenula veliku kontraofanzivu kojom je prema nekim procjenama vratila pola teritorije koju je Rusija zauzela početkom godine.

Ali nije uspjela u svom strateškom cilju presjecanja ruskih snaga na dva dijela, izolacije Hersona, Zaporožja i Krima od Luganska, Donjecka i Harkova.

Ukrajinski viši komandanti rekli su da će se kontraofanziva nastaviti tokom zime.

‘Bit će katastrofa i još mrtvih’

Prošlog mjeseca Rusija je pokušala odgovoriti novim nizom ofanziva na istoku – prema gradovima Kupjansk, Liman, Avdijivka i Marijinka. Niko nije uspio, ali Rusija je nastavila s napadima uprkos snijegu i mrazu, kao na primjeru Kupjanska 21. novembra.

“Mislim da će pokušati s pritiskom  tokom zime”, rekao je Krummrich.

“Tlo se smrzava, [oni će] pokušati napraviti neke poteze jer su očajni. Ne mislim na Ukrajince. Mislim na Ruse. Vojnici to ne bi željeli. Bit će to katastrofa. Bit će još mrtvih”, rekao je.

To je već vidljivo. Ukrajinske oružane snage procjenjuju da je u sedmici od 20. do 26. novembra ubijeno 6.260 ruskih vojnika, u prosjeku gotovo hiljadu dnevno, što je rezultat nemilosrdnih ruskih napada na istoku.

“Ovo je rat kojem nedostaje visoka strategija”, rekao je za Al Jazeeru Konstantinos Grivas, koji predaje oružane sisteme i geopolitiku na Helenskoj vojnoj akademiji.

“Rusija je zarobljena u ratu iscrpljivanja, koji ima svoju logiku… to je rat na autopilotu.”

Obje strane nisu uspjele doći do tehnološke ili taktičke prednosti koja bi dovela do iskoraka jer je odbrana dominantna, rekao je Grivas.

“Čini se da su vatrena moć i pasivna odbrana – naprijer, minska polja i rovovi – neutralizirali sposobnosti mehaniziranih i zračnih snaga”, objašnjava Grivas.

“Ako dođe do kritičnog razvoja događaja, to će biti kolaps zbog iscrpljenosti – poput bokserskog meča u kojem jedan borac jednostavno ne može nastaviti zadavati udarce, a ne od nokauta.”

Obje strane imale su strategije za uspjeh, ali do sada im je druga parirala.

Rusija se nadala brzom kolapsu ukrajinskih oružanih snaga kada je izvršila invaziju u februaru 2022. Kad to nije uspjelo, bacila je oko 10.000 projektila na ukrajinske gradove kako bi slomila volju zemlje da se bori.

Prošle zime Rusija je ciljala na elektrane, uzrokujući prekide rada, a u julu je počela ciljati na lučku infrastrukturu kako bi zaustavila izvoz ukrajinskog žita.

Strategije bez velikog pomaka

Zapadni saveznici Ukrajine odgovorili su sistemima protuzračne odbrane, rezervnim dijelovima i generatorima za hitne slučajeve kako bi održali struju u Ukrajini. Isporučili su rakete srednjeg dometa Ukrajini u kombinaciji s bespilotnim letjelicama domaće proizvodnje kako bi vratili rusku mornaričku moć natrag na obalu, stvarajući siguran prolaz za trgovačke brodove.

Ukrajina je isprobala vlastite ofanzivne strategije. Koristila se oružjem za daljinske udare duboko u rusku pozadinu kako bi poremetila snabdijevanje fronta oružjem, ali Rusija je pomakla svoje zalihe van dometa i pronašla put za isporuku sporednim putevima. Ukrajina je poslala bespilotne letjelice da napadnu ruske fabrike projektila i samu Moskvu, ali to je bilo premalo da bi napravila veliku štetu.

Ukrajina je nedavno zatražila borbene avione F-16, koje su neke članice NATO-a pristale isporučiti, ali je teško reći da li bi oni ponudili izlaz sa mrtve tačke, kažu stručnjaci.

