‘Karijera na kocki’: Američkim studentima uskraćene poslovne prilike zbog propalestinskih stavova
Propalestinski studenti kažu da je prijetnja gubitka budućih profesionalnih prilika utjecala na njihov aktivizam.
Piše: Yasmeen Altaji
Od početka rata između Izraela i Hamasa, Mohammed, student Univerziteta Cornell koji je tražio da ga se iz sigurnosnih razloga zove pseudonimom, bio je oprezan kada je u pitanju prisustvovanje propalestinskim protestima.
On uvijek potiče svoje kolege demonstrante da poduzmu mjere opreza: Nosite masku za lice. Idi s prijateljem. Ostanite oprezni.
Ali ne brinu ga samo napetosti u kampusu. Mohammed, ambiciozni istraživač, zabrinut je da bi javno govorenje o ratu moglo ugroziti njegove buduće ciljeve u karijeri, i ciljeve njegovih kolega sa studija.
“Ljudi su uplašeni do te mjere da više ne žele prisustvovati skupovima”, rekao je Mohammed. “Ljudi su zabrinuti zbog radnih mjesta.”
Dok se demonstracije nastavljaju širom Sjedinjenih Američkih Država, demonstranti koji se okupljaju za palestinsku stvar osjećaju sve veću nelagodu zbog profesionalnih posljedica s kojima bi se mogli suočiti zbog izražavanja svojih stavova.
Ti su se strahovi pokazali opravdanim u nekoliko slučajeva. Dana 22. oktobra, vrhunska holivudska agentica podnijela je ostavku na mjesto u upravnom odboru agencije Creative Artists Agency (CAA) zbog reakcije nakon što je na društvenim mrežama usporedila izraelske akcije s “genocidom”.
A 26. oktobra urednik časopisa Artforum dobio je otkaz nakon što je objavio otvoreno pismo umjetnika koji pozivaju na “prestanak ubijanja i nanošenja štete svim civilima”.
Stručnjaci kažu da studenti sastavljaju većinu novih prijava diskriminacije i da često imaju malo iskustva i skromne profesionalne mreže na koje se mogu osloniti ako se suoče s negativnim reakcijama u svojim karijerama koje su tek na početku.
Za Mohammeda, efekat je bio utišavanje studenata. Primijetio je da njegovi vršnjaci “ne žele biti na prvoj liniji” i da su ograničili svoje javno zagovaranje iz straha da bi i oni mogli izgubiti profesionalne prilike.
“Pretpostavljam da su ljudi samo mislili: ‘Sve što radimo, uvijek ćemo biti demonizirani. Pa koja je svrha razgovora?’”, rekao je.
Isabella, doktorantica na Univerzitetu Harvard koja je također koristila pseudonim kako bi zaštitila svoju anonimnost, rekla je da situacija prisiljava studente da biraju između svog aktivizma i svojih profesionalnih težnji.
“Svi studenti koji podržavaju Palestinu moraju donijeti odluku hoće li svoju buduću karijeru staviti na kocku prije nego što progovore”, rekla je za Al Jazeeru.
Njen kampus dospio je na međunarodne naslovnice nedugo nakon početka rata, kada je 30 studentskih grupa potpisalo pismo u kojem se Izrael smatra “odgovornim za svo nasilje koje se razvija”.
Pismo, objavljeno nedugo nakon što je Hamas pokrenuo iznenadni napad na Izrael 7. oktobra, ubivši gotovo 1.400 ljudi, izazvalo je veliko negodovanje.
Objavljivanje imena studenata
Rukovoditelji s Wall Streeta, poput upravitelja hedge fondova Billa Ackmana, zahtijevali su da znaju koji studenti stoje iza pisma kako bi mogli izbjeći njihovo zapošljavanje. Neki su studenti bili meta prakse kojom se lični podaci dijele na internetu kako bi se pojedinci posramili ili zastrašili.
Isabella je rekla da su anonimne web stranice poput Canary Mission i konzervativne grupe Accuracy In Media nastavile objavljivati informacije o propalestinskim studentima.
Accuracy in Media nedavno je parkirao mobilni kamion s reklamnim panoima ispred kampusa Harvarda, na čijem su se ekranu prikazivala imena i fotografije studenata koji su navodno umiješani u pismo. Iznad njihovih lica pisao je naslov “Vodeći antisemiti Harvarda”.
Slični kamioni pojavili su se u blizini drugih kampusa prestižnih fakulteta, uključujući one Univerziteta Columbia i Cornell.
Radhika Sainath, viša advokatica u Palestine Legal, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u SAD-u, rekla je za Al Jazeeru da je njen tim zabilježio ogroman broj izvještaja studenata koji kažu da se suočavaju s diskriminacijom na kampusu i od strane poslodavaca.
“Vidimo da se palestinskim studentima prijeti nasiljem i antipalestinskim i islamofobičnim porukama”, rekla je Sainath. “Maltretiraju ih prijetnjama smrću, prijetnjama njihovim karijerama.”
Od 7. oktobra, njena je organizacija primila više od 400 pritužbi samo putem svoje web platforme, ne računajući pritužbe upućene direktno njenim advokatima. Sainath je rekla da nije jasno koliko je studenata zastupljeno u tom ukupnom broju.
Ipak, broj žalbi do sada je manji od ukupnog broja žalbi koje je Palestine Legal primio tokom cijele 2022. godine, kada je odgovorio na 214 slučajeva.
“Pozivaju se ljudi koji zauzimaju principijelan stav za ljudska prava, koji upravo sada osuđuju izraelsko etničko čišćenje Gaze”, rekla je Sainath. “Ispituju se. Otpuštaju ih.”
Baher Azmy, advokat u Centru za ustavna prava, naprednoj pravnoj neprofitnoj organizaciji, rekao je da radna klima za studente i stručnjake podsjeća na razdoblje koje je prethodilo ratu u Iraku.
U to vrijeme, napadi 11. septembra 2001. izazvali su val javne žalosti, a s njim i antimuslimansko raspoloženje, objasnio je Azmy. Ali nije bilo “toliko mehanizma za praćenje stavova ljudi i odmazdu protiv njih”.
To se promijenilo dolaskom i širokom upotrebom društvenih medija.
“To je dovelo ne samo do konkretnih represija prema studentima, već i do klime straha i paranoje”, rekao je.
Azmy također ukazuje da postoji vrlo malo zakona koji bi spriječili poslodavce da donose odluke o zapošljavanju na temelju onoga što pronađu na internetu.
Zakonska siva zona
Savezni zakon zabranjuje poslodavcima diskriminaciju na temelju rase, vjere, nacionalnog porijekla i drugih faktora. Neki državni zakoni idu i dalje. U Kaliforniji, na primjer, poslodavcima je također zabranjeno osvetiti se zaposlenicima zbog njihovih političkih aktivnosti i uvjerenja.
Međutim, kako Azmy vidi, izazov leži u konceptu “zapošljavanja po volji”, pri čemu privatne kompanije mogu “uglavnom prekinuti ili povući ponude” prema vlastitom nahođenju. Često je teško dokazati može li ova praksa dovesti do diskriminacije pri zapošljavanju.
Ideja o “crnoj listi” studenata prilikom zapošljavanja stoga spada u zakonsku sivu zonu.
“Konceptualno, ovo predstavlja odmazdu zbog stajališta koje se poslodavcima ne sviđa”, rekao je Azmy. “Ali bilo bi teško izvršiti prisilu protiv privatnog poslodavca.”
Mohammed je rekao da je spreman progovoriti čak i ako ga to košta budućih prilika. Ipak, u razgovoru za Al Jazeeru tražio je anonimnost.
“Imaš kamion sa fotografija svog lica u kampusu. Pojavljuju se na našim skupovima kako bi zastrašili ljude,” rekao je, misleći na kamione s reklamnim panoima u Cornellu. “Ljudi su uplašeni.”
Ali Mohammed ostaje odlučan: nijedna ponuda za posao nije vrijedna njegove šutnje. “Vrlo sam jasno rekao. Ne možete mi ponuditi ništa da šutim o genocidu.”