“Čak i ako dobiju F-16, neće ih moći učinkovito koristiti jer tim avionima trebaju hiljade sati [obuke] u letu da postanu operativni”, rekao je Al Jazeeri Andreas Iliopoulos, bivši zamjenik komandanra grčke vojske.

“Neće imati efekta do 2025. godine.”

“Mislim da je sve ovo zapravo ukrajinsko nastojanje da nastavi tražiti zapadnu pomoć i otkloni umor i pritisak za pregovore”, rekao je Grivas.

Ukrajinski saveznici zabranili su rusku naftu, zlato, dijamante, drvnu građu i druge unosne izvozne proizvode kako bi izgladnjeli rusku ekonomiju, ali Rusija je prodavala svoju naftu po sniženim cijenama Kini, Indiji i drugim tržištima.

Sankcije su također pokušale zaustaviti protok kapitala i osjetljivih tehnologija u Rusiju. Ali Moskva je proizvodila oružje i kupovala artiljerijske granate i bespilotne letjelice od država koje dijele njenu mržnju prema SAD-u – Irana i Sjeverne Koreje.

Prošlog augusta ukrajinska obavještajna služba procijenila je da Rusija ima oko 585 preostalih projektila različitih tipova, ali planira praviti više od 100 mjesečno. Ovog mjeseca, tvrdi ukrajinska vojska, Rusija je samo na Krimu uskladištila više od 800 projektila i sprema se lansirati ih.

Sposobnost Rusije da održi svoje zalihe i iskoristi velike rezerve ljudstva navela je neke posmatrače da sugeriraju da je vrijeme na njenoj strani.

Vrijeme za pregovore?

“Ukrajina bi vjerovatno izgubila u dugotrajnom ratu iscrpljivanja, jer bi to bila nepoštena borba”, napisao je John Mearsheimer, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Chicagu u nedavnom tekstu pod naslovom Siguran poraz.

“Stalno slušam kako ljudi govore da će izmoriti Ukrajince. To se neće dogoditi s regrutnom vojskom koja ne želi biti tamo,” rekao je Krummrich, koji se borio u specijalnim operacijama u Iraku i Afganistanu, i vjeruje da se moral ruskih vojnika lomi.

“Svaki val vojnika koji nekako preživi i ode kući poručuje svima ‘za ljubav Božju, nemojte biti uvučeni u Ukrajinu'“, rekao je Krummrich.

Nedavni izvještaji pokazuju da sve veći broj ruskih vojnika želi ići kući.

Dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odustao od bilo kakvih pregovora dok je Rusija na ukrajinskom tlu, Rusija više balansira.

“Rusija nikada nije odbila mirovne pregovore s Ukrajinom,” rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin Grupi G20 21. novembra.

“Naravno, trebali bismo razmišljati o tome kako zaustaviti ovu tragediju.”

“Mislim da opet šalje poruku: ‘Hej, trebam izlaz’. Kad se uključio u ovo… nije imao plan za ovu situaciju“, rekao je Krummrich.

“Mislim da je tajna želja obojice kako izaći iz ovoga i ko će prvi na pregovore”, rekao je Grivas.

Ali je li vjerovatno da će se to dogoditi ove zime?

Obje strane za sada pokazuju volju za borbom.

Putin možda traži simboličnu pobjedu uoči izbora idućeg aprila i drugih pukotina u zapadnom savezu, kažu stručnjaci, naročito ako se u obzir ne tako mala mogućnost da bivši predsjednik Donald Trump pobijedi na američkim predsjedničkim izborima.

“Šta će se dogoditi s američkim izborima… Trump i ono što republikanci nude ne pomaže Ukrajini, a moglo bi potencijalno olakšati stvari Rusiji”, rekao je Krummrich.

Republikanci u Kongresu odani Trumpu ove godine su predvodili napore da zaustave dotok vojne pomoći Ukrajini, rekavši da je američki deficit previsok.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